Stuttgart: Šesti susret hrvatskih studenata iz Njemačke

Šesti po redu susret hrvatskih studenata iz Njemačke održan je od petka 27. do nedjelje 29. listopada 2017. u Stuttgartu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatskih katoličkih zajednica bl. Alojzija Stepinca i sv. Martina u Stuttgartu. Na susretu, koji je započeo u petak 27. listopada misnim slavljem u kapelici zajednica, okupilo se oko sto studenata i drugih mladih iz Njemačke. Misno slavlje predvodio je dušobrižnik toj zajednici fra Mijo Šabić u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom i voditeljem zajednice fra Zvonkom Tolićem. Potom je susret nastavljen u dvorani zajednica. Pozdravnu riječ uputio je fra Zvonko Tolić, koji je ujedno predstavio te zajednice.


Sve je pozdravio i delegat vlč. Ivica Komadina koji je podsjetio kako je peti susret održan prošle godine u Berlinu, a prethodna četiri u Frankfurtu na Majni. Ujedno je studentima zaželio puno radosti u međusobnom susretu. Uvod u predavanje, koje je održao u subotu 28. listopada dao je prof. dr. Stipe Kuteša iz Zagreba. Nakon što je predstavljena skupina mladih iz HKZ Stuttgart zadužena za organizaciju susreta, predstavili su se studenti jedni drugima prema misijama i zajednicama iz kojih su pristigli.

Susret je nastavljen u subotu 28. listopada misnim slavljem koje je predvodio voditelj HKZ Stuttgart-centar fra Zvonko Tolić u zajedništvu s delegatom vlč. Ivicom Komadinom, dušobrižnikom u toj zajednici fra Mijom Šabićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije Ingolstadt don Matom Križićem, voditeljem HKZ Reutlingen, Merzingen i Tübingen vlč. Antom Kutlešom i dušobrižnikom u tim zajendicama vlč. Ivicom Zrnom, a na susretu je bila i pastoralna suradnica iz tih zajednica s. Mirjam Laco. Potom je u dvorani predavanje pod nazivom „Znanost i vjera – može li znanstvenik biti vjernik?“ održao dr. Kutleša. Pritom je istaknuo kako je znanost u današnjem svijetu jedna od najvažnijih poluga napretka i ideala boljeg životnog standarda. Čini se da je znanost potisnula sve druge ljudske aktivnosti, a posebno religiju i vjeru. To se osobito dobro uočava na tzv. naprednom Zapadu. Ali te „tekovine“ Zapada sve brže stižu i u Hrvatsku. No, hrvatsko je društvo još uvijek više kršćansko nego prosječno europsko iako se i kod nas sve više i sve brže događa europeizacija i globalizacija koja se očituje i u religioznosti. Hrvatska je imala i neke specifičnosti. U okviru bivše države mnogi Hrvata i katolici osjećali su se kao građani drugoga reda. Religija se omalovažavala i smatrala se „opijumom za narod“. Nadomjestak za religiju bila je znanost koja je bila određena i uvjetovana ideologiziranom društvenom i političkom situacijom. Sve je u društvu bilo podvrgnuto marksističkoj i komunističkoj ideologiji pa i znanost. Znanost se ipak smatrala temeljem na koji su se komunistički ideolozi pozivali. Religija se ipak nije mogla lako eliminirati iz društva pa je smatrana privatnom stvari pojedinca i institucionalno je bila odvojena od države. Posebno se loše gledalo na katoličanstvo i na Katoličku Crkvu u hrvatskom narodu. Tijekom i nakon II. Vatikanskog koncila počela je u Hrvatskoj neka vrsta sramežljivog dijaloga između marksističkih ideologa i katoličkih teologa. To je imalo važnog utjecaja na kasniju političku i kulturnu situaciju u Hrvatskoj, kao i na odnos znanosti i religije. Kad je Hrvatska postala neovisna država, religija je postala više javna stvar u društvu što se vidi i po tome što je u školski sustav uveden vjeronauk. Nakon 2000. godine u Hrvatskoj su na vlast došli reformirani komunisti koji su nastoji obnoviti komunističku ideologiju kao i propagirati ateizam, reformirati školski odgojni i obrazovni sustav i sve to prikazati kao znanstveno utemeljeno. Dogmatski um jednog dijela znanstvene zajednice i danas nastoji zadržati monopol nad znanstvenom istinom. Pod utjecajem europskih i svjetskih trendova i u Hrvatskoj su vrlo militantni postali tzv. „novi ateisti“i scijentisti koji nastupaju u ime znanosti i ističu da je znanost jedini način spoznaje koji vodi do istine. Ta se tvrdnja osniva na metafizičkom uvjerenju, a scijentisti, paradoksalno, odbacuju svaku metafiziku. Prema scijentističkom tumačenju vjera i religija su iracionalne i štetne, a metafizika je besmislena. Scijentizam sam upada u logička protuslovlja, ali ne odustaje od svojih tvrdnji. Kako se scijentizam ne može opravdati znanstveno, a i logički je nekonzistentan onda se on može smatrati nekom vrstom ideologije. No, znanost se ne smije poistovjećivati sa scijentizmom. Najveći broj znanstvenika danas nisu scijentisti. S obzirom na to da se sve više zna o povijesti znanosti, religije te o njihovu odnosu kroz povijest moguće je kritičkije gledati i znanost i religiju. U tom smislu je moguće provesti neku vrstu deideologizacije i demitologizacije znanosti i pokazati da su i u znanosti postojala kriva shvaćanja te da veliki broj ljudi još i danas ima krive spoznaje o važnim znanstvenim postignućima u prošlosti te o ulozi znanosti u sadašnjosti. Najvažniji znanstveni mitovi o odnosu znanosti i religije, koji su još u velikoj mjeri prisutni i danas, su slučaj Galilei i Darwinova teorija evolucije. Glavna tvrdnja scijentista i ateista je da je religija, a posebno Katolička crkva kočila razvoj i napredak znanosti. Ako se znaju činjenice da su europska sveučilišta kao glavni nositelji znanosti i obrazovanja stvoreni u okviru kršćanskog, posebno katoličkog ozračja, onda će se lako pobiti ta neutemeljena tvrdnja. Također su gotovo svi znanstvenici prijašnjih razdoblja bili vjernici i to im nimalo nije smetalo da se bave najvrhunskijim znanstvenim radom. Tako je to i danas, istaknuo je dr. Kutleša.

Nakon predavanja studenti su podijeljeni u devet skupina razmišljali o pitanjima vezanima za predavanja, a potom su izvijestili do kojih su zaključaka došli, a nakon toga je bila prilika za diskusiju u kojoj su pokazali zrela razmišljanja o tim dubojim i egistencijalnim pitanjima znanosti i vjere. Nakon ručka studenti su posjetili grad Stuttgart, i posebno Mercedes-Benz muzej. Nakon večere, mladi se se zadržali uz pjesmu i razgovor u ugodnom druženju. Susret je završio u nedjelju 29. listopada misnim slavljem u crvki sv. Hedwige u Stuttgart-Möhringenu. Misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Zvonko Tolić, koje je uveličao zbor studenata. Mladi su ujedno pozvani na susret sljedeće godine u Njemačkoj, a o detaljima bit će na vrijeme obaviješteni.

Fotografije


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2425
Ovaj mjesecOvaj mjesec58878
UkupnoUkupno5506424

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 72 

Administrator

franodoljanin@gmail.com