Prapatnica: Proslavljeno Stepinčevo

U nedjelju, 12. veljače 2017., prof. dr. fra Jure Brkan predvodio je procesiju i euharistijsko slavlje prigodom proslave blagdana bl. Alojzija Stepinca u Prapatnici. Slavlje je započelo kod Kipa bl. Alojzija Stepinca molitvom za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i nastavljeno do crkve Sv. Tome u procesiji u kojoj su se molile litanije bl. Alojzija Stepinca i pjevale prigodne pjesme. Gosp. Miro Miše i Dječji zbor iz Bristivice-Prapatnice predvodili su pjevanje za vrijeme procesije i euharistijskog slavlja.


Na slavlju je sudjelovalo oko 140 vjernika, među kojima su bili načelnik Općine Seget Vinko Zulim i predsjednik vijeća Općine Seget Ivan Strize.

Na kraju slavlja župnik fra Frano Doljanin podsjetio je kako je prvi kip blaženog Alojzija Stepinca na području Šibenske biskupije postavljen i blagoslovljen u subotu, 9. srpnja 2005., u Prapatnici. Molitvu blagoslova uz nazočnost mnoštva vjernika, načelnika općine Siget kojoj pripada Prapatnica Vinka Zulima, te dužnosnika Splitsko-dalmatinske županije, predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Spomenik je izradio akademski umjetnik Veno Jerković. Župnik je također podsjetio i na trostruku poruku šibenskog biskupa Ante Ivasa koju je izrekao prigodom blagoslova kipa bl. Alojzija Stepinca u Prapatnici.  Prvo, Bog je u tijeku hrvatske povijesti uzdizao ljude koji su bili veliki i neustrašivi svjedoci vjernosti Bogu, Božjim zakonima i neprolaznim vrednotama života. Drugo, da je ovaj spomenik u spomen svih onih kažnjenih bez suda i dokaza, u spomen svih onih likvidiranih. Na tisuće ih je u hrvatskom narodu, na milijune u svijetu. Među njima je na stotine svećenika biskupa, redovnika i redovnica. O njima ne pišu takozvani novinari istraživači iako su im bezbrojni dokumenti na dohvat ruke. Treća poruka blagoslova jest trajni i snažni poziv na pomirbu i praštanje poželjevši da taj spomenik bude trajni poziv na gradnju kulture života kako bi hrvatski narod mogao živjeti kvalitetno životom u izobilju.

Župnik je zahvalio predvoditelju slavlja fra Juri Brkanu, Dječjem zboru i njihovu voditelju gosp. Miru Miši kao i svim sudionicima.

Ovom prigodom župnik fra Frano u ime župljana i načelnik Vinko Zulim u ime Općine Seget uručili su prof. dr. fra Juri Brkanu prigodne darove. Župnik je za ovu prigodu priredio letak i svima podijelio sličicu bl. Alojzija Stepinca s molitvom za proglašenje svetim.

Slavlje je nastavljeno druženjem za zajedničkim stolom u restaurantu Zagora (kod Miće) gdje je bio pripremljen domjenak za sve sudionike slavlja.

Fotografije

 

 

BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

(fra Jure Brkan, propovijed u Prapatnici, nedjelja, 12. veljače, 2017.)

"Evo pravoga mučenika koji je za Kristovo ime svoju krv prolio

Nije se prepao prijetnje i suda te je kraljevstvo nebesko stekao."

Hvaljen Isus i Marija!

Braćo i sestre, danas se s hrvatskim ponosom i katoličkom ljubavlju, spominjemo Zagrebačkog nadbiskupa i dragoga hrvatskog kardinala, Blaženog Alojzija Viktora Stepinca, crkvenog pastira i katoličkoga mučenika. Opće je uvjerenje hrvatskog naroda - katoličke vjere (sensus fidelium) - da je Stepinac svetac Katoličke crkve.

Blaženi Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898., u brojnoj katoličkoj obitelji, s osmero djece, od oca Josipa i majke Barbare. Rodio se u malom mjestu Brezariću, župa Krašić, zagrebačka nadbiskupija. Djetinjstvo je živio u rodnom Krašiću u kojem je završio četiri razreda osnovne škole; Klasičnu gimnaziju je završio, i maturirao 1916. godine u Zagrebu. Nakon srednje škole u 18. godini života pozvan je u austrougarsku vojsku te 29. lipnja 1916. stupio u 96. karlovačku pukovniju i otišao na Rijeku na šestomjesečnu obuku. U Rijeci je već pokazivao znakove pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, posebno se na Trsatu penjao uza 561. stepenice da bi se pomolio Majci Božjoj na Trsatu.

Za vrijeme prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu. U ratu je bio ranjen te je bio pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kući s činom pod poručnika. Nakon toga pošao je na filozofsko-teološko studije i studirao je na poznatom papinskom sveučilištu Gregorianum, u Rimu; zaređen je za svećenika 1930. godine.

Nakon svećeničkog ređenja, u Zagrebu je bio prvi šef karitasa zagrebačke nadbiskupije, odakle je kao dosta mladi svećenik bio imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom te je zaređen za biskupa 1934. godine. Nakon tri godine, tj. 1937. godine postao je zagrebačkim nadbiskupom. Isticao se kao vrstan propovjednik. Kroz to vrijeme poticao je katoličku akciju, i Karitas. Bio je posebno pobožan Blaženoj Djevici Mariji. Osnivao je mnoge župe u Zagrebu. Posebno je organizirao 1300. obljetnicu evangelizacije hrvatskog naroda.

Za vrijeme II. svjetskog rata bio je veoma aktivan, posebno u pomaganju progonjenima, patnicima i nezbrinutima, kojih je u to doba bilo mnogo. Npr. samo spominjemo da je zbrinuo 500 prognanih slovenskih svećenika i 6717 bolesnika. Bio je protivnik nacističke - neprirodne ideologije - jer su njihovi poklonici i sluge progonili, posebno, nedužne Židove. Stepinac je prosvjedovao protiv progona Židova i provedbe neljudskih nacističkih zakona. Ovdje spominjemo kako je na 31. listopada 1943, u jeku II. svjetskog rata,ispred zagrebačke katedrale u poznatoj propovijedi ili govoru osudio svaku vrstu diskriminacije: rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nedužnih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Na njegov stav protiv fašističkih i nacističkih zakona građanske vlasti su negodovale. On se nije pokolebao i neustrašivo je ostao na tome putu i nije te stavove nikada promijenio. Uvijek je ostao, vjerni sin Katoličke crkve, borac za ljudska prava.

Nakon II. svjetskog rata, komunističke su vlasti u Hrvatskoj svim silama nastojale uništiti Katoličku crkvu u Hrvata te su htjeli odjeliti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Vatikana. Tome se usprotivio blaženi Alojzije. Komunisti su, posebno, nakon II. svjetskog rata poubijali i bez ikakvog suđenja, ubili i bacili u razne jame mnoge nedužne, svećenike redovnike i redovnice i civile koji su se usprotivili njihovoj strahovladi. Posebno su ondašnje državne komunističke vlasti bile protiv svećenika, redovnika, biskupa i vjernika, posebno onih koji su bili uz Crkvu. Toga se još sjećaju mnogi stariji i u našim okolnim selima, posebno ovdje u Prapatnici. Stepinac je uvijek bio protiv zatvaranja i ubijanja nedužnih ljudi. On nije nikada prihvatio marksističko-komunističku ideologiju. Rekli bismo, to ga je koštalo glave. Komunisti su ga postupno i podmuklo trovali. Otrovan je!

Kako je predstavnik Katoličke crkve u Hrvatskoj bio predsjednik biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup mons. Alojzije Stepinac, njega su komunističke vlasti lažno optužile 23. rujna 1946. za, navodnu: političku suradnju s neprijateljima partizana, za nikada dokazane ratne zločine, za vršenje nasilnih vjerskih prijelaza u katoličku Crkvu, posebno pravoslavaca. Stepinac je prije II. svjetskoga rata i u ratu bio vojni vikar. Optužen je da je podrivao političke osnove zemlje i za neprijateljsku propagandu protiv ondašnje Jugoslavije. Podsjećamo da je Stepinac 18. rujna 1946. rekao onima prilikom uhićenja . "Ako ste žedni moje krvi, evo me!"; rekao im je, godinu dana prije, tj. 1945. godine: "Moja je politika bila uvijek, i bit će ista: spašavati duše" - salus animarum - je ostao uvijek vrhovni crkveni zakon i načelo blaženoga Alojzija Stepinca.

Samo šest dana nakon optužnice, 30. rujna 1946. započeo je sramotni montirani sudski proces u Zagrebu s namjerom da se nedužna Stepinca osudi, a, kako nam ozbiljni povjesničari kažu, bio je nedužan. Uza svu nedužnost, u tom montiranom procesu, osuđen je na 16. godina zatvora i prisilnog rada. On je i dalje ustrajno svjedočiti za istinu, za pravdu, za ispravnost katoličke vjere, pomagao je, koliko je mogao u ondašnjim povijesnim okolnostima, siromašne one koji su trpjeli radi pravde mira i ljubavi. Pet godina je proveo u zatvoru u Lepoglavi, a drugi dio kazne, tj. od kraja 1951. do smrti 10. veljače 1960. proveo je u kućnom pritvoru u Krašiću gdje su ga njegovi čuvari postupno trovali. Godine 1952. Papa Pio XII. kao vjernoga sina, imenovao ga je kardinalom Svete Crkve.

Braćo i sestre, danas čitamo u Predslovlju svetih mučenika: "Po primjeru Isusa Krista blaženi je mučenik Alojzije ispovjedio tvoje ime (Isusovo ime) i krv svoju prolio"

Stepinac je umro kao mučenik za vjeru, iz mržnje prema katoličkoj vjeri od tajnoga trovanja. Umro je na glasu svetosti, primivši svete sakramente prije nedužne smrti. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika. Stepinac je bio obljubljen od naroda i to poštivanja hrabroga mučenika stalno se povećava tako da danas zagrebačku katedralu možemo ubrojiti u najveća svetišta u Hrvatskoj, postala je svetište Blaženoga Alojzija Stepinca. Znakovi njegove svetosti i čuda koja se događaju po zagovoru Blaženoga Alojzija Stepinca utjecali su na svetog oca papu Ivana Pavla II. da ga je proglasio Slugom Božjim 9. listopada 1981., blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Spomen na Blaženoga Alojzija Stepinca službeno slavi se 10. veljače, a mi ovdje u Prapatnici u prvu nedjelju nakon 10. veljače. Stepinac je postao zaštitnik progonjenih, zatvorenih i bolesnih. Uz Stepinčev grob mnogi se mole i slave Boga. Radi toga, zagrebačku katedralu,kako sam rekao, možemo s pravom nazivati također i svetištem blaženoga Alojzija Stepinca.

Na grob blaženoga Alojzija Stepinca dolaze mnogi vjernici tražeći da ih zagovara kod Boga, posebno moleći da ga Crkva proglasi svecem katoličke Crkve. Nakon dokazanoga čuda na Stepinčev zagovor, ostvarena je mogućnost za proglašenje Stepinca svetim što uskoro i očekujemo. No, dokle ćemo čekati to proglašenje, ne znamo jer se iznenada tu uplela srpska pravoslavna crkva i srpska politika, a Papa u ime navodnog ekumenizma, osnovao je posebnu komisiju da preispita Stepinčevo djelovanje za vrijeme II. svjetskog rata. Kada će ta Komisija završiti rad? Ne znamo! Hrvatski narod je uvijek bio vjeran Svetom ocu papi i pape njemu. Zato se nadamo da će ovo ponižavanje i sramoćenje Hrvata i Katoličke crkve u Hrvatskoj prestati i da će se i oni koji nepravedno osuđuju Hrvate i Stepinca jednoga dana povjerovati istini te istini pogledati u oči i osloboditi se svojih mitova koji su nastali bez znanstvene povijesne provjere. Povijesni mitovi ne smiju biti u temeljima ničije povijesti i ozbiljne religije.

Samo nas istina može pomiriti. I jedni i drugi smo kršteni u ime istoga Krista. Treba radi na pomirbi, na miru i praštanju. U tom smislu treba otvoriti povijesne arhive i objektivno sagledati odnose ustaša, četnika i partizana. Povijest je, kako neki kažu, učiteljica života. Treba jednom zauvijek reći: ne više ratu, ne ubijanju, ne osuđivanju nedužnih. I danas ovdje u Prapatnici, kažemo: Nedužne ljude ostavimo na miru Božjem i molimo se dobrome i milosrdnome Bogu za njih . Pokoj vječni daruj im Gospodine. I svjetlost vječna svijetlila svim ubijenima i otrovanima na čelu s Blaženim nadbiskupom i kardinalom Alojzijem Viktorom Stepincem. Gospodine Bože daj nam da Blaženoga Alojzija možemo nasljedovati "i postignemo vječnu nagradu postojanosti", da možemo ustrajno s Blaženim Alojzijem Stepincem, u zajedništvu svetih, slaviti Boga i Oca našega Gospodina Isusa Krista Otkupitelja čovjeka.

Blaženi Alojzije, sada te molimo zagovaraj sve ljude, posebno Hrvate i Hrvatice, pomozi nam da shvatimo da je temelj naše domovine Hrvatske obitelj što uključuje zajedništvo oca, majke, djece i svih koji sačinjavaju pojedinu obitelj. Treba nam obitelj koja se između sebe ljubi i slaže, prašta, potpomaže, koja zajedno moli i slavi Boga, koja poštuje Boga i pomaže ljudima u potrebi, koja svojim dobrim postupcima izgrađuje, kao sebe tako i našu domovinu, selo i grad.

Braćo i sestre, molimo Duha Svetoga da nadahni našega dragoga Papu da što prije proglasi Blaženoga Alojzija Stepinca Svecem Katoličke crkve te da se već jednom operu sve navodne krivnje koje se nepravedno pripisuju Blaženom Alojziju i hrvatskom čovjeku. Amen.



 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas151
Ovaj mjesecOvaj mjesec71559
UkupnoUkupno4905280

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 57 

Administrator

franodoljanin@gmail.com