Pastoralne i duhovne kompetencije mjesnog asistenta FSR-a

Fra Zvonimir Brusač, TOR

 

Uvod1

Želimo govoriti o kompetencijama mjesnoga asistenta FSR-a. Kompetencija je, po definiciji, «priznata stručnost i sposobnost kojom tko raspolaže» za obavljanje povjerene službe, dužnosti, ili posla. Vijeće mjesnog bratstva traži od provincijala «prikladne i osposobljene», kompetentne asistente (Generalne konstitucije FSR-a, GK, 91,1). Stoga ćemo u ovom predavanju iznijeti koje se kompetencije, to jest znanja, sposobnosti i vještine traže, očekuju od mjesnog asistenta.

Služba asistenta FSR-a zahtijeva široku naobrazbu i niz različitih kompetencija, s obzirom da se radi o zahtjevnom i kontinuiranom radu s  određenom duhovnom zajednicom. Asistentu je potrebno teološko, pastoralno, pedagoško i psihološko znanje te posebna osjetljivost za duhovni rast i sazrijevanje osobâ i zajednice. Možemo ih podijeliti na dva osnovna područja: pastoralne i duhovne kompetencije.

Asistent je redovito, kad god je moguće, franjevac, redovnik i svećenik, te se opće pastoralne kompetencije, koje se očekuju od svakog svećenika, očekuju i od svakog asistenta. Nadalje, pastoralne kompetencije asistenta FSR-a u velikoj su mjeri zajedničke s ostalim duhovnim asistentima javnih društava u Crkvi, jer i Franjevački svjetovni red, prema nazivlju crkvenog prava, pripada javnim društvima vjernika u Crkvi (usp. Papinsko vijeće za laike, Svećenik u laičkim udruženjima. Bit i poslanje, Zagreb 1990.). Pastoralne kompetencije odnose se, dakle, na specifičnu pastirsku odnosno svećeničku službu u bratstvu FSR-a, te, posebno, na odgovornost za liturgijska i sakramentalna slavlja.

Duhovne kompetencije odnose se, prije svega, na specifičnosti franjevačke duhovnosti kojoj FSR pripada, na duhovnu animaciju i praćenje bratstva kao zajednice vjernika te na osobni duhovni rad s članovima.

U izlaganju ćemo najprije prikazati ciljeve pastoralne i duhovne asistencije u FSR-u. Iz njih proizlaze neke opće karakteristike asistencije FSR-u i neke opće kompetencije asistenta. Na kraju ćemo posebno prikazati pastoralne a posebno duhovne kompetencije.

 

1. Ciljevi pastoralne i duhovne asistencije FSR-u

Ciljevi asistencije jasno su izneseni u Generalnim konstitucijama FSR-a: «Duhovna i pastoralna briga koju je Crkva povjerila Prvome franjevačkom redu i Trećemu samostanskom redu sv. Franje, obveza je prije svega njihovih generalnih ministara (koju oni redovito delegiraju asistentima). Njima pripada «altius moderamen» (više vodstvo) o kojem se govori u kan. 303. «Altius moderamen» ima za cilj jamčiti vjernost FSR-a franjevačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedinstvo s Franjevačkom obitelji, a to su vrednote koje za svjetovne franjevce predstavljaju njihov životni poziv» (85,2). Ukratko, cilj je asistencije pomoći članovima bratstva da u Crkvi unazočuju, žive karizmu sv. Franje u svom svjetovnom staležu. Iz iznesenih se ciljeva nazire da će pastoralna asistencija biti usmjerena čuvanju i razvijanju zajedništva  FSR-a s Crkvom, uključujući vjernost nauku, liturgiji i crkvenoj disciplini, te suradnju u poslanju univerzalne i mjesne Crkve. Duhovna asistencija bit će usmjerena unaprjeđivanju životne vjernosti franjevačkoj karizmi, franjevačkom načinu života. Asistenti moraju biti dosljedni u pastoralnom i duhovnom praćenju bratstva kako bi FSR doista ostvarivao svoj poziv i poslanje u Crkvi i svijetu. 

 

2. Karakteristike asistencije u FSR-u

a) Pomoć u ostvarivanju poziva

Kompetencije asistenta ovise o vrsti vjerničkog društva kojem asistira. FSR, ukoliko o njemu govorimo kao o društvu vjernika, ima za cilj produbljenje kršćanskog i duhovnog života njegovih članova (usp. kan. 298). To znači da duhovni asistent FSR-a treba svojim radom biti u službi ostvarivanja svrhe Franjevačkoga svjetovnog reda. To poslanje asistenta i taj stav izraženi su i u samom nazivu službe. Riječ «asistent», od latinske riječi «adsistere», znači «stajati uz», pomagati aktivnim sudjelovanjem, davati potporu, podržavati.

b) Suradnja i suodgovornost

Asistencija «upotpunjuje, ali ne nadomješta službu svjetovnih vijeća i ministara kojima pripada vodstvo, koordinacija i animiranje bratstva» (GK 86,2). Asistent, dakle, ne vodi i ne koordinira život i djelovanje bratstva. U tom se vidi velika promjena odnosa između Prvoga franjevačkog reda (odnosno TOR-a) i Franjevačkoga svjetovnog reda: od stanja u kojemu je «Treći red sv. Franje» bio podložan Prvome redu do današnjeg odnosa koji se označava izrazom «uzajamno životno zajedništvo». FSR je autonomno, samostalno društvo vjernika, samostalan red s vlastitim pravilom i konstitucijama, vlastitim pravom, ali povezan s Prvim franjevačkim redom i Trećim samostanskim redom po svojim početcima, povijesti i  duhovnom zajedništvu. Temelj za razumijevanje zadaćâ i stila rada duhovnog asistenta FSR-a je činjenica da redovnička zajednica franjevaca i bratstvo FSR-a pripadaju istoj duhovnoj obitelji i da su pozvani na uzajamno životno zajedništvo. Kao član vijeća i kapitula bratstva on  surađuje u zadaćama vođenja i koordinacije. U svojoj službi ulazi u različite odnose: s ministrom, s vijećem, s odgovornima za formaciju, s bratstvom u cjelini, sa svakim članom. Iz toga proizlazi da  treba biti osposobljen za suradnju, timski rad, istinski dijalog, kvalitetnu komunikaciju s drugima i za suodgovornost za život i djelovanje bratstva. Asistent ima svoje posebno mjesto u vijeću bratstva. Treba se postaviti i raditi tako da se njegova uloga respektira. Vijeću ne smije biti ni nadređen, ni podređen.

c) Bratsko služenje

Asistent treba usvojiti stavove koji se danas očekuju od svakog svećenika: da se osjeća učenik Gospodinov zajedno s braćom vjernicima, da bude brat među braćom i da se ponaša po primjeru Krista «koji nije došao da bude služen nego da služi» i daje život za druge. 

 

3) Pastoralne kompetencije 

a) Jamac crkvenog nauka

Pastoralne kompetencije u užem smislu riječi povezane su s odredbom Zakonika crkvenog prava da su «sva vjernička društva podložna nadzoru mjerodavne crkvene vlasti, koja se ima brinuti da se u njima čuva cjelovitost vjere i ćudoređa i bdjeti da se u crkvenu stegu ne bi uvukle zloupotrebe» (kan. 305). Ta zadaća je za FSR povjerena generalnim i provincijskim ministrima, a ostvaruju je u svojoj službi asistenti FSR-a. U tom kontekstu  razumije se smisao pastoralnog pohoda kojega pohoditelj obavlja «u ime Crkve» (GK 95,1) a kojega je bratstvo dužno tražiti jedanput u tri godine. Pastoralni pohoditelj mora «provjeriti kvalitetu duhovne asistencije koju ima pohođeno bratstvo» (GK 95,3). U javnom društvu vjernika, kao što je FSR, koje djeluje «nomine Ecclesiae», u ime Crkve, važno je da se pastoralna asistencija kvalitetno obavlja. Asistent mora biti hrabri navjestitelj evanđelja i kršćanskog nauka. Asistent je u bratstvu jamac teoloških i biblijskih sadržaja koji se iznose, spreman da odgovori na pitanja članova s obzirom na vjeru, nauk i život Crkve. Osim toga, služba zahtijeva od asistenta da prati život univerzalne Crkve, pitanja o kojima se Crkva očituje, posebno ona koja se tiču života članova FSR-a. 

b) Slavitelj liturgije

Jedna od osnovnih pastoralnih zadaća asistenta je animacija liturgijskih slavlja, kada se slave u bratstvu, te raspoloživost za slavlja sakramenata, posebno sakramenta pomirenja i bolesničkog pomazanja. Sakrament pomirenja ima posebno značenje s obzirom da je  FSR zajednica čiji članovi teže produbljenju kršćanskog života. Od asistenta se očekuje  da u slavljenju tog sakramenta uvijek računa i s dimenzijom duhovnog praćenja i savjetovanja. 

c) Promicatelj zajedništva

Posebna pastoralna zadaća asistenta je promicanje zajedništva u samom bratstvu, zajedništva s ostalim franjevačkim zajednicama te zajedništva sa župnom zajednicom odnosno mjesnom Crkvom. Asistent se mora suprotstaviti svakoj tendenciji zatvaranja bratstva u sebe i svakom osjećaju samodostatnosti zajednice (usp. Apostolicam actuositatem, /AA/ 19). I sam će prijateljskim pristupom pridonositi bratskom ozračju. Treba poznavati članove bratstva, jednog po jednog, da se nitko ne osjeća izoliran, na periferiji zajednice i života. Treba  pomoći svakom članu da pronađe svoje mjesto i poslanje u bratstvu. Posebnu pažnju, kao dobri pastir, treba poklanjati slabijima i zapostavljenijima u bratstvu. Mora biti aktivno prisutan u bratstvu i pozoran, budan, na sve promjene u pastoralnoj, duhovnoj i psihološkoj dinamici zajednice.

d) Animacija apostolata

Sljedeća pastoralna zadaća asistenta je animacija apostolata bratstva u okolnostima župe, mjesne Crkve i društva. On treba stalno poticati bratstvo na zanimanje za život mjesne Crkve, na suradnju u župnim i biskupijskim inicijativama; treba poznavati pastoralne potrebe župe, pastoralni život biskupije i pastoralne smjernice na nacionalnoj razini da može davati odgovarajuće sugestije za apostolat; treba stalno imati na umu da bratstvo, iako su duhovna i odgojna dimenzija bitni vidovi njegova identiteta, nije svrha samom sebi, nego je, osobito kao javno društvo vjernika, po svojoj naravi uključeno u život, svetost i poslanje Crkve.

e) Nepristranost i distanca

Okolnosti rada u zajednici s jasnim identitetom kao što je FSR, u kojoj svi članovi imaju iste ciljeve i s kojima se može uspostaviti bliži kontakt na ljudskoj i duhovnoj razini imaju svoje prednosti i olakšavaju djelovanje asistentu, ali nose i rizik gubljenja potrebne pastoralne distance odnosno objektivnosti. Asistent uvijek mora ostati u službi svim članovima zajednice. On, iako je u  suradničkom odnosu s članovima vijeća i bratstva, nikad ne smije izgubiti iz vida da je pastoralni i duhovni savjetnik bratstva i njegova vodstva i da u odnosu prema njima ima i  proročko-kritičku zadaću. 

 

4. Duhovne kompetencije

Asistent treba prije svega imati na umu da je u službi posebnog poziva u Crkvi, poziva na svjetovni franjevački život u bratstvu. Dva područja kojima bi se kao asistent morao približiti su:  duhovnost vjernika laika i duhovni identitet svjetovnih franjevaca, odnosno FSR-a. 

a) Poznavanje duhovnosti vjernika laika

Asistent treba upoznati narav, dostojanstvo, poslanje i odgovornost vjernika laika. To podrazumijeva, također, da je u tijeku zbivanja na području života vjernika laika u današnjem svijetu, da poznaje današnji svijet, životne uvjete i probleme vjernika laika, «socijalni kontekst njihova svagdašnjeg života» (Christus Dominus, 16). Štoviše, mora priznati njihovo iskustvo i kompetentnost na području ljudskih djelatnosti (Presbyterorum ordinis, PO, 9) i njihovo pravo i obvezu da budu aktivni u apostolatu (AA 25), pokazati povjerenje u njihovu sposobnost, pozivati ih da poduzimaju djela na svoju inicijativu (PO 9). Priznanje odgovornosti koja pripada svjetovnim franjevcima treba biti djelotvorno. Asistent ih treba ohrabrivati i surađivati s njima kako bi ostvarili svoje zvanje i poslanje. Dekret Presbyterorom ordinis traži od prezbiterâ da «iskreno priznaju i promiču dostojanstvo laika i poseban udio koji laici imaju u  poslanju Crkve» te da «rado slušaju laike i bratski promatraju njihove želje» (br. 9). Potreban je stalni dijalog asistenta s laicima «da mogu s njima razlučivati znakove vremena» (isto) i  pomagati im, prema plodovima razlučivanja, u ostvarivanju njihova poslanja i konkretnih zadaća.

b) Poznavanje svjetovne franjevačke duhovnosti

Asistent treba poznavati duhovnost, narav, svrhu, organizaciju, povijest i sadašnjost FSR-a, posebno proces njegove obnove poslije Drugoga vatikanskog sabora, koji uključuje obnovljeno Pravilo (1978.), obnovljene Generalne konstitucije (2000.), Obrednik (1984.) i Statut Međunarodnog bratstva.

Crkva priznaje pripadnost svjetovnih franjevaca pravom crkvenom «redu». Svjetovni franjevci imaju u Crkvi jasan, prepoznatljiv identitet. Zavjetovanje evanđeoskog života u FSR-u Božji je dar, Crkva ga priznaje i blagoslivlje u ambijentu franjevačkog bratstva, kao određeni «način života», opisan vlastitim «Pravilom». Zavjetovanjem se osoba potpuno stavlja na raspolaganje Bogu, u svjedočenju za Božje kraljevstvo. U tom smislu zavjetovanje evanđeoskog života u FSR-u ima jednako dostojanstvo kao što ga ima i redovničko zavjetovanje. Da bi asistent mogao pomoći bratstvu da bude vjerno franjevačkoj karizmi,  mora dobro poznavati franjevačku karizmu i duhovnost, to jest njezine početke, osnovne vrijednosti i baštinu, ali i pedagogiju uvođenja u franjevački način života. Produbljivanje franjevačke duhovnosti je «glavna dužnost» asistenta (Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u Franjevačkome svjetovnom redu 13,1). 

c) Svjedočiti franjevačku duhovnost

Specifičnost asistenta FSR-a, u usporedbi s duhovnim asistentima drugih javnih društava vjernikâ, jest u tome što on svoju službu vrši svjedočeći vlastitu franjevačku duhovnost. Temelj Franjine i franjevačke karizme isti je, naime, za Prvi red (odnosno Treći samostanski red) i FSR. Asistent koji se stalno hrani duhom svetog Franje, ponirući u franjevačke duhovne izvore, mora biti nositelj tog duha i u svjetovnom bratstvu. Tom bratstvu on donosi svoje iskustvo franjevačkog života a od svjetovne braće i sestara prima njihovo iskustvo i donosi ga u svoju redovničku zajednicu.

d) Jamčiti jedinstvo s Franjevačkom obitelji

U tom je kontekstu razumljivo zašto je jedan od tri osnovna cilja asistencije «jamčiti jedinstvo s Franjevačkom obitelji». Franjevački svjetovni red ne može ostati vjeran franjevačkoj karizmi bez povezanosti, zajedništva, jedinstva s franjevačkom duhovnom obitelji. Asistent treba pomoći FSR-u u uspostavljanju povezanosti s redovnicima franjevcima, sa sestrama klarisama, s redovnicima i redovnicama Trećega samostanskog reda i s franjevačkim svjetovnim institutima. Sam asistent je «svjedok bratskog osjećaja redovnika prema svjetovnim franjevcima» i «vez zajedništva» između svog reda i FSR-a (GK 89,3).

e) Sudjelovati u početnoj formaciji

Osobita je duhovna zadaća asistenta «sudjelovati u početnoj i trajnoj formaciji braće» (GK 90). Rad u početnoj formaciji u FSR-u pretpostavlja poznavanje odgojnog vjerskog rada s odraslima različite dobi (srednje, zrele i starije) te umijeća planiranja, metodologije i vrednovanja tog rada. Karakteristična zadaća asistenta je pomoć u razlučivanju pravoga poziva kandidata, na putu do uvjerenja da se radi o pozivu na evanđeoski život u bratstvu FSR-a. To je zahtjevna, delikatna i odgovorna zadaća asistenta koju treba smatrati važnom, kao što i zaslužuje. Prije pripuštanja zavjetovanju vijeće mora saslušati učitelja i asistenta. (GK 41,1). Pretpostavlja se da je asistent osobno pratio kandidata u vremenu formacije. Bez tog praćenja ne može dati utemeljeno i vjerodostojno mišljenje. Tim radom asistent može uvelike izravno pridonositi kvalitetnoj formaciji novih članova.

f) Sudjelovati u trajnoj formaciji

Posebno je područje asistentova djelovanja trajna formacija. Ona zahtijeva poznavanje posebne metodologije rada, prilagođene vremenu koje je član proveo u bratstvu, poznavanje dinamike sazrijevanja u kršćanskom i franjevačkom životu i teškoćâ na koje se nailazi u životu bratstava. Zadaća je trajne formacije pratiti zavjetovane članove FSR-a u njihovu zvanju i pomoći im u sve potpunijem predanju. Posebnu pozornost asistent treba posvetiti  trajnoj formaciji odgovornih u bratstvu: ministra, članova vijeća, a napose učitelja,   odgojitelja budućih članova. Stalno treba biti spreman pomoći članovima vodstva, ministru i vijećnicima, raspoloživ za kontakt, suradnju, razmjenu mišljenja, savjet.

g) Duhovno praćenje i savjetovanje

Franjevački generalni ministri dobro su primijetili da rad duhovnih asistenata, «danas nešto uži na rukovodstvenom i organizacijskom polju, moći će i mora biti temeljitiji u smislu duhovne pratnje i pomoći u formaciji braće» (Poziv i poslanje franjevačkih vjernika laika u crkvi i svijetu, br. 49; pismo je priređeno u Rimu, 18. kolovoza 1989., «u povodu 700. obljetnice Pravila Nikole IV.,» objavljeno je u Zagrebu 1990.). Duhovno praćenje zajednice i pojedine braće je  zadaća karakteristična za duhovnog asistenta. Asistent treba uvijek poznavati stanje duhovne dinamike bratstva i duhovno stanje braće, bilo da braća sami traže duhovnu pomoć, bilo da on, i bez izravnog kontakta, sam prati stanje zajednice i pojedinaca. Asistent, osim specifične teorijske i praktične priprave, uči umijeće duhovnog praćenja  i savjetovanja ako i sam ide putem svetosti. Asistent će stalno voditi bratstvo prema trajnim izvorima kršćanskog života, sakramentima, zajedništvu s Bogom, slušanju Božje riječi, duhu molitve i otvorenosti poticajima Duha Svetoga.

 

Zaključak

Konstitucije jasno kažu da vijeće bratstva traži od provincijala „prikladne i osposobljene“ asistente. Neki su vidovi te osposobljenosti danas važniji zbog  novih karakteristika današnje civilizacije i kulture i novih pitanja  u životu Crkve. Bitne karakteristike asistenta FSR-a, bitni temeljni stavovi koje bi morao usvojiti i koji prožimaju sav njegov rad su „pomoć u ostvarivanju svjetovnog franjevačkog poziva“ i „bratsko suradnja i suodgovornost s odgovornima u bratstvu FSR“.

Karakteristične duhovne kompetencije su, prije svega, razumijevanje specifične duhovnosti vjernika laika, osobno iskustvo franjevačke duhovnosti i osjetljivost za duhovni rast i sazrijevanje osobe te za duhovnu dinamiku manje vjerničke zajednice.

Važna pastoralna zadaća je promicanje zajedništva u bratstvu; kvalitetan zajednički život, koji izvire iz zajedništva s Bogom i gradi se doprinosom braće i sestara, ne ostvaruje se uvijek lako. Asistent mora uvijek djelovati nepristrano, objektivno, oslanjajući se na istinu Božje riječi, na nauk vjere i sadržaj franjevačke karizme koji se u zajednici živi; mora uvijek zadržati sposobnost kritičkog, pa i proročkog govora u bratstvu i u vijeću.

U zahtjevnoj zadaći razlučivanja franjevačkog poziva tijekom početne formacije najviše dolaze na kušnju najvažnije kompetencije asistenta: osjetljivost za duhovni život i rast osobe, poznavanje kriterija prikladnosti za življenje u franjevačkoj zajednici, sposobnost dijaloga, razmjene mišljenja i zajedničkog razlučivanja te suodgovornost, s odgojiteljima u bratstvu, s ministrom i članovima vijeća za život i budućnost konkretnoga mjesnog bratstva.

________

[1] Predavanje na III. nacionalnom tečaju za duhovne asistente FSR-a i Frame u Splitu 17.-19. veljače 2009.

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2164
Ovaj mjesecOvaj mjesec80396
UkupnoUkupno4914117

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 58 

Administrator

franodoljanin@gmail.com