5. europski susret novih oblika franjevačkog života i poslanja

Od 26. do 30. ožujka 2017. godine u organizaciji Tajništva za misije i evangelizaciju Reda Manje braće održan je u Frascatiju kod Rima 5. europski susret novih oblika franjevačkog života i poslanja.

Na susretu koji je bio naslovljen „Franjo i njegova braća: dar za današnju Europu?“ okupilo se četrdesetak naše braće koja žive i djeluju u okviru novih oblika života i poslanja iz Italije, Francuske, Hrvatske, Češke, Litve i Španjolske. Na susretu su bili i predstavnici braće koja žive u novim oblicima života i poslanja iz Reda Manje braće konventualaca i Reda Manje braće kapucina. Prva večer susreta iskorištena je za međusobno upoznavanje i upoznavanje s rasporedom i metodologijom rada susreta.

 

Povijest „novih oblika“

U ponedjeljak, 27. ožujka, nakon jutarnje molitve i sv. mise koju je predvodio biskup Frascatija, mons. Raffaello Martinelli, koji nas je i ugostio u biskupijskom domu kršćanske duhovnosti Villa Campitelli u Frascatiju, započeo je radni dio susreta upoznavanjem s poviješću „novih oblika“ koju je predstavio fra Arturo Milici iz bratstva u Palestrini. On je pokazao kako se korijeni ovakvih oblika franjevačkog života mogu naći u Francuskoj, gdje je 1982. inicijativom fra Jean-Claudea Chupina nastalo „putujuće bratstvo“ koje je živjelo zajedno s onima koji nisu imali krova nad glavom. Takav se oblik života proširio i među franjevcima u Italiji te su braća počela organizirati zajedničke akcije i susrete. Od 2000. godine ovaj je projekt okupljao braću iz različitih provincija i europskih država (Italije, Francuske, Španjolske, Češke, Poljske). Od devedesetih godina 20. st. u različitim europskim provincijama uspostavljaju se tzv. nova bratstva obilježena kontemplacijom i misijom, životom među ljudima i imigrantima, zajedništvom života i molitve s laicima ili razvojem projekata nove evangelizacije. Otada je uspostavljeno dvadesetak takvih bratstava u barem sedam europskih država (Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Hrvatskoj, Češkoj i Litvi). Od 2001. godine ova bratstva organiziraju međusobne bratske susrete. Od 2006. godine dio tih susreta organiziralo je i Generalno tajništvo za misije i evangelizaciju. Upravo na ovim susretima rađaju se i kriteriji koji pomažu da se prepozna pripada li neko franjevačko bratstvo novim oblicima života i poslanja. Tako se došlo, između ostaloga i do sedam točaka koje su danas sadržane u dokumentu našega Reda Itenuntiate… iz 2014. godine, a navode se i u zaključcima posljednjeg Generalnog kapitula. Na susretima koji su 2014. i 2015. održani u Palestrini sastavljena je Povelja mreže sv. Josipa Čuvara kao tekst unutar kojega se prepoznaju sva „nova bratstva“.

 

Pogled stručnjaka

Nakon fra Arturova izlaganja riječ je predana pozvanim stručnjacima koji su trebali pomoći sagledati ulogu koju bi franjevci trebali imati u današnjoj Europi. Prvi pozvani predavač bio je Claudio Risé, profesor emeritus iz psihologije, sociologije komunikacija i kulturalnih procesa, pisac i novinar. On je govorio o odnosu pravde i prava, te o pravu da se nema prava koje on prepoznaje kod franjevaca. Osobito je naglasio da bi franjevci time mogli pomoći i bogatima koji su svojim bogatstvom ugroženi te bi im mogli ponuditi određeni oblik siromaštva kao put prema Kristu i prema slobodi. Drugi predavač bila je Cristina Simonelli, predsjednica Koordinacije talijanskih teologinja, profesorica patrologije u Veroni te na Teološkom fakultetu sjeverne Italije, autorica brojnih publikacija, koja je od 1976. do 2012. živjela u romskom naselju najprije u Toskani, a onda u Veroni. Kako bi opisala svoje viđenje uloge franjevaca za današnju Europu, poslužila se nazivom Međuzemlje, no dala mu je novo značenje, različito od onoga u Gospodaru prstenova. Prema njezinu tumačenju, franjevci mogu biti neka vrst međuzemlja između različitih stvarnosti koje danas Europa živi: između ustaljenog društva i migranata svake vrste, između bogatih i siromašnih, i slično. Za to je, međutim, potrebna vjera izlaska sa spremnošću da se iskorači prema drugima i drugačijima. Nakon oba predavanja razvila se plodna rasprava.

 

Susret s Generalnim ministrom

U utorak, 28. ožujka, održan je susret s generalnim ministrom, fra MichaelomPerryjem koji je ujutro i predvodio sv. Misu. Na susretu je sudjelovao i dio Generalnog definitorija.Generalni ministar najprije je za zajedničko razmatranje predložio odlomak iz Ivanova evanđelja o Isusovim ukazanjima nakon uskrsnuća, osobito o ukazanju Tomi. U poslijepodnevnom dijelu susreta bilo je dovoljno vremena za raspravu o stanju u „novim bratstvima“ te o mogućnostima koje se pred njima otvaraju, kao i o odnosu između „novih bratstava“ i njihovih provincija te „novih bratstava“ i uprave Reda.

Susret s Generalnim ministrom završio je molitvenim bdjenjem u kojem je nastavljeno razmatranje odlomka Ivanova evanđelja kroz zajedničku molitvu i rječite simbole. Bdjenje su pripremila braća iz Litve.

 

Rasprava i prijedlozi

Posljednjeg i pretposljednjeg dana susreta, 29. i 30. ožujka, kroz rad u skupinama i u plenumu, raspravljalo se o zaključcima susreta, odnosno o prijedlozima koji će biti dostavljeni Generalnom definitoriju. U ovim raspravama sudjelovao je i Generalni animator za evangelizaciju, fra Russel Murray. Predloženo je, tako, da se u Generalnoj kuriji prilikom susreta s novim provincijalnim ministrima i generalnim vizitatorima organizira upoznavanje s dokumentom Itenuntiate…, s Mrežom sv. Josipa Čuvara, te s pojedinim konkretnim bratstvima novih oblika života i poslanja. Predloženo je i da se omogući razmjena braće koja u tri ogranka Prvoga reda nastoje živjeti nove oblike života i poslanja. Također je predloženo da Generalni definitorij imenuje koordinatora novih oblika života i poslanja koji bi mogao biti jedan od braće koji živi u tim bratstvima ili cijelo jedno bratstvo. Prijedlog je sudionika ovoga susreta da uloga koordinatora bude povjerena bratstvu u Palestrini. Na kraju je predloženo i da se provincijalnim ministrima predloži da braća u početnoj formaciji prođu i kroz iskustvo „novih bratstava“.

Osim ovih prijedloga koji će biti dostavljeni Generalnom definitoriju, odlučeno je da će sljedeći susret ovoga tipa organizirati bratstva u talijanskoj Liguriji i da će na njemu biti nastavljen rad na tumačenju i dorađivanju Povelje Mreže sv. Josipa Čuvara. Određena su braća koja će održavati komunikaciju među različitim bratstvima ove Mreže, te povjerenstvo za organizaciju zajedničkih akcija i iskustava života i poslanja. Sudionici susreta potpisali su Povelju Mreže sv. Josipa te predložili da ova Povelja bude dostupna na internetskim stranicama Reda kako bi je mogla potpisati sva zainteresirana braća. (Fra Darko Tepert)

*********************************

Novi oblici života i poslanja u Redu Manje braće

 

Povelja Mreže sv. josipa Čuvara

Uvod

Početkom 2000-tih godina, u pokretu obnove koja je već ranije započela u Redu Manje braće u Europi,[1] nastalo je nekoliko novih bratstava okupljenih oko zajedničkih iskustava i susreta.

Mreža, koju želimo povjeriti zaštiti sv. Josipa, povezuje ova bratstva koja se nastoje uključiti u dinamiku koju je Red predložio novim oblicima prisutnosti.

Svrha je ove povelje pojasniti karakteristične elemente ovih novih oblika. Želja je da ona bude dokument koji nadahnjuje (zajedno s dokumentom Itenuntiate…) i pomogne bratstvima ove mreže da nastave svoj put obraćenja i obnove, ali i dokument dijaloga unutar i izvan našega Reda.

Potpisujući ovaj dokument, svako bratstvo preuzima obavezu da odgovorno ostvaruje ono što on sadrži. Usto, svaki zainteresirani brat, premda i nije član bratstva koje je u mreži, može potpisati ovaj dokument te se zauzeti da, koliko je moguće, živi njegov duh.

 

Nastanak

Mreža sv. Josipa Čuvara nastala je kao plod potrage neke braće koja su htjela obnoviti svoj franjevački život.[2] Od 2006. godine, mreža je postupno uspostavljena oko redovitih susreta: seminara koje je organiziralo Generalno tajništvo za misije i evangelizaciju[3] te ostalih susreta neformalnog karaktera.[4]

Ova dinamika dovela je do nastanka 7 kriterija obnove ovih bratstava, nazvanih 7 točaka (vidi u nastavku). Kroz ove susrete ovih je 7 točaka obogaćeno, modificiranoi preoblikovano.

Prilikom susreta u Palestrini u ožujku 2014. uvidjela se potreba za jasnijim formalnim oblikovanjem ove mreže kako bi za ova bratstva bile jasne bitne zajedničke točke i kako bi se olakšao dijalog s drugim tijelima našega Reda.

Mreža sv. Josipa Čuvara ostvaruje se kroz redovite susrete, suradnju, razmjenu i posjećivanje među bratstvima.

 

Temeljne odluke: sedam točaka

1. Kontemplativni život: Prvenstvo molitvenog života i osluškivanja Riječi.

(svakodnevno ili tjedno zajedničko razmatranje nad Božjom riječi; svakodnevno produljeno vrijeme osobne molitve; skrb oko liturgijske molitve)

2. Bratski život: Skrb oko autentičnih i dubokih bratskih odnosa.

(česti mjesni kapituli; svakodnevni trenutci bratskog dijaloga; disciplina u uporabi komunikacijskih sredstava poput interneta, mobitela, televizije)

3. Život malenosti ad intra: Jednostavan i trezven stil života, s konkretnim odlukama u korist malenosti i evanđeoskoga svjedočenja.

(vjernost manualnom radu; bratska briga oko održavanja kuće, po mogućnosti bez plaćenog osoblja; nastojanje oko samoodržavanja; trezvenost u korištenju i posjedovanju prijevoznih sredstava)

4. Život malenosti ad extra: Primanje ljudi i dijeljenje života s njima, osobito sa siromasima i „udaljenima“.

5. Život poslanja (inter gentes):Evangelizacijsko poslanje na način uključivanja u život, itinerancije i drugih oblika, s posebnom pozornošću na mjesta koja su na rubovima.

6. Život crkvenoga zajedništva: Zajedništvo s mjesnom Crkvom.

7. Život u suradnji: Polazeći od suradnje i povezanosti među različitim novim oblicima života i poslanja, raspoloživost za suradnju s cijelom franjevačkom obitelji i laicima.

 

Ciljevi

1. Za bratstva

i. Nastojati da se još svjesnije u projekte i stvarnost života uključuju načela iz 7 točaka.

ii. Stvarati u europskim provincijama bolje uvjete za međusobno poznavanje, za dijalog i ohrabrenje među braćom i bratstvima koja žele živjeti ovu potragu za novim oblicima prisutnosti; s tom svrhom pomagati razmjenu, vrednovati projekte kroz bratsku pratnju i dijeleći radosti i teškoće življenja svake od 7 točaka.

iii. Stvarati prilike za zajednički bratski život i zajedničke misije.

iv. Omogućiti unutar novih oblika života i poslanja razmjenu braće koja su za to raspoloživa.

2. U provincijama:Puno i djelatno sudjelovanje u životu provincije i integracija novih oblika života i poslanja.

3. U Redu: Ostvariti vidljivost novih oblika prisutnosti unutar Reda; širiti – životnim svjedočenjem – 7 točaka.

4. I šire: Ostvarivati dijalog i razmjenu s franjevačkom obitelji i laicima.

 

Organizacija

Mreža sv. Josipa Čuvara organizirana je oko susreta koji omogućavaju međusobnu razmjenu iskustava. Na svakom susretu mreža će imenovati tim od nekoliko braće koja će organizirati sljedeći susret. Svako bratstvo i svaki brat koji su zainteresirani za dinamiku novih oblika prisutnosti dobrodošli su na ove susrete. U okvirima svojih mogućnosti, bratstva će nastojati sudjelovati.

Temeljem već postojećeg odnosa s Generalnim tajništvom za misije i evangelizaciju, novi oblici života i poslanja u ovoj mreži željeli bi da Generalna uprava, nakon što se po mogućnosti s njima posavjetuje, imenuje brata-delegata, koji će ih pratiti i pomagati im u ostvarivanju njihova poslanja u odnosu na hod cijeloga Reda, a osobito u odnosu na smjernice Reda.

 

Bratstva koja su sudjelovala u ovom procesu

Slijedi popis bratstava koja su sudjelovala na susretima na kojima se pojavila potreba da se uspostavi ova mreža.

Riječ je o tadašnjim bratstvima iz provincija u Italiji, Francuskoj i Austriji, te o međuprovincijskim bratstvima; o bratstvu iz Palestrine koje ovisi izravno o Generalnom ministru od kojega je primilo i mandat da animira i koordinira hod novih oblika života i poslanja.[5]

- bratstvo iz Puppinga (Austrija)

- bratstvo iz Varazzea (Sjeverna Italija)

- bratstvo iz Prata (Toskana)

- bratstvo iz Padove-Roncajettea (Veneto)

- bratstvo iz Palestrine (Generalna kurija)

- bratstvo iz Marseillea (Francuska)

- bratstvo iz Rima-Torre Angela (Lacij-Abruco-Toskana)

- bratstvo iz Mazara del Vallo (Sicilija)

- bratstvo iz Favare (Sicilija)

- bratstvo iz Besançóna (Francuska)

- bratstvo iz Genove (Sjeverna Italija)

Palestrina, 19. ožujka 2015., svetkovina sv. Josipa

________

[1] T. Matura, "Qualche riflessione sulle Nuove Fraternità del terzo millenio", u: Dai segni dei tempi al tempo dei segni. Testimonianze, Generalna kurija OFM, Rim, 2002., 7-9.

[2]Ite nuntiate... Smjernice vodilje o novim oblicima života i poslanja u Redu Manje braće, Generalno tajništvo za misije i evangelizaciju, Generalna kurija OFM, Rim, 2014.

[3] Asiz 2006., Frascati 2009., Sassone 2011., Greccio 2013.

[4] Porto Maurizio 2010., Palestrina 2012., Palestrina 2014.

[5] "Fundacija blaženog Egidija ima ulogu animiranja, povezivanja i promicanja suradnje novih jedinica/bratstava prisutnih u Redu, u suglasnosti s Generalnim ministrom i ostalim ministrima" (Statut Fundacije blaženog Egidija, čl. 9).


 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1267
Ovaj mjesecOvaj mjesec63278
UkupnoUkupno5151737

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 74 

Administrator

franodoljanin@gmail.com