„Ekumenizam i međureligijski dijalog – opredjeljenje OFS-a“

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik priređuje ususret ovogodišnjoj „Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana“ (18. – 25. siječnja 2018.) za članove OFS-a okrugli stol na temu:Ekumenizam i međureligijski dijalog – opredjeljenje OFS-a.“

Okrugli stol održat će se u ponedjeljak, 15. siječnja 2018. u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“ u Franjevačkom samostanu Sluge Božjega oca fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku, Put iza Nove bolnice 10 c, u 19 sati.

Izlagači:

  • Mira Maslov, OFS, ministra
  • Zoran Jurišić, OFS, povjerenik za informacije i komunikaciju
  • Fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent

Temeljni sadržaj okruglog stola i rasprave bit će tekst prof. dr. sc. fra Anđelka Domazeta, OFM, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu [Anđelko Domazet, Uvod u misterij Krista i povijest spasenja (skripta), Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, zimski semestar, ak. god. 2017./2018. Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.), str. 6.-9.]:

Drugi vatikanski koncil  (1962.-1965.)

Katolička crkva danas bi bila nezamisliva bez Drugoga vatikanskog koncila. Što se konkretno time misli? Što nam je Koncil donio?

To je najznačajniji crkveni događaj u 20. stoljeću. Koncil je započeo sveukupnu obnovu teološke misli i crkvenoga života. On je uveo dijalog u odnosu Katoličke crkve prema modernom svijetu, prema drugim kršćanskim Crkvama i crkvenim zajednicama, te dijalog s drugim religijama. Zauzeo se za slobodu teološkog istraživanja, naglasio potrebu biblijske orijentacije sveukupne teologije, njezine kristocentričnosti i ekumenske otvorenosti teološke misli (usp. dokumente: DV, br. 23 i d.; UR , br. 4 i 17, 9-11; GS, br. 44 i 62).

Koncil je započeo radom 11. listopada 1962. U svom nastupnom govoru papa Ivan XXIII. dao je koncilskom radu trostruku orijentaciju: Ponajprije, suprotstavljajući se zlogukim prorocima "koji uvijek proriču samo nesreću, kao da je napredak proizveo samo ono što je loše i da neposredno predstoji propast svijeta", papa je zastupao pozitivan pogled na svijet. Razvoj je modernog svijeta čak označio kao "skriveni plan božanske providnosti", te uzima u obzir sposobnost ljudi da uvijek uče i nauče nešto novo. Priznaje se autonomija povijesti, a uloga je Crkve ne u tome da osuđuje, nego da bolje odgovori potrebama našega doba koristeći se bogatstvom vlastitoga nauka i iskustva. Početne rečenice "Gaudium et spes" to posve jasno izriču: "Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našega vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu."

Na to se, kao druga smjernica, nadovezuje potreba prenošenja katoličkoga nauka u cjelini, bdijući pritom da se on ne oslabi i ne iskvari. Za to je pak potrebno – i tu je novost – "da taj autentičan nauk bude proučavan i izlagan slijedeći metode istraživanja i iznošenja kojima se služi moderna misao. Jedno je naime supstancija pologa vjere, a drugo je formulacija u koju je ta supstancija zaodjevena; valja voditi računa o toj distinkciji – u svoj strpljivosti  - mjereći sve prema formamama i proporcijama učiteljstva koje ima prije svega pastoralni značaj." Treće, krajnji cilj pastoralnog poslanja Koncila jest jedinstvo svih kršćana i svekolike ljudske obitelji.

Koncil je temeljni zaokret u povijesti Katoličke crkve, posebno u njezinu odnosu prema svijetu, suvremenom čovjeku i društvu, ali i u shvaćanju same sebe, svog unutrašnjeg uređenja i poslanja. Prije svega, Katolička crkva je prekinula s dugom tradicijom doktrinarne isključivosti i nesnošljivosti, kojima je sustavno osuđivala sve one koji su joj se suprotstavljali ili joj nisu pripadali. Suprotno tome, na Koncilu je Crkva pokazala hrabrost suočavanja s vlastitim poteškoćama, kako na razini crkvenih struktura, tako i na razini govora vjere i pastoralne prakse.

Katolička crkva otvorila se svijetu, pokušala ga razumjeti i stupiti u pozitivan dijalog s njim. Također je prihvatila mnoge objektivne vrijednosti modernog svijeta, kao što su čovjekova sloboda savjesti i vjeroispovijesti, sloboda izražavanja i javnog djelovanja, međusobna neovisnost crkvene i političke zajednice. Crkva se također založila za mir u svijetu, za suradnju među religijama i narodima, za dijalog s ateistima, itd.

Zanimljivo je da nikada prije u povijesti nije bilo toliko biskupa, njih oko 2400 sa svih kontinenata, okupljenih na nekom koncilu, ni toliko teoloških stručnjaka, pa i nekršćanskih promatrača. Katolička je crkva pokazala iskrenu želju povratka svojim evanđeoskim izvorima: u središtu svoga navještaja ponovno je stavila osobu Isusa Krista, a ne samu sebe. Na Koncilu je Crkva naglasila jednako krsno dostojanstvo svećenika i vjernika laika koji se upotpunjuju svojim različitim pozivima i poslanjima. Reformirala je liturgiju, osobito uvodeći narodni jezik.

Drugi je vatikanski koncil zahtjevan: od katolika traži zrelu i odgovornu vjeru, koja proizlazi iz njihove slobode i osobnog uvjerenja, te koja će biti angažirana u konkretnom životu. Koncil poziva na obnovljeno, osviješteno i inteligentno kršćanstvo. Nažalost, mnogi naši suvremenici imaju i dalje pretkoncilsku predodžbu Crkve.

Korpus koncilskih tekstova

Četiri Konstitucije: Crkva, Lumen gentium (LG); božanska objava, Dei Verbum (DV); sveta liturgija, Sacrosanctum Concilium (SC); Crkva u suvremenom svijetu, Gaudium et spes (GS).

Osam Dekreta: biskupi, Christus Dominus (CD); prezbiteri, Presbyterorum ordinis (PO); odgoj i izobrazba prezbitera, Optatam totius (OT); redovnici/e, Perfectae caritatis (PC); laici, Apostolicam actuositatem (AA); misijska djelatnost Crkve, Ad gentes (AG); ekumenizam, Unitatis redintegratio (UR); istočne katoličke Crkve, Orientalium Ecclesiarum (OE); sredstva društvenog priopćavanja, Inter mirifica (IM).

Tri Deklaracije: sloboda vjerovanja, Dignitatis humanae (DH); odnos Crkve prema nekršćanskim religijama, Nostra aetate (NA); kršćanski odgoj, Gravissimum educationis (GE).

Ekumenizam i međureligijski dijalog kao koncilsko opredjeljenje

Pojam dijalog (gr. dialogos) znači razgovor između dvojice ili više osoba. Katolička je Crkva na Drugom vatikanskom saboru prihvatila ekumensko usmjerenje i međureligijski dijalog kao svoje trajno opredjeljenje. Pod ekumenizmom podrazumijevamo sva nastojanja i pothvate koji su usmjereni prema punom jedinstvu svih kršćanskih Crkava.

Temeljni dokument koji donosi načela i smjernice za ekumensko djelovanje jest Dekret o ekumenizmu Unitatis redintegratio. No važni ekumenski izričaji nalaze se i u drugim koncilskim tekstovima kao u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi (LG), Pastoralnoj konstituciji o Crkvi (GS) i dr. U postkoncilskom vremenu vodi se dijalog na različitim razinama: doktinarni (teološki) glede važnih teoloških pitanja u kojima među kršćanima postoje različita shvaćanja koja su zapreka jedinstvu.

Pastoralni dijalog (dijalog ljubavi) koji potiče međusobno bolje upoznavanje, prevladavanje postojećih predrasuda i izgradnju povjerenja. Treća dimenzija dijaloga je tzv. duhovni dijalog u kojemu se u duhu otvorenosti i međusobnog poštivanja te uvažavanja moli za jedinstvo kršćana.

Odnos kršćanstva prema nekršćanskim religijama na nov je način definiran osobito u koncilskom dokumentu Nostra aetate (NA). Koncil želi time pomiriti dvije temeljne kršćanske istine: prvo, da je Isus Krist jedini posrednik i put spasenja koji nam je dostupan u Crkvi - njegovu tijelu; drugo, da Bog hoće spasenje svih ljudi, dakle i onih koji ne pripadaju Crkvi  i milost spasenja daje ljudima na način koji samo on zna. Iz toga slijedi pozitivno vrednovanje i nekršćanskih religija odnosno u njima prisutnih elemenata religioznosti (molitva, obredi, dobra djela). Crkva te religije smatra kao "pripremu za Evanđelje" tj. za kršćanski navještaj. No prema katoličkom shvaćanju, premda Crka poštuje druge nekršćanske religije, one nisu jednakovrijedni putovi spasenja, njihovi pripadnici su u objektivno deficitarnoj situaciji glede spasenja.

Ovome treba dodati i treću vrstu dijaloga što ga je Crkva započela s drugim područjima ljudske djelatnosti: sa filozofijom, znanosti, umjetnosti, gospodarstvom te modernom kulturom općenito. Crkveni odnos prema tim područjima može se sažeti u načelo: niti modernu kulturu paušalno odbacivati niti je posve prihvaćati nego s njom ući u kritički dijalog i suradnju. Dakle, imamo tri vrste dijaloga: a) među kršćanima, b) religijski dijalog i c) dijalog među svim ljudima radi postizanja mira i suživota u svijetu.

Uz domaćina,

1. Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik

Mira Maslov, OFS, ministra

Fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent, jurisdikcija: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (OFM), Split

Na okrugli stol su pozvani članovi i ostala četiri Mjesna bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) grada Splita:

2. Mjesno bratstvo „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan

  • Dragica Buljubašić, OFS, ministra
  • Fra Drago Vrhovac, OFMCap, duhovni asistent, jurisdikcija: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića (OFMCap), Zagreb

3. Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri

  • Lukrecija Bojanić, OFS, ministra
  • Fra Jakov Begonja,OFM, duhovni asistent, jurisdikcija: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (OFM), Split

4. Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frano“, Split – Obala

  • Dina Vrcan, OFS, ministra
  • Fra Krunoslav Kemić, OFMConv, duhovni asistent, jurisdikcija: Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca (OFMConv), Zagreb

5. Mjesno bratstvo OFS-a „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan

  • Anka Kovačić, OFS, ministra
  • Fra Kristijan Kovačević, TOR, duhovni asistent, jurisdikcija: Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima (TOR), Zagreb

 

Pozvana su na okrugli stol i tri Mjesna bratstva OFS-a s bogatom tradicijom i vrlo aktivna i danas, koja gravitiraju gradu Splitu:

6. Mjesno bratstvo OFS-a "Gospa od Karmela"

  • Vlado Bilić, OFS, ministar
  • Fra Stipe Bešlić (OFM), duhovni asistent, jurisdikcija: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (OFM), Split

7. Mjesno bratstvo OFS-a "Čudotvorna Gospa Sinjska"

  • Mara Filipović Grčić, OFS, ministra
  • Fra Petar Klapež (OFM), duhovni asistent, jurisdikcija: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (OFM), Split

8. Mjesno bratstvo OFS-a "Sv. Elizabeta Ugarska", Trogir - Drid

  • Vesna Delić, OFS, ministra
  • Fra Matija Matošević (OFM), duhovni asistent, jurisdikcija: Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (OFM), Zadar

Mira Maslov, OFS, ministra

Snježana Burica Glibota, OFS, , tajnica

Fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas72
Ovaj mjesecOvaj mjesec37353
UkupnoUkupno5662981

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 71 

Administrator

franodoljanin@gmail.com