Svečano izvedena Kantata Gospi od Zdravlja Borisa Papandopula

U subotu 19. studenoga 2016. godine, nakon 45 godina od praizvedbe (1971.), ponovno je i s velikim zanimanjem javnosti izvedeno dugo očekivano veličanstveno djelo Borisa Papandopula Kantata Gospi od Zdravlja. Izveli su je solisti, zbor i orkestar HNK iz Splita. Uz sjajnu podršku mješovitog zbora i orkestra, vrlo zahtjevne solo dionice pjevalisu Antonia Teskera, sopran i Vinko Maroević, tenor. Izvedbom je ravnao maesto Ivo Lipanović.

Franjevci s Dobroga 1971. godine obilježavali su 25. obljetnicu proglašenja župe Krista Kralja, kasnije Gospe od Zdravlja i tom prigodom su naručili kod već dokazanog i zrelog hrvatskog glazbenog umjetnika Borisa Papandopula kantatu na tekstove fra Petra Kneževića Pisma na poste'nje Go'spe 'Zdra'vlja koja' na Dobro'mu prid Splitom castno fstuje' se, te himne Gospi od Zdravlja, po fra Gašparu Bujasu s talijanskog prepjevanih stihova Čuj vruću molbu (Mira il tuo popolo).


Papandopulo je to svoje vrijedno djelo skladao između 15. ožujka i 18. travnja 1971. za njegova boravka u Splitu, nastanjenog u Kaštel Lukšiću. Kantata Gospi od Zdravlja izvedena je 29. svibnja, 1971. godineu prigodi obilježavanja 25. obljetnice Župe Krista Kralja. Praizveli su ga solisti, zbor i orkestar HNK iz Splita. Kao uvod, praizvedbi je predhodio Lukačićev motet Quam pulchra es. Solisti su bili Teodozija Košćina, sopran, Biserka Anić-Belković, alt, fra Josip Ante Soldo, tenor i don Ante Kusić, bas.

U Kantati su nastupili solisti fra Josip Ante Soldo, tenor i Teodozija Košćina, sopran, mješoviti zbor sastavljen od članova mješovitog zbora Gospe od Zdravlja, mješovitog zbora katedrale sv. Duje i zbor i orkestar HNK-Split, a dirigirao je maestro Eduard Tudor. Od tada, to se djelo nije više izvelo, štoviše, potpuno je palo u zaborav. Istom će se za nj probuditi zanimanje 1996. godine kada su franjevci na Dobrome obilježavali 50. obljetnicu župe, sada preimenovanu u Župu Gospe od Zdravlja. Pisac ovih redaka počeo je kopati po samostanskom arhivu, ali nažalost bez rezultata. Obilježavanje spomenute obljetnice je prošlo, ali potraga za notama Kantate je nastavljena. Nakon mnogih traženja, od samostanskog i provincijskog arhiva, arhiva HNK u Splitu, državnih knjižnica i arhiva, relevantnih osoba - gospođe Erike Krpan čuvarice Papandopulove glazbene ostavštine i drugih, Papandopulovoj partituri nigdje ni traga.

Končno, nakon gotovo deset godina traženja, pronađena je originalna partitura-rukopis Borisa Papandopula u ostavštini fra Stanka Romca. Nju smo 2006. godine u prigodi obilježavanja 60. obljetnice župe Gospe od Zdravlja transkribirali, tiskali i javno predstavili. Zahvaljujući današnjem vodstvu HNK u Splitu, intendantu Goranu Golovkovu i ravnatelju Opere Ivi Lipanoviću, uspjeli smo Papandopulovu kantatu uvrstiti u godišnji program HNK u Splitu za sezonu 2016./2017. godinu.

Na temelju toga Kantata je ponovno pred oduševljenom splitskom publikom svečano izvedena u crkvi Gospe od Zdravlja uoči blagdana Gospe od Zdravlja, a u prigodi obilježavanja 80. obljetnice izgradnje crkve Gospe od Zdravlja, 70. obljetnice župe Gospe od Zdravlja, 25. obljetnice smrti Bosrisa Papandopula, 45. obljetnice praizvedbe te 100. obljetnice rođenja Iva Dulčića autora velebne freske u našoj crkvi.

Ovom izvedbom Kantata je konačno oteta zaboravu. Ne samo to, nego ju je na sam dan izvedbe Hrvatska Radio Televizija profesionalno snimila i odsada će biti pohranjena u fonoteci iste radio-televizijske kuće i arhivu samostana Gospe od Zdravlja u Splitu.

Ovom prigodom zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovoga vrijednog djela.

Fotografije

 

 

 


Govor provincijala fra Joška Kodžomana

Čast mi je i zadovoljstvo, što, u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, mogu pozdraviti sve vas ovdje okupljene ljubitelje glazbene umjetnosti, u prigodi obilježavanja 80. obljetnice gradnje crkve u kojoj se nalazimo, 70. obljetnice župe Gospe od Zdravlja, 25. obljetnice smrti hrvatskog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula, autora Kantate Gospi od Zdravlja, koju ćemo večeras čuti u izvedbi ansambla HNK- Split, a koja je praizvedena prije točno 45 godina na ovom istom mjestu.

Dopustite mi da u svoje i u vaše ime, poimence pozdravim naše drage i uvažene goste. Pozdravljam intendanta HNK – Split g. Gorana Golovka, s osobitim poštovanjem pozdravljam g. Iva Lipanovića, ravnatelja opere HNK i našeg večerašnjeg dirigenta. Najsrdačnije pozdravljam cijenjene članove i članice zbora i orkestra HNK- Split, večerašnje soliste, Antoniju Teskeru i Vinka Maroevića, te Gordana Tudora na saksofonu.

Samostan i župa Gospe od Zdravlja, koje vode franjevci naše Provincije, već su stoljećima važan duhovni i kulturni subjekt u gradu Splitu. S tog motrišta njihov je doprinos ne samo na razini Grada Splita, već i na široj nacionalnoj razini nemjerljiv. Uz religiozne sadržaje koje nudi svojim vjernicima i svim ostalima zainteresiranim građanima, što mu je po vokaciji primarno, samostan i župa stoljećima živo sudjeluju u kulturološkim zbivanjima i svim drugim važnim elementima javnog života Grada Splita. Upravo uslijed oskudnosti, infrastrukturnih objekata u Gradu Splitu, čija bi namjena služila još intenzivnijem kulturnom životu Grada, ovaj je samostan oduvijek, sa svime što ima, bio u službi kulturne promocije Grada i njegovih ljudi – umjetnika u najširem smislu riječi.

Poznato nam je, Split se, itekako, može dičiti svojom dugom i bogatom glazbenom tradicijom i prošlošću. O starijoj glazbenoj baštini svjedoče brojni spomenici kulture. Još bogatiji su pisani dokumenti, u kojima se spominju povijesne osobe ili opisuju istaknutiji glazbeni događaji iz života ovog drevnog grada. Split je kroz prošlost dugo bio nacionalno i vjersko središte, što je bitno utjecalo na razvitak raznovrsnih glazbeno-liturgijskih izričaja. Zamjetno je da je sve do polovice XIX. stoljeća u splitskom glazbenom stvaralaštvu prevladavalo crkveno stvaralaštvo, kako tvrdi muzikolog pokojni Miljenko Grgić. Bilo je, naravno, i razdoblja u kojima smo zaostajali u produktivnom smislu, bilo je stvaralačkih kriza, ali nikada crkveno stvaralaštvo u Splitu nije presahnulo. U vremenu najvećih kriza podupirali su ga autoriteti rođeni u Splitu ili pak oni koji su značajne godine svoga stvarateljskog djelovanja stavili u službu Grada. Od posljednjih svakako je najistaknutiji Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent. Tri puta je tijekom svoje plodne karijere djelovao u Splitu i svaki put je za sobom ostavio vrijedne prinose crkvenog stvaralaštva. Od osobito vrijednih djela iz njegova ranog stvaralaštva valja istaknuti Muku Gospodina našega Isukrsta za soliste i muški zbor (1935.), a od djela iz završnog razdoblja kantatu Gospi od Zdravlja za soliste, zbor i orkestar (1971.).

Kantatu Gospi od Zdravlja, Papandopulo je skladao na tekstualni predložak franjevca i člana provincije Presvetoga Otkupitelja fra Petra Kneževića, te na himnu Gospi od Zdravlja Čuj vruću molbu puka svog, koju je s talijanskog prepjevao fra Gašpar Bujas, član iste Provincije. Iz te, dakle, povezanosti franjevaca s istaknutim splitskim i hrvatskim umjetnicima niknulo je novo vrijedno umjetničko ostvarenje, Kantata Gospi od Zdravlja, skladana za soliste, zbor i orkestar. Papandopulo je spomenutu Kantatu skladao u prigodi obilježavanja jubilarne dvadeset pete obljetnice osnutka Župe Gospe od Zdravlja, a praizveo ju je 1971. godine ansambl HNK – Split, solisti, zbor i orkestar.

Svjesni svoga vjerskog i kulturnog poslanja, franjevci na Dobrome su prije osamdeset godina pokazali bezprimjernu vidovitost, kada su, čak i usprkos jednog dijela ondašnjeg splitskog puka, srušili staru baroknu crkvu i na njezinim temeljima izgradili novu, modernu i za naše vrijeme vrlo funkcionalnu. Da bi ona, kao hram molitve i slave Božje bila što ljepša i sve više odgovarala svojoj svrsi, malo pomalo su je franjevci prošlih generacija uljepšavali i upotpunjavali djelima iznimne i trajne umjetničke vrijednosti. Tako će se nakon mučnih i teških godina Drugog svjetskog rata i poraća pojaviti prvo veliko djelo koje će najaviti dane svjetlije budućnosti, a to je velebna freska Krista Kralja Iva Dulčića, zasigurno najveća i najmonumentalnija kompozicija te vrste na širem evropskom prostoru. Ovom prigodom s poštovanjem se prisjećamo stote obljetnice umjetnikova rođenja. I  mi se namjeravamo nadovezati na nastojanja naše braće kroz prošlost, kako bi ovaj prostor učinili što ljepšim, te oku i tijelu što ugodnijim. Pripremne radnje za novo uređenje ovog crkvenog interijera su u punom jeku, pa ćemo, uz savjete i pomoć struke,  ako Bog da, već u idućoj godini krenuti u realizaciju tog generacijskog projekta.

U ovoj svečanoj prigodi, ne želim zaboraviti ni treći i ne manje važni element u ovome hramu, a to su nove orgulje - „kraljica svih instrumenata“,,  koje su 1959. godine nabavljene kod bečkog orguljara Kaufmanna i dopremljene u Split.

Najiskrenije zahvaljujem upravi HNK Split, što je, prepoznavši važnost 80. obljetnice izgradnje crkve Gospe od Zdravlja i 70. obljetnicu osnutka župe Gospe od Zdravlja, te 100. obljetnicu rođenja Iva Dulčića, odnosno 25. obljetnicu smrti Borisa Papandopula, nakon četrdeset pet godina od praizvedbe, omogućila novu izvedbu  Papandopulove Kantate Gospi od Zdravlja, tog vrijednog djela glazbenog stvaralaštva, koje će, upravo večerašnjom izvedbom, vjerujem,  biti trajno sačuvano od zaborava i mogućnosti da ponovno bude zagubljeno.

Posebnu zahvalnost izražavam vodstvu samostana i župe Gospe od Zdravlja, napose o. gvardijanu, fra Jakovu Begonji, te o. župniku i ujedno vikaru naše Provincije, fra Anti Udovičiću, na zauzimanju i svim pripremnim radnjama, koje su omogućile večerašnji kulturni program, a nakon njega i prigodni domjenak. Zahvaljujem i medijskim djelatnicima, Hrvatske radio televizije i Radijo Splita, koji će svojim audio-video zapisom ovjekovječiti večerašnji trenutak i o njemu izvijestiti kulturnu javnost. I šećer na kraju, hvala Tebi, dragi fra Stipica, na upornom traganju i uspješnom pronalasku dugo vremena zametnute partiture ovog znamenitog djela, bez čega sigurno ne bismo večeras sjedili gdje sjedimo.

Sada vas prepuštam glazbenoj čaroliji naših umjetnika, pod dirigentskom palicom Iva Lipanovića i zborovođe  Ane Šabašov.

Zahvaljujem na strpljivosti i pozornosti!

Fra Joško Kodžoman,

provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1796
Ovaj mjesecOvaj mjesec57398
UkupnoUkupno5361935

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 107 

Administrator

franodoljanin@gmail.com