SMJERNICE ZA FORMACIJU REDOVNIKA

u upoznavanju i asistenciji FSR-a i FRAME

 

Konferencija generalnih duhovnih asistenata (KGA)

Koinonia 4/2006.

 

UVOD

Konferencija generalnih asistenata (KGA) ponovno je razradila Smjernice za formaciju redovnika u poznavanju i asistenciji FSR-a i Frame, koje nastoje odgovoriti na potrebe franjevaca, kako redovnika tako i svjetovnjaka, da se bolje pripreme za “zajednički hod putovima Gospodnjim.”

Među svim franjevcima postoji uzajamno razumijevanje i životno zajedništvo koje podrazumijeva pripadanje istoj duhovnoj obitelji, a koje se mora neprestano produbljivati. Različiti ogranci “mogu i trebaju ujediniti svoje snage, u suradnji i razmjeni darova, kako bi uspješnije sudjelovali u crkvenom poslanju.[1] Ova razmjena darova “nerijetko donosi neočekivana i plodna produbljenja nekih vidova karizme, ponovno oživljujući njezino duhovnije tumačenje i potičući da se iz nje izvuku upute za nove apostolske dinamizme.[2]

Pravilo i Generalne konstitucije FSR-a dosljedno potvrđuju načela pripadnosti istoj duhovnoj obitelji te potrebu za životnim i uzajamnim zajedništvom među redovima – zajedno s vlastitom potrebom za pastoralnom brigom i duhovnom asistencijom od strane Prvoga reda (OFM, OFMConv, OFMCap) i Trećega samostanskog reda sv. Franje (TOR).

Zadnje poglavlje Pravila Franjevačkoga svjetovnog reda izriče usku vezu koja postoji između FSR-a i Prvoga reda te Trećega samostanskog reda sv. Franje.

“Kao konkretni znak zajedništva i suodgovornosti vijeća će različitih razina – po Konstitucijama – zatražiti od poglavara četiriju franjevačkih redova, s kojima je svjetovno bratstvo stoljećima bilo povezano, sposobne i spremne redovnike za duhovne asistente.”[3]

Jedan od važnijih izazova postavljenih pred Prvi red i Treći samostanski red sv. Franje jest da osiguraju “sposobne i spremne redovnike za duhovne asistente”. Niti za redovničke niti za svjetovne franjevce nije pravedno da se na službu duhovnih asistenata imenuju braća franjevci koji za to nemaju potrebnu formaciju. 

Ustvari, postoji trostruka i vrlo snažna veza između FSR-a, Prvoga reda i Trećega samostanskog reda sv. Franje: 

1. Zajedničko podrijetlo

  • Redovi dijele zajedničko podrijetlo, koje se temelji na osobi i karizmi sv. Franje Asiškoga, utemeljitelja franjevačke karizme.

2. Dijeljenje zajedničke karizme

  • Pravilo FSR-a govori o životnom i uzajamnom zajedništvu koje mora postojati među svjetovnjacima i svim granama Franjevačke obitelji kako bi unazočili, na raznovrsne načine i u različitim oblicima, karizmu zajedničkoga Serafskog oca u životu i poslanju Crkve.[4]

3. Duhovna i pastoralna asistencija

  • Na temelju “zajedništva” i postojeće duge tradicije, odgovornost je poglavara Prvoga reda i Trećega samostanskog reda sv. Franje da FSR-u osiguraju duhovnu asistenciju uz pomoć “sposobnih i spremnih redovnika” i pastoralne pohode bratstvima FSR-a na različitim razinama.[5]

Orijentacijske smjernice Generalnih kapitula FSR-a

Franjevački svjetovni red – obvezan da obnovi svoj život, formaciju i organizaciju bratstava – u svome jedinstvenom poslanju mora se oslanjati na duhovnu asistenciju koju im pružaju i koordiniraju druge grane Franjevačke obitelji. “Posvećene osobe će se, dakle, sjetiti da moraju biti prije svega iskusni vođe duhovnoga života, i njegovat će u toj perspektivi ‘najdragocjeniji talent: duh’.[6]

Generalni kapitul FSR-a u Fatimi (1990) izrekao je ovako: “Što se tiče posebne uloge animacije duhovnih asistenata, nužna je specifična formacija, odnosno posebna priprava braće franjevaca prema FSR-u. Ta priprava treba biti savjesna i uključena u program formacije – početne i trajne – sve braće. Iako sva braća franjevci nisu, niti će možda u budućnosti biti duhovni asistenti, svakako je potrebno da svi poznaju, razumiju i posvjedoče zaista istinsku ulogu FSR-a u ostvarivanju svoga vlastitoga poziva.”[7]

Generalni kapitul FSR-a u Rimu (1996) u svom zaključku donosi: “Predsjedništvo MVFSR-a, u suradnji s nacionalnim vijećima, pronaći će vrijeme i metode da... potiče dublju formaciju sve braće franjevaca povezanih s FSR-om kako bi to pomoglo braći i sestrama da bolje žive svoj vlastiti oblik života.”[8] 

Generalni kapitul FSR-a, održan također u Rimu (2002), potvrđuje “važnost davanja potpune pažnje smjernicama Pravila koji se odnose na prikladnost i pripravu asistenata, redovnika i laika, uz obrađivanje prikladnih i značajnih sadržaja povijesne, teološke i duhovne tematike u početnim i trajnim formativnim programima redovnika i redovnica te svjetovnjaka.”[9]

 

Uloga viših redovničkih poglavara

Redovnički franjevački redovi, koji imaju altius moderamen, ne samo da ponavljaju i ističu načelo “životnog zajedništva” u svojim zakonskim odredbama već i pismima i različitim sredstvima, generalni i provincijalni ministri, neprestano potiču braću franjevce na rast u poznavanju i razumijevanju FSR-a i Frame te pozivaju na prikladnu pripravu za službu duhovne asistencije.

Štoviše, Konferencija generalnih ministara odobrila je Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u (Rim, 2002) – dokument koji određuje duhovnu i pastoralnu brigu o svjetovnim franjevcima, a kojega bi braća franjevci osobno trebali poznavati.

Iz toga su razloga i ove Smjernice pripremljene kao moguća pomoć u korištenju različitih planova formacije te kako bi potaknule na bolje poznavanje FSR-a i Frame unutar Franjevačke obitelji i njihova poslanja u Crkvi i svijetu. Ove Smjernice mogu pomoći pri sustavnoj pripravi onih koji su pozvani na službu duhovne asistencije.

 

 

1.   PROGRAM POUKE O FSR-u i FRAMI

1.1. Početna formacija

A. Postulatura

  • -      Franjo – “utemeljitelj” triju Redova.
  • -      Povijest:
  • 1. Opći uvod o Franjevačkoj obitelji;
  • 2. Prvi red Manje braće (OFM, OFMConv, OFMCap);
  • 3. Drugi red, Red sv. Klare;
  • 4. Treći red “pokorničke braće i sestara”
  • -        Franjevački svjetovni red (FSR, Franjevačka mladež)
  • -        Treći samostanski red, muški i ženski;
  • 5. Ostali franjevački pokreti; Svjetovni instituti itd.
  • -      Iskustvo:
  • 1. Kontakt s bratstvom FSR-a i Frame;
  • 2. Posjet svjetovnih franjevaca kućama formacije;
  • 3. Posjet postulanata svjetovnim bratstvima;
  • 4. Zajednička proslava glavnih franjevačkih blagdana.

B. Novicijat

  • -      produbiti ono što se naučilo u vrijeme postulature;
  • -      u općim raspravama o sveopćem pozivu na svetost i specifičnome redovničkom pozivu, treba određeno vrijeme posvetiti razmatranju o franjevačkom svjetovnom pozivu koji se ostvaruje življenjem zajedničke karizme te životnim i uzajamnim zajedništvom u poslanju Crkve: “Idi i popravi...”;
  • -      u raspravama o povijesti Franjevačke obitelji, treba se govoriti i o pokornicima te podrijetlu Trećega reda;
  • -      čitanje Pravila Prvoga, Drugoga i Trećega reda (Potvrđeno pravilo, 1223; Pravilo sv. Klare, 1253, Pravilo određeno Drugome redu od strane pape Urbana (tzv. “urbaniana”) 1263; Serafski Patrijarh Pavla VI. iz 1978. g. za FSR; i Pravilo Franjevački način života Ivana Pavla II. iz 1982. za TOR);
  • -      uvod u Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u;
  • -      iskustva: sudjelovanje na nekim susretima svjetovnih bratstava, trenuci zajedničke molitve, proslava različitih važnih događaja u životu svjetovnih franjevaca. 

C. Juniorat

  • -      povijest Franjevačke obitelji, uključivši FSR i njegov razvoj tijekom stoljeća; njegova prisutnost i razvoj u vlastitoj zemlji; odnos Prvoga reda i Trećega samostanskog reda sv. Franje; nastajanje novih zajednica iz FSR-a;
  • -      narav, identitet, struktura i organizacija FSR-a po njegovu novom Pravilu i Generalnim konstitucijama, ističući njegovu svjetovnu narav i jedinstvo;
  • -      istaknuti sliku Crkve kao “naroda Božjega” i kao zajedništva (usp. LG, GS, Završni dokument Sinode iz 1985);
  • -      produbiti shvaćanje uloge vjernika laika, suodgovornosti i suradnje između klerika i laika, redovnika i svjetovnjaka u poslanju Crkve (usp. Evangelii nuntiandi, Christifideles laici, Pismo četvorice generalnih ministara Franjevačke obitelji: Poziv i poslanje franjevačkih vjernika laika u crkvi i u svijetu);
  • -      u proučavanju socijalne doktrine Crkve (od Rerum novarum do danas) davati posebnu pažnju zadaćama i odgovornostima laika;
  • -      produbiti shvaćanje naravi duhovne i pastoralne asistencije u FSR-u i Frami te kolegijalnosti i identiteta duhovnih asistenata kroz pažljivo čitanje Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u;
  • -      čitanje: Nepotvrđenog pravila (1221), Memoriale propositi (1221), Supra Montem Nikole IV. (1289), Misericors dei Filius Leona XIII. (1883), i Seraphicus Patriarcha Pavla VI. (1978);
  • -      omogućiti zajednička pastoralna iskustva koja predvode duhovni asistenti i sudjelovanje u susretima mjesnoga bratstva, trenuci molitve i slavlja različitih važnih događaja u životu FSR-a i Frame.

Bilo bi dobro da se prijedlozi navedeni u ovom poglavlju ne shvaćaju samo kao pomoćni materijal koji se dodaje programu formacije nego ih treba razvijati kao sastavni dio programa po sljedećim temama: povijest, duhovnost, crkvenost, socijalna doktrina itd...

 

1.2. Trajna formacija

Temeljem zajedničke karizme i kao znak svjedočanstva u Crkvi, važno je odjelotvoriti “životno zajedništvo” u skladu sa smjernicama Generalnih konstitucija i Generalnih statuta Prvoga reda i Trećega samostanskog reda sv. Franje te Generalnih konstitucija FSR-a:

  • -      planirati i slaviti glavna zajednička liturgijska slavlja – usredotočivši se na franjevačke blagdane – i iskustva zajedničke molitve;
  • -      planirati i ostvarivati zajedničke pastoralne, karitativne i društvene djelatnosti “hrabrim” inicijativama koje su u skladu s potrebama mjesta i vremena;
  • -      odrediti vrijeme u kojem će braća franjevci i svjetovni franjevci zajednički proučavati dokumente o teologiji laikata;
  • -      upriličiti zajedničke susrete, skupštine, duhovne kapitule, duhovne obnove;
  • -      uključiti svjetovne franjevce u susrete formacije i slavlja kapitula te ih uprisutniti kroz poruku i osobno svjedočanstvo.

2.   FORMACIJA DUHOVNIH ASISTENATA

Svaki novi duhovni asistent treba imati priliku da ga se pripremi za specifičnu službu u FSR-u. Nije na odmet organizirati tečajeve za pripravu duhovnih asistenata na područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Teme o kojima se može raspravljati navedene su u poglavlju “početne formacije” ili ovdje dolje navedene:

  • -      povijest i izvori FSR-a;
  • -      razumijevanje specifičnog identiteta FSR-a;
  • -      crkvenost i FSR;
  • -      franjevačka svjetovna duhovnost;
  • -      svjetovni franjevci u Crkvi i društvu;
  • -      franjevačke vrijednosti FSR-a;
  • -      formacija braće franjevaca u pogledu FSR-a;
  • -      praktični aspekti asistencije u FSR-u;
  • -      FSR, Franjevačka mladež, skupine djece;
  • -      simpatizeri FSR-a i prijatelji sv. Franje.

2.1. Posadašnjenje

Za stalno posadašnjenje duhovnih asistenata predlažu se:

  • -      godišnji tečajevi formacije/informacije o asistenciji s usredotočivanjem na specifične probleme s kojima se FSR i Frama suočavaju;
  • -      pažljivo praćenje glasila, pisama i ostalih komunikacija kojima se služe različiti Redovi, a tiču se FSR-a, Frame i asistencije na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
  • -      poznavanje i razmjena programa i inicijativa među duhovnim asistentima na svim razinama – međunarodnoj, nacionalnoj, područnoj i mjesnoj.

3.   ODGOVORNI ZA FSR I FRAMU

3.1. Generalni i provincijalni ministri

  • -      promiču zanimanje svoje braće franjevaca za FSR i Framu te na važnost zajedništva između franjevaca redovnika i svjetovnih franjevaca;
  • -      potiču formaciju voditelja početne i trajne formacije te zanimanje svih redovnika prema FSR-u i Frami;
  • -      gledaju da FSR i Frama zauzimaju istaknuto mjesto u programima početne i trajne formacije braće franjevaca;
  • -      tijekom vizitacije braće franjevaca te na kapitulima upoznaju se s mjestom FSR-a i Frame te posebnu pažnju pridaju kvaliteti asistencije FSR-a i Frame.

3.2. Duhovni asistenti

  • -      su prvi promicatelji, organizatori i animatori tečajeva i seminara u dogovoru s višim poglavarima i povjerenicima za formaciju;
  • -      pronalaze odgojitelje, redovnike i laike, koji su dobro pripremljeni za potrebnu formaciju braće frajevaca na svim razinama;
  • -      traže trenutke vođenih iskustava u FSR-u, osobito s braćom franjevcima u privremenim zavjetima;
  • -      prilikom pastoralnih pohoda pronalaze vrijeme za doticaj s redovničkim kućama za formaciju kako bi prenijeli informacije o životu i poslanju svjetovnih franjevaca u Crkvi i društvu.

3.3. Odgojitelji redovnika

  • -      znaju kako pokazati mladim redovnicima “ljepotu nasljedovanja Gospodina i vrijednost karizme”[10] koju dijele s FSR-om i Framom;
  • -      nude “prigode rasta u pristajanju uz karizmu i uz poslanje”[11] Franjevačke obitelji;
  • -      “trebaju stoga biti osobe iskusne u hodu traženja Boga, da bi bile sposobne pratiti” svjetovne franjevce “na tome putovanju.”[12]

4.   METODOLOŠKE UPUTE

4.1. Metoda iskustva

  • Metode iskustva bi se trebale koristiti na svakoj razini formacije: konkretna iskustva uz vođena razmatranja, trebaju biti sastavni dio formativnih programa.

4.2. Suradnja od strane odgojitelja

  • -      služba formacije se najbolje može razviti zajedničkim pristupom;
  • -      skupinu mogu činiti redovnici i svjetovni franjevci pripremljeni za formaciju te ostali članovi Franjevačke obitelji;
  • -      potiče se razmjena ideja i formativnog materijala među odgojiteljima istoga jezičnog područja, ali i drugih jezičnih područja.

4.3. Suradnja od strane onih koji su u formaciji

  • -      potiče se na zajednički program onih koji su u formaciji s ostalim članovima Franjevačke obitelji, na različitim razinama. 

4.4. Formacija na daljinu 

  • -      formacija na daljinu može se koristiti kako bi se obogatili i produbili formativni programi na svim razinama, koristeći se dopisnim tečajevima, skupinama za raspravu ili drugim sredstvima; 
  • - moderna sredstva komunikacije, kao što su internet i e-mail, nude nove mogućnosti suradnje u osobnoj i skupnoj formaciji.

4.5. Didaktički materijali

  • -      potiču se nacionalni i područni asistenti da skupljaju i stalno obnavljaju materijale korištene za formaciju duhovnih asistenata FSR-a i Frame kao što su: Franjevački izvori, dokumenti, tekstovi viših poglavara, Statut za asistenciju, priručnici, bilješke, povijesni izvori, časopisi, razne ostale publikacije, plakati, brošure, video i audio materijali, internetske stranice itd.;
  • -      ovi materijali trebaju biti dostupni svim odgojiteljima i ostaloj braći franjevcima;
  • -      treba obnavljati ili izraditi vodiče i priručnike na područjima gdje oni ne postoje ili su teško dostupni;
  • -      potiče se na bratsku suradnju i razmjenu formativnih materijala među različitim jezičnim i geografskim područjima, osobito tamo gdje su ti materijali i prijevodi dokumenata neophodni.

ZAKLJUČAK

Sve Konstitucije Prvoga reda i Trećega samostanskog reda sv. Franje jasno ističu potrebu dinamičnog odnosa braće franjevaca sa svjetovnim franjevcima kao izraz istinskog življenja franjevačke karizme. Na primjer, čl. 95,1 Konstitucija braće franjevaca kapucina kaže sljedeće: “Isto tako, unutar franjevačke obitelji povlašteno mjesto zauzima Bratstvo ili Franjevački svjetovni red. On je dionik istoga izvornog duha i njega promiče pa ga treba smatrati dopunom franjevačke karizme.” Ovaj članak, kao i još neki u Konstitucijama ostalih Redova, ističe načelo “životnog zajedništva” ili uzajamne životnosti o kojima se govori u Pravilu Franjevačkoga svjetovnog reda[13]. Razumno je reći da je duhovna asistencija koju braća franjevci pružaju FSR-u i Frami ključna u očuvanju punine franjevačke karizme. Sva braća franjevci trebaju osigurati da ova asistencija bude najbolja što se može pružiti FSR-u i Frami, kao što je i u samoj naravi njihovih Redova.

_________

[1] Usp. VC 54. (Ivan Pavao II., Vita consecrata. Apostolska pobudnica o posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, Zagreb, 1996).

[2] Usp. VC 55.

[3] Pravilo FSR-a 26.

[4] Pravilo FSR-a 1.

[5] Usp. Pravilo FSR-a 26.

[6] Usp. VC 55.

[7] Usp. Zaključci Generalnog kapitula FSR-a, Fatima 1990, in: Bollettino CIOFS, XII, n. 2, 1990, str. 6.

[8] Usp. Koinonia, 1996, n. 4; Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u 5.4; Konstitucije FSR-a 95,3.

[9] Usp. Akti Generalnog kapitula FSR-a, Rim 2002, str. 210.

[10] Usp. VC 66.

[11] Usp. VC 65.

[12] Usp. VC 66.

[13] Usp. Konstitucije OFMConv 114,2; Konstitucije OFM 60; i Konstitucije TOR-a 157, te 1. poglavlje Pravila FSR-a.

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1432
Ovaj mjesecOvaj mjesec55074
UkupnoUkupno5283285

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 110 

Administrator

franodoljanin@gmail.com