Fra Jozo Grbavac: "Povijest, vjera i kultura u Imoti"

Fra Jozo Grbavac objavio je knjigu "Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti“ u izdanju Školske knjige, 476 stranica, tvrdi uvez, format 23.2 x 29. Ovdje donosimo sadržaj, predgovor i dio recenzije.





 


KAZALO


Predgovor (Jozo Grbavac)                                                     7

Kad bi bila škrip zemlje (Petar Gudelj)                                    9


I. IMOTA U VRTLOGU RATOVA I DRUŠTVENIH

PREVIRANJA: POVIJESNI OKVIR 11

1. Uvod                                                                             12

2. Prapovijesno razdoblje                                                   28

3. Rimsko doba                                                                 32

4. Srednji vijek                                                                   41

4.1. Imota — starohrvatska župa                                     43

4.2. U bosansko-humskoj zemlji                                      43

5. Sudar križa  i polumjeseca                                              45

5.1. U tjeskobi nevremena                                               45

5.2. Imota pod Turcima                                                   46
5.2.1. Umiremo od gladi  i svake nevolje                          49

5.2.2. Na moru se čuje turski pijetao                                49

5.2.3. Imotski kadiluk                                                      50

5.2.4. Opustjela Imota                                                     52

5.3. Bitka nade — turski poraz  kod Siska                        53

5.4. Protuturski pokret                                                    53

5.5. Kandijski rat (1645. — 1669.)                                    54

5.5.1. »Deračina i otimačina«                                           56

5.5.2. »Mirnodopsko« razdoblje                                      60
5.6. Bečki ili Morejski rat (1683./1684. — 1699.)                60

5.7. Imotski vitezovi                                                        65
5.8. Drugi morejski ili Mali rat (1714. — 1718.)                  65
5.9. Osmanlijska ostavština  u Imoti                                 68

6. Pod Mlečanima  (1717. — 1797.)                                     71

6.1. Kuge, gladi i rata, oslobodi nas, Gospodine!             75

6.2. Zdravstvene prilike                                                   77

6.3. Prosvjetne prilike                                                     79

6.4. Način stanovanja                                                      80

6.5. Hajdučija                                                                 81

7. Prva austrijska uprava  (1797. — 1805.)                           83

8. Francuska uprava  (1806. — 1813.)                                  85

8.1. Prvi nemiri                                                               85

8.2. Cestogradnja                                                           86

8.3. Ponovni nemiri                                                         88

8.4. »Prokleta Turija!«                                                     89
9. Druga austrijska uprava  (1814. — 1918.)                     91

9.1. Preporodno razdoblje                                               92

9.1.1. Svećenici — jedina pučka inteligencija                    93

9.1.2. Nove snage                                                          95

9.2. Na početku stoljeća                                                 96

9.2.1. Iseljavanje i »galantarenje«                                     97

9.2.2. Zazivanje jugoslavenske države                             99

9.3. Prvi svjetski rat                                                        99

10. U monarhističkoj Jugoslaviji (1918. — 1941.)                101

10.1. Država Slovenaca, Hrvata  i Srba                          101

10.2. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca                     101

10.2.1. »Donja Austrija«                                                103

10.2.2. Atentat u beogradskoj Skupštini 1928.                106

10.2.3. Ustaški pokret                                                   108

10.2.4. Organizirana politička ubojstva                           108

10.2.5. Iseljavanje se nastavilo                                       109

11. Uspostava Banovine  Hrvatske                                    110

12. U vrtlogu  Drugoga svjetskog rata  (1941. — 1945.)      111

12.1. Nastanak Nezavisne Države Hrvatske                    111
12.1.1. Ustanak protiv  Nezavisne Države Hrvatske         111

12.1.2. Četnički ustanak                                                112

12.1.3. Komunističko-partizanska pobuna
protiv Nezavisne Države Hrvatske                                  113

12.1.3.1. Pokolj u Župi Biokovskoj i u Lovreću               116

12.1.3.2. Aržanske žrtve                                                117
12.2. Kapitulacija Italije i jačanje
partizanskog pokreta                                                    117

12.2.1. »Oslobođenje« Imotskog                                   118

12.2.2. »Ustaška kula«                                                  120

12.3. Bleiburška tragedija                                              122

12.4. Žrtve rata i poraća u Imoti                                     123

13. U komunističkoj Jugoslaviji (1945. — 1991.)                 124

13.1. Uspostava  komunističke diktature                        124
13.2. Oružani otpor jugoslavenskom
komunističkom režimu                                                   125

13.3. Početak kraja SFRJ                                              128

13.3.1. Zbogom kućo, drago selo, zbogom!                  129

13.3.2. Hrvatsko proljeće                                               129

13.3.3. Hrvatska šutnja                                                  130

13.3.4. Kriza i propadanje
komunističkog sustava  (1980. — 1990.)                         130

13.3.5. Zloglasni Memorandum SANU                            131

13.3.6. Slom komunizma  i raspad SSSR-a                    131

13.3.7. Antibirokratska revolucija                                   132

13.4. Višestranački izbori                                               132

14. U suverenoj i samostalnoj 
Republici Hrvatskoj  (1991. — 1995.)                              134

14.1. Imoćani  u Domovinskom ratu                               134

14.1.1. Imotske žrtve  u Domovinskom ratu                    136



II. Crkvene prilike u Imoti 145

1. Kasna antika                                                                 146

1.1. Starokršćanske crkve u Imoti                                  147

1.2. U Salonitanskoj biskupiji                                         150

2. Srednji vijek                                                                  151

2.1. Starohrvatske crkve u Imoti                                     151

2.2. U Makarskoj i Duvanjskoj biskupiji                          153

2.3. Popovi glagoljaši                                                   154

2.4. Franjevci u Imoti                                                     156
2.4.1. Samostan sv. Franje  na izvoru
rijeke Vrljike                                                                  157
2.4.2. Samostan sv. Franje na Otočiću
u Prološkom blatu                                                        158

2.4.3. Pod Turcima                                                        160

3. U ono grubo vrime  gladi i plača                                    162
3.1. Prvi spomen franjevačkog samostana
na Otočiću                                                                    163

3.1.1. Prvi bijeg imotskih fratara                                    164

3.1.2. Drugi bijeg                                                          166

3.1.3. Treći bijeg                                                           169

3.1.4. Posljednji bijeg                                                    170
3.2. Imotski franjevci osnivaju
samostan u Omišu                                                        172

4. Nasilje Srpske pravoslavne Crkve
nad katolicima                                                                  175

5. Župe i crkve u Imoti                                                      178

5.1. Župe                                                                      178

5.2. Crkve                                                                     181

6. Pod Mlecima                                                                187

6.1. Samostan sv. Franje  u Imotskom                           188

6.2. Obnova vjerskog života                                          192

6.3. Župe u Imoti                                                           193

6.4. Crkve                                                                     194

6.5. Sukob franjevaca s makarskim biskupima               196

7. Prva austrijska uprava                                                   200

8. Crkva pod  francuskom upravom                                   201

9. Crkva za druge  austrijske uprave                                  203

9.1. Župe                                                                      203

9.2. Gradnja novih crkava                                              204

9.3. Zaštitnici i prijenosnici zdrave tradicije                     205

10. Crkva u Hrvata u Kraljevini Srba, Hrvata
i Slovenaca i prvoj Jugoslaviji (1918. — 1941.)                   207

11. Katolička Crkva  u Drugome svjetskom ratu                 211

11.1. Katolička Crkva 
i Nezavisna Država Hrvatska                                          211

11.2. Katolička Crkva  i partizanski pokret                      211


12. Mučeničko doba Katoličke Crkve
od 1945. do 1953.                                                              213

12.1. Izbacivanje vjeronauka  iz državnih škola                215

12.2. Oduzimanje crkvene imovine                                 215

12.3. »Poboljšanje« crkveno-državnih odnosa                216

III. Župe u Imoti                           219

1. Župa SVIH SVETIH — Aržano                                        223

2. Župa SV. JURJA MUČENIKA — Biorine                         229

3. Župa SV. PETRA APOSTOLA — Cista Provo                 235

4. Župa SV. JAKOVA — Cista Velika                                 241

5. Župa SV. IVANA KRSTITELJA — Dobranje                    249

6. Župa ROĐENJA BLAŽENE  DJEVICE
MARIJE — Grabovac                                                        257

7. Župa SV. FRANJE — Imotski                                        263

8. Župa SRCA ISUSOVA — Krstatice                                307

9. Župa KRISTA KRALJA —  Lokvičići                               313

10. Župa SV. DUHA —  Lovreć — Opanci                          321

11. Župa SV. ROKA —  Medov Dolac — Dobrinče             329

12. Župa SV. LUKE —  Podbablje                                     337

13. Župa SV. ANE —  Poljica Imotska                               345

14. Župa SV. MIHOVILA  — Proložac                                351

15. Župa SV. MIHOVILA ARKANĐELA — Rašćane             365

16. Župa SV. IVANA KRSTITELJA — Ričice                       371

17. Župa GOSPE OD KARMELA — Runovići                     379

18. Župa PRESVETOG TROJSTVA — Slivno                     389

19. Župa SV. ILIJE — Studenci                                         395

20. Župa SV. ANTE PADOVANSKOG — Svib                    403

21. Župa SV. ROKA — Vinjani                                           409

22. Župa GOSPE OD KARMELA —  Zagvozd                    417

23. Župa SVIH SVETIH —  Zmijavci                                   424

24. Župa SV. IVANA KRSTITELJA —
Župa Biokovska                                                               431

Kazalo imena                                                                      438

Kazalo geografskih imena                                                   449

Kazalo manje poznatih i nepoznatih pojmova                       457

Autori fotografija                                                                464

Literatura                                                                            465

Elektronički izvori                                                               474

Bilješka o autoru                                                                 474





PREDGOVOR

U svim europskim zemljama postoje različite nacionalne proslave, nacionalni narativi, velike priče, svojevrsni simboli, vezani uz nacionalne praznike i crkvene blagdane, koji se odnose na događaje iz prošlosti nacije. Ponekad takvi događaji izlaze izvan okvira akademske povijesti. Ta »popularna povijest« obično obuhvaća proslave labavo utemeljene na stvarnoj prošlosti, a usredotočene, zapravo, na vjerovanja koja su ponekad nastala izvan povijesnog konteksta. Ta su vjerovanja često protkana mitskim elementima koji pak često postaju aspekti nacionalnog identiteta. Budući da se prenose generacijama, imaju emocionalnu i memorijsku snagu.

Kult Gospe od Anđélā u Imoti vezan je uz konkretan povijesni događaj, oslobođenje od Turaka, iz kojega možemo iščitati biblijsku poruku u kojoj se Bog objavljuje kao onaj koji oslobađa svoj narod iz ropstva. Upravo u oslobođenju Imote od Osmanlija prije 300 godina, na sam blagdan Gospe od Anđélā, u osvojenju »neosvojive« imotske tvrđave, imamo primjer kako se u konkretnom povijesnom događaju posredovanjem Blažene Djevice Marije očitovala Božja snaga. Od toga posljednjeg mletačko-turskog rata u Dalmaciji Gospa od Anđélā stekla je status zaštitnice novostvorene umjetne mletačko-turske granice da bi s vremenom postala zaštitnicom hrvatskog stanovništva cijele Imote.

Bilo je tijekom prošlosti na prostoru Imote i drugih slavnih pobjeda, ali nijedna nije tako snažno utjecala na njezine stanovnike kao ona iz 1717. godine. Zato vjernici ovoga kraja nisu nikada zaboravili dan svetkovine Gospe od Anđélā, 2. kolovoza 1717. godine, dan koji je osvanuo u slobodi.

Dugostoljetna prisutnost kršćanstva na ovim prostorima duboko je ukorijenjena u život i kulturu ovdašnjih stanovnika. Nazočnost svećenstva u povijesnim i društvenim mijenama i njihova povezanost s narodom dala je dubok pečat duhovnom oblikovanju značaja i identiteta naših ljudi. Hodeći zajedno sa svojim narodom, svećenici, prije svega župnici imotskih župa, ti samoprijegorni čuvari sela i starih svetinja, hranili su i sačuvali tu duhovnu memoriju ovoga kraja i pridonosili njegovoj prepoznatljivosti noseći i dijeleći s tim istim narodom njegove muke, progonstva, boli i radosti. Oni su odigrali nenadomjestivu povijesnu ulogu u uzdizanju i očuvanju narodne svijesti, oplemenjivanju kvalitete života, u odgoju za moralne zasade, stvaranju i očuvanju kulturne baštine sve do naših dana. Te su vrednote bile čvrsti temelji koji su osiguravali izdržljivost i opstojnost ovog naroda u mijenama koje su se nerijetko nametale ognjem i mačem.

Odlaskom Turaka područje Imote ostaje opustošeno; crkve uglavnom spaljene i porušene, pisana baština, osim rijetkih turskih dokumenata, uništena. Od kultnih i kulturnih spomenika preživješe samo prethistorijske gomile, tumuli i srednjovjekovni nadgrobni megaliti — stećci. Za ono što je preživjelo opet trebamo zahvaliti svećenstvu.

Knjiga koju držite u rukama svojevrsna je šetnja kroz povijest ovoga kraja, knjiga koja želi ispričati priču o nama. Želimo da bude jedan mali doprinos u slavlju ove velike obljetnice. Želimo da bude i svojevrsna nadopuna radova i studija svih onih koji su bili istiniti ledolomci na ovom području, osobito klasika: Ante Ujevića, fra Karla Jurišića, fra Vjeke Vrčića, don Slavka Kovačića i drugih. Uvidom u noviju relevantnu literaturu uvjerili smo se da se njihove teze i rezultati i dandanas citiraju, a navedeni su na kraju knjige u korištenoj literaturi.

Rukopis knjige u početku je nosio naslov Župe Imotske krajine i tako je bila i zamišljena. Međutim, s vremenom je rukopis širinom obrade nadrastao okvire zadane teme te je, na sugestiju mojega dragog recenzenta prof. dr. Jurja Kolarića, dobio sadašnji naslov, na čemu mu od srca zahvaljujem. Satkana od riječi i slika, knjiga nastoji popuniti neke praznine u povijesnom štivu ovoga kraja. Iako naizgled debela, nadam se da je dovoljno sažeta da olakša brzo obavješćivanje kao i temeljitije iščitavanje povijesne literature.

Knjiga je podijeljena u tri zasebne tematske cjeline. Nakon uvodnih razmatranja, na osnovi širih društveno-političkih okolnosti koje su determinirale i usmjeravale život u Imoti, najprije su pregledno sažete glavne povijesne odrednice iz prošlosti imotskoga kraja, od najstarijih vremena do suvremenog doba (pretpovijest, antika, srednji vijek, osmanlijsko doba, francuska i austrijska uprava, južnoslavenska država, Drugi svjetski rat, komunizam, suvremeno doba).

U drugoj cjelini, u širem sklopu općih crkvenih prilika, daje se slika crkvenog ustroja i religijskog života na prostoru Imote od početaka kršćanstva do danas.

Treća cjelina donosi sažet povijesni prikaz svake pojedine župe. Župe su poredane abecednim redom što omogućuje lakše snalaženje i bolju preglednost. Prije opisa svake župe donesena je karta dotične katastarske općine iz austrijskog doba (dvadesetih i tridesetih godina 19. stoljeća), kao i karte u kojima su ucrtani važniji toponimi u granicama današnjih župa. Župe su urešene fotografijama crkava i najvažnijih njihovih kulturnih znamenitosti.

Uzrečica po kojoj fotografija vrijedi više od tisuću riječi mogla bi se doslovno primijeniti na fotografije Živka Bačića, Brace Ćosića, Boška Ćosića i Zdravka Olujića, čiji fotozapisi informiraju sažetije i preciznije od bilo kakva tekstual­na zapisa, podjednako kad je riječ o prirodnom pejzažu, graditeljskom i umjetničkom tragu ili portretu.

Nažalost, ne znamo dovoljno o samima sebi, a i ono malo što znamo i imamo često podcjenjujemo i zanemarujemo. Neka ova tristota obljetnica oslobođenja Imote od Turaka, kao i ovaj mali kamenčić u mozaiku jubilarnog slavlja, ojača našu samosvijest i nacionalni ponos.

Želimo da ova knjiga ne bude samo svjedočanstvo napora i žrtava naših predaka nego i nadahnuće i poticaj za nastavak čuvanja i očuvanja rasute bašćine koju nam je Svemogući Bog povjerio na ovim prostorima.

Na kraju, dužan sam zahvaliti svima koji su na bilo koji način omogućili da ova knjiga ugleda svjetlo dana, da bude ovakva kakva jest. Zahvaljujem prof. dr. sc. Zoraidi Demori-Staničić, pročelnici Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskoga restauratorskog zavoda, koja mi je pomogla datirati liturgijsko posuđe, kaleže, pokaznice, ophodna raspela i misno ruho. Jednako tako zahvaljujem Ivanu Alduku, pročelniku Konzervatorskoga odjela u Imotskom, koji me pobliže upoznao sa sakralnim blagom zabiokovskih župa: Grabovca, Zagvozda, Župe Biokovske i Rašćana. Još jednom zahvaljujem svojim recenzentima prof. dr. sc. Jurju Kolariću i dr. sc. Jošku Belamariću. Osobito zahvaljujem svojem nakladniku Školskoj knjizi i njezinu predsjedniku Nadzornog odbora dr. sc. Anti Žužulu, koji je uvijek »slab« prema Imotskom i imotskom kraju, što je prepoznao vrijednost ove knjige. Također zahvaljujem na pažnji i susretljivosti neumornim urednicima ove knjige Miroslavi Vučić i Deniveru Vukeliću te ostatku stručnog tima Školske knjige za njihov trud u konačnom oblikovanju ove knjige. Zahvaljujem enciklopedijskom znatiželjniku, pjesniku Planini, zaljubljeniku u Dobro, Istinito i Lijepo, Petru Gudelju, živom klasiku hrvatske književnosti, na uzornom, skladnom i prepoznatljivom izričaju, čija je poezija slavlje jezika i najpotpunija monografija imotskoga kraja.

U Imotskom 4. kolovoza 2017.

Jozo Grbavac



Iz recenzije dr. sc. Joška Belamarića

Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti bogata je povijesna monografija sastavljena od tri cjeline. Njezin prvi dio, Imota u vrtlogu ratova i društvenih previranja: povijesni okvir, govori o njezinim geografskim obilježjima te političkoj i kulturnoj povijesti od prapovijesti do danas. Drugi dio, Crkvene prilike u Imoti, posvećen je crkvenoj povijesti Imote, nastanku i razvoju njezinih župa, povijesnim problemima i odnosima od osmanlijskih osvajanja do danas. Treći dio, Župe u Imoti, donosi pregled sve 24 župe. Unutar trećeg dijela, u cjelini posvećenoj župi Imotski, nalazi se i poseban dodatak Gospa od Anđélā posvećen svečanoj 300. obljetnici oslobođenja Imote od Osmanlija i postavljanju kipa Gospa od Anđélā.

Knjigu poput ove mogao je napisati samo onaj tko je naučio vladati alatima mnogih znanstvenih disciplina, od arheologije i etnologije, povijesti umjetnosti i povijesti pisane riječi do crkvene i gospodarsko-demografske povijesti, te pritom sačuvati zdrav osjećaj za sve što je pohranjeno u kolektivnom pamćenju organske zajednice kakva postoji sve do naših dana u Imoti. Kad pročitate tu imotsku povijest bremenitu opsadama, četovanjima, požarima, glađu, gotovo je neshvatljivo koliko se opipljive kolektivne memorije i baštine uspjelo sačuvati u svim tim  nesrećama.

Unutrašnjost Dalmacije stoljećima je bila njezin biorezervoar iz kojega su se obnavljali gradovi na obali. Unatoč tomu, ili baš zbog toga, iz tog nam prostora dolazi cijela galerija znamenitih ljudi izvanredne umne mobilnosti koji su formirali samu maticu hrvatske nacionalne kulture, filozofije, umjetnosti, znanosti, duhovne kulture, politike i gospodarstva.

Povijest društva i povijest Crkve u Imoti fra Joze Grbavca znanstveno je djelo, a u naravi pravi udžbenik zavičajne imotske političke, gospodarske, kulturne i duhovne povijesti.

Nakon što je završio filozofsko-teolo­ški studij u Zagrebu i potom studij povijesti i slavistike u Münchenu te službujući više desetljeća među pukom Imotske, Cetinske i Makarske krajine i ne zapuštajući pritom svoj znanstveni rad, fra Jozo Grbavac mogao je konačno postati jednim od najpozvanijih da napiše zaokruženu povijest društva i povijest Crkve na tom području. Nakon dugogodišnjih izravnih istraživanja
uspio je napisati djelo istinske eruditske podloge koje odlikuje lakoća izlaganja i pokretljivost asocijacija čime će bez sumnje naći put do široke kulturne, znanstvene i stručne publike.

Sve konstatacije i interpretacije temeljene su na pouzdanom baratanju činjenicama iz postojeće znanstvene bibliografije i objavljenih povijesnih vrela. Ova nas knjiga, međutim, čini još svjesnijima da je Imota, cijela Zagora – uostalom kao i svaki drugi hrvatski zavičaj, i Hrvatska sama – izložena udaru globalizacijskih novosti koje neumitno zatiru zatečene tradicijske vrijednosti. Zbog toga je predragocjena rekapitulacija duhovnih tečevina i reambulacija sakralnih prostora u drugom dijelu knjige u kojemu se podrobno obrađuje župa po župa, crkva po crkva.

Ova iznimno vrijedna monografija sadržava više od tri stotine fotografija povijesnih i arheoloških nalaza, dokumenata, sačuvanoga crkvenog blaga i umjetničkih djela te suvremenih lokacija župa.

Ukratko, u rukama nam je znanstveno djelo, a u naravi stvarni udžbenik zavičajne imotske političke, gospodarske, kulturne i duhovne povijesti.

Joško Belamarić


 

Pretraži sadržaj

Najave

Proslava Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom

12. - 21. studenoga 2018.

**********

15. studenoga: Šubićevac - Izložba udruge Faust povodom 40. obljetnice župe

**********

17.-19. studenoga: Trstenik - Proslava sv. Elizabete

**********

18.-21. studenoga: Dubrava - Proslava Gospe od Zdravlja

**********

24. studenoga: Šubićevac - Koncert duhovne glazbe

**********

27.-30. studenoga: Šubićevac - 40. obljetnica župe

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas474
Ovaj mjesecOvaj mjesec28296
UkupnoUkupno6373400

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 181 

Administrator

franodoljanin@gmail.com