Split: Predstavljeno izdanje otpjevnih psalama „Pjevajte Bogu našemu“ fra Stipice Grgata

Predstavljanje glazbenoga knjižnog izdanja otpjevnih psalama pod nazivom 'Pjevajte Bogu našemu' održano je u srijedu, 5. listopada 2016. u Pinakoteci Franjevačkoga samostana Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu. U glazbenom prilogu nastupili su pjevači zborova Gospe od Zdravlja. Ovo izdanje predstavili su mo. Blaženko Juračić, mr. sc. fra Domagoj Volarević i mo. fra Stipica Grgat, autor.


 

Mo. Blaženko Juračić

Prije svega, veliko mi je zadovoljstvo i čast biti ispred cijenjenog auditorija u predstavljanju zbirke psalama našega fra Stipice Grgata. Glazba je jezik i tko govori glazbenim jezikom njemu ne trebaju riječi jer glazba je iznad riječi naslanjajući se na smisao Riječi- Logosa. Stoga „nema ničeg težeg od pričanja o glazbi“ kaže Saint-Seans. Papa Benedikt XVI u temeljnim promišljanjima o Duhu liturgije nam veli ovako: „Pjevanje postaje pneumatski događaj u kojem se rađa crkvena glazba kao „karizma“, kao dar Duha Svetoga. Ona je  prava „glosolalija“ (govor u jezicima), novi „jezik“ koji dolazi od Duha. U njoj se događa „trijezna opojenost“ vjere jer su i Krist i Duh Sveti u stalnom suodnosu u novoj racionalnosti nadilazeći sve mogućnosti puke racionalnosti. Nadilaze se riječi , ali ne i prava Riječ, Logos. Pjev Crkve izvire u konačnosti iz ljubavi: Ljubav je ona najdublja zbiljnost iz koje se rađa pjevanje: „Cantare amantis est“, veli Augustin. Pjeva onaj koji ljubi. Duh Sveti je ljubav i on stvara pjesmu. To je trinitarno tumačenje crkvene glazbe u kojoj je Duh Duh Isusa Krista koji nas uvodi u ljubav prema Kristu te nas tako vodi k Ocu. Ponizno podvrgavanje onome što nam prethodi oslobađa iz sebe istinsku slobodu i vodi nas k pravoj visini našega ljudskoga poziva.“ Nadalje veli papa Benedikt: „Oni koji pobijediše Zvijer, njezin kip i broj njezina imena stoje u moru od prozircas citrama Božjim u ruci. Pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Božjega, i pjesmu Jaganjčevu…“ (Otk 15,2-3). Pobjednik je žrtvovani Jaganjac a pjesma koja odjekuje zauvijek je pjesma Božjeg sluge Mojsija, koja u tom trenutku postaje pjesmom Jaganjčevom. Pjevanje pred Bogom izranja s jedne strane iz nevolje iz koje nas ne može spasiti nikakva zemaljska moć pa u konačnici ostaje jedino Bog kao utočište. Tako događaj na Crvenom moru daje obećanje kojem pripada zadnja riječ u životu i u povijesti. Važno je spomenuti da psalmi često izviru iz posve osobnih iskustava patnje i uslišanja, a na kraju se redovito slijevaju u zajedničku molitvu cijeloga Izraela. Psaltir sam od sebe postaje molitvenik  Crkve u rađanju i širenju, a Crkva samim time postaje Crkvom koja – moleći –pjeva. Kršćanima je jasno da je Krist pravi i istinski David, da David u Duhu Svetome moli po njemu i s njime, koji je trebao biti njegov Sin, a istodobno i pravi božji Sin. To je ključ po kojem su kršćani zakoračili u Izraelovu molitvu i po kojoj ta molitva postaje novom pjesmom. Tako mi u psalmima molimo i govorimo Ocu po Kristu u Duhu Svetome. Duh je Sveti onaj koji uči moliti najprije Davida, a onda preko njega Izraela i cijelu Crkvu.(Joseph Ratzinger Benedikt XVI. Duh liturgije, Temeljna promišljanja II. Izdanje, Verbum, 2015.

Pripjevni psalam je čista i prava proklamacija Riječi Božje te ulazi u samu strukturu liturgije Riječi u koliko je dijalog između Boga i njegovog naroda: psalam preuzima bitnu temu i preobražava je u meditaciju, u odgovor spasenja i ispovijedanja vjere. Psalam se tako preobražava u čistu lirsku kontemplaciju Riječi Božje.

Evo nekoliko općih liturgijskih i kompozicijskih načela vezanih uz osobitosti psalama:

KVALITETA NAPJEVA – pripjev bi trebale resiti specifične kvalitete: kratkoća, jednostavnost, prodornost, ekspresivnost, ljepota forme i sadržaja.

a)            Kratkoća – fraza bi trebala biti skladana s malo riječi a glazba po mogućnosti razvijena u silabičkom stilu što pogoduje lakšoj memorizacijipripjevai lakšem izvođenju. Psalmi fra Grgata obiluju plemenitom jednostavnošću. Oni se lako pamte a svojom strukturom ulaze u najegzemplarniji oblik glazbe a to je ponavljanje. To ponavljanje ritma i melodije nije u suprotnosti s cjelinom, nego je na stanovit način uvjet mogućnosti da se cjelina „razvije“ i“dogodi“ a novost glazbe očituje.

b)            Jednostavnost – proizlazi iz jasnoće tonalnog ili modalnog izričaja, podudarnosti melodije i teksta sa jasnim isticanjem melodijske linije. Jednostavnost ne bi trebali shvatiti kao skromni umjetnički izričaj već kao plod inspiracije i umjetničke zrelosti u odsjaju ljepote.“ Ono što vrijedi za liturgijsku glazbu je plemenita jednostavnost ( s jedne strane ona treba biti razumljiva , s druge strane, izvediva, a u cjelini jedinstvena u svojem finalitetu)“jer ona je služba u službi Božjoj- munus ministeriale in dominico servito.“ (Ivica Žižić- Crkva u svijetu)

c)            Prodornost – to je ono što ima snagu i sposobnost prodiranja u dubinu osobnosti (intime) ostavljajući jasan trag. U pripjevu se jasnoća zadaje zbog specifične ritamsko- melodijske strukture koja prodirući u sveti tekst izražava dubinsko značenje koje izravno komunicira sa srcem.

d)            Ekspresivnost – odnosi se na kvalitetu fraze koja daje značenje različitim pripjevima u njihovoj različitosti u izražavanju sreće, usrdne molitve, boli, meditacije, divljenja, zaziva…da bi okarakterizirali specifična slavlja i liturgijsko vrijeme kroz godinu.Papa Benedikt kaže da se „pjesma kao element liturgije, mora uklopiti u oblik koji odgovara slavlju. Prema tome, tekst, melodija i sama izvedba moraju odgovarati smislu otajstava koje se slavi, dijelovima obreda i liturgijskom vremenu.“(Sacramentum caritatis-Sakramenat ljubavi; Liturgijsko pjevanje)

e)            Ljepota forme i sadržaja – svi ovi epiteti kao što su kratkoća, jednostavnost, prodornost, ekspresivnost napajani i animirani darom umjetničke ekspresije, daju život melodiji koja ima, u prosvijetljenom izričaju Pavla VI, umjetničko dostojanstvo i molitvenu osjećajnost. Naš uvaženi liturgičar don Ivica Žižić kaže da „je crkvena glazba uronjena u kulturu i zato od nje prima poticaje, stilska nadahnuća, forme, kako bi uvijek odgovarala svojoj izvornoj istini umjetničkog djela , te u svojoj simboličko- estetičkoj naravi očitovala ljepotu otajstva vjere.“( Crkva u svijetu)

Pripjev psalam je solistički napjev po tradiciji, prirodi i formi.Njegova glavna forma je strogo vokalno monodijska (jednoglasna) a može poprimiti tri karakteristike:

1)            Ukrasno jednoglasje – ritam koji proizlazi iz teksta organiziran je po taktovima

2)            Slobodno jednoglasje – lirski tekst je istaknut melodijskim izričajem a u njemu vlada elastičnost ritamskih shema u tekstualnoj artikulaciji. Nešto slično „ recitiranju pjevajući“ koji proširuje riječ i lirizira je.

f)             Mješovito jednoglasje – tekst je uglazbljen izmjenjujući ritamsku slobodu sa menzuralnim elementima

 

UNUTARNJI GOVOR

Psalam je pjevana Božja riječ koje se ne reducira samo na umjetnost u sebi, ne limitira se na čisti ukras obreda, već se u sakramentu ostvaruje iskreni i apasionirani duet u ljubavi između Boga i čovjeka. Nadahnuti tekst ima primarno značenje dok je glazba u službi inspirirane riječi.

 

IZVRSNOST PJEVANJA

Vlastitosti liturgijskoga pjevanja možemo pronaći u biblijsko-kršćanskoj tradiciji ako se osvrnemo na izričaj i značenje Ps 47,6: „Pjevajte Bogu pjevači vrsni !“ Vrsnost liturgijskoga pjevanja uvelike nadilazi izvrsnost glazbenoga umijeća. U hebrejskome izvorniku stoji poziv na pjevanje s razumjevanjem(„ Elohimzamerumaskil“) o čemu govori i hrvatski prijevod psalma koji se odnosi na razumjevanje umom, dušom i srcem. Grčki prijevod se odnosi na pjevanje sa smislom Psalate to Theosynethos, „Pjevajte Bogu s razumijevanjem“ a to razumijevanje se „odnosi na sve dimenzije ljudske egzistencije, ne samo racionalnu ili intelektualnu, nego i na razumijevanje srcem“ (F.K. Prasl). Nadalje, pjevanje je“kušanje riječi“ govoreći o  blagovanjupsalmodijskog izričaja Ps 119,103: “ Kako su slatke nepcu mome riječi tvoje, od meda su slađe ustima mojim“. Govoreći o glazbenom blagovanju Riječi , psalamske riječi se doživljavaju kao „ ulomci Riječi-Logosa“ koji se daje kao kruh života. Pjevač je uvijek na ispitu vjere koja ga prožima. On pjevanjem ispovijeda svoje divljenje Bogu. On je u službi Riječi-Pjesme. On pjevanjem naviješta Boga živoga.

 

VERSETI

Verseti su skladani po uzoru na klasične psalmodijske tonuse ali sa preuzimanjem samo nekoliko njihovih konstruktivnih elemenata. Psalmodijski tonusi su melodijske formule sa jasnom strukturom koja se sastoji od initiuma (zapjeva), recitativa i flexe u koliko se sastoji od tri stiha, potom opet zapjeva, recitativa i zaključne kadence ili terminatia. U Grgatovim psalamskim versetima nedostaje zapjev i flexa a sačinjeni su od recitativa  sa (polu)kadencama tj. melodijskom strukturom koja je varijabilna pa stoga dobivamo različite odnose u strukturi psalmodijskihverseta. Recitativne žice se mijenjaju sukladno harmonijskom izričaju i uglavnom su tonalnog obilježja. Polu kadence podsjećaju na pentasilabički niz ali i one su varijabilne. Sukladno slogovnim varijantama uočava se i epentesiintercalare tj. umetnuti slog u melodijskom nizu. Pogledajmo najprije varijante psalmodijskihverseta i njihovu zastupljenost u skadateljskom procesu.

 


Pregled psalamskih formi (verseta)  i njihova zastupljenost  u zbirci

a b b1 c

1

a b c d

125

a a1 b c

1+13

a b a b

1

a b a1 b

1

a b b1 a1

1

a b a c

1

a b a1a2 b

1

a b a1 c

6

a b c(a1) d(a2)

1

a b b1 c

3

a a1 a b(a1)

1

A (a, a1) B (b, b1)

1

A (a, b) B (c, d)

1

a a1 a2 b

2

a a1var avar b

1

a b c b1

1

a b c b1

1

a b a1 b1

2

u stilu kantilene, bez recitativa

2

a b c d e f

2

a b b1 c

1

a b a b

1

a b a1 b

1

a b b1 a1

1

a b a c

1

a b a1 a2 b?

1

a b a1 c

6

a b c(a1) d(a2)

1

a b b1 c

3

a b c b1

1

a b a1 b1

2

a a1 b c

14

a a1 a b(a1)

1

a a1 a2 b

2

a a1var avar b

1

A (a, a1) B (b, b1)

1

A (a, b) B (c, d)

1

 

1) Pregled psalamskih formi i njihove varijante

Verseti u psalmu br.2 sadrže specifičnosti u skladateljskom postupku a vezane su uz uzlazni interval kvarte koji postaje konstruktivni element povezujući prvu frazu sa drugom (a-d), drugu sa trećom (g-c)i treću sa četvrtom (f-b).

Verseti u psalmu 25. su sekventni niz. Model je uzet iz prvog verseta te se sekventno donosi za sekundu više na još dva verseta. Posljednji verset je kadencalni te sadrži melodijske elemente iz prethodnih verseta ali sa prekinutim sekventnim nizom.

Poslije svakog recitativa javljaju se polukadence koje su melodijski sačinjene od prohodnih nota u razmaku terce. Tako terca postaje konstruktivni element u skladateljskom postupku.

 

ZAKLJUČAK

Skladateljski procesi unutar verseta su dinamični te odaju skladatelja koji je sposoban unutar  jednostavnih formalnih odnosa donijeti svježinu u pristupu konstantnom varijabilnošću koja nikada nije cilj samoj sebi već je u službi trijezne opojenosti Riječju – Logosom koji se u melodijskim strukturama pojavljuje sa jasno izraženom franjevačkom duhovnošću - bratstvo, malenost, služenje i (sa pjesmom) vjernost evanđelju.

 

 

Mr. sc. fra Domagoj Volarević

Započnimo sa tvrdnjom, da je ova knjiga mnogo više od samoga pokušaja da se psalmima da stvarni značaj unutar slavljâ kršćanskih otajstava. Dapače ova knjiga je i doprinos koji je nadahnut i Konstitucijom o liturgiji Drugoga vatikanskoga sabora: Neka se skladatelji, prožeti kršćanskim duhom, osjećaju pozvanima njegovati sakralnu glazbu te povećavati njezino blago. Neka skladaju napjeve koji će se isticati značajkama prave sakralne glazbe i koje će moći pjevati ne samo veći pjevački zborovi nego će također odgovarati manjima, te će pripomagati u djelatnom sudjelovanju cijeloga vjerničkog skupa. SC 121

Psalmi – od samih početaka kršćanskih zborovanja psalmi imaju važno mjesto u strukturi slavlja. Samo Sveto pismo nam jasno svjedoči kako još u apostolsko doba na kršćanskim skupovima pjevanje ima posebnu ulogu. Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu (Kol 3, 16)

Kršćanska otajstva – širenje kršćanstva i posljedični razvoj bogoslužja obogaćuje sigurno i pjevanje i bogoslužne forme. Pjevanje svakako ima važnu ulogu u liturgiji, a crkveni oci nam itekako obilno svjdoče i o važnosti psalama. Tako imamo svetoga Augustina koji govoreći općenito o liturgijskom pjevanju napisa: Kada konačno budemo jedan pravi narod Božji, obistiniti će ono što pjevamo. A sveti Ambrozije malo prije njega veli: Hvalimo himnima i pjesmama otajstva Božja. Pjevamo im jer su prava i istinita. Općenito crkveni oci često koriste pojam canimus, pjevajmo – i u rečenom kontekstu redovito spominju psalme. Koliko psalmi imaju važnosti i utjecaja na razvoj liturgijskih pjesama, odnosno koliko su im postali nadahnuće, svjedoči i veliki srednjovjekovni autor sekvenci Notker Balbulus: Kyrie eleyson canimus, Christe eleyson psallimus. U ovome izrazu pojam psallimus pokazuje da se izraz psalirati – moliti i(li) pjevati psalme koristi i u širem kontekstu, dapače čak i da označi druge pjevane dijelove liturgijskih slavlja.

Liturgijski razvoj posljedično će u psalme izraziti u raznim formama unutar liturgijskog slavlja – o kojima je već nešto rekao mo. Blaženko. U suvremeno doba, gledajući psalme i njihovo značenje u liturgiji nakon odredbi Drugoga vatikanskoga sabora možemo ih i moramo gledati kroz prizmu jedne od odrednica svete glazbe: SC 112 tako govori na tragu "vlastite" definicije bogoslužja: svrha svete glazbe je Božja slava i posvećenje vjernika. Stoga nije na odmet ponoviti da unutar ovih okvira ističu se psalmi. Ne samo kao otpjevni! Njihovi tekstovi  su  najviše pjevani i kao rečene ulazne antifone, pričesne, a nadahnuli su i mnoge druge liturgijske pjesme. Ovdje se posebno zadnjih dvadesetak godina susrećemo sa raznim "akrobacijama" umanjivanje značaja i važnosti psalama, pokušajima pragmatizma, u izboru pjesama sa liturgijska slavlja u stilu„suvremenije je, lakše je razumljivo, prihvatljivo...“ Pa se umjesto psalma koji je Božja riječ - i k tomu pjevana Božja riječ čuju razni pjesmuljci upitnoga karaktera, čak i za duhovne susrete, a kamoli za liturgijsko slavlje (Ovdje ne mislimo na izbor instrumenata jer otome jasno govori SC 120)

Sve ove upute sintetizira Opća uredba rimskoga misala, gdje se govoreći o otpjevnim psalmima odmah poziva na tradiciju: već je u davnini nastala uzrečica: Dvostruko moli tko dobro pjeva! OURM 39

Neka se stoga pjevanje obilato koristi u misnome slavlju! OURM 40.

Važnost psalama – naglašena je izričito: Poslije prvoga čitanja slijedi otpjevni psalam, koji je sastavni dio liturgije riječi i očituje važan liturgijski i pastoralni trenutak jer potiče razmatranje Božje riječi. Pripjevni psalam odgovara pojedinome čitanju i obično se uzima iz lekcionara. Neka se pripjevni psalam pjeva, ili neka se pjeva barem odgovor koji pripada puku. OURM 61

U ovome svjetlu zbirka psalama za sve nedjelje i dobar dio blagdana kroz crkvenu godinu zbilja je praktičan ne samo priručnik, već doslovno instrument, alat za potpunija i plodonosnija slavlja naroda Božjega koji se okuplja slaviti Gospodina. Fra Stipičin višegodišnji trud, koji sam pratio (pogotovo preko objava u Živome vrelu) dokaz je ne samo njegova predanoga rada i želje da se slavlje što ljepše odvija nego i osjećaja za bogoslužje i glazbu, jer držim da je i on prepoznao da liturgijskoj glazbi prijeti,ne pojednostavnjenje, već banalizacija!

Ovdje su sabrani otpjevni psalmi za nedjelje i važnije blagdane tijekom liturgijske godine. (sva tri ciklusa) Svatko će prema prilikama naći i uvježbavati psalme u pogodno vrijeme i za svoje zajednice. U tom kontekstu ovi psalmi su jednostavni za naučiti, lako je napraviti aranžmane za razne skupine pjevača. Ono najvažnije u svemu je da su istodobno prikladni i dostojni otajstva koje se slavi.

 

 

Mo. fra Stipica Grgat

Nijedno ozbiljnije ljudsko djelo ne nastaje slučajno ni odjednom. Svako djelo ima svoj početak i razvojni put nastajanja koji je obično dugo traje. To se može reći i o ovoj zbirci otpjevnih psalama Pjevajte Bogu našemu,koju večeras predstavljamo. Ova zbirka, dakle,nije nastala odjednom i slučajno, već je nastajala u vremenu i prostoru kroz punih dvadeset godina. Želim odmah reći da je ova zbirka nastala iz čiste liturgijske potrebe. Povod da je objavljujemo baš danas jesu vrlo važne obljetnice u samostanu i župi Gospe od Zdravlja. Naime, ove ćemo jeseni, u okviru devetnice Gospi od Zdravlja obilježiti80. obljetnicu izgradnje crkve i 70. obljetnicu osnutka župe Gospe od Zdravlja. Zatim 100. obljetnicu rođenja hrvatskom slikara Ive Dulčića koji je oslikao velebnu fresku u našoj crkvi. Potom 25. obljetnicu smrti hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, koji je 1971. godine, u prigodi 25. obljetnice župe Gospe od Zdravlja, skladao Kantatu Gospi od zdravlja za soliste, zbor i orkestar,koji je iste godine ansambl HNK-Split praizveo u našoj crkvi.

Dana 19. studenog ove godine, dakle, za mjesec dana, ponovno će solisti, zbor i orkestar HNK – Split nakon 45 godina izvesti to djelo u našoj crkvi.

Svim tim obljetnicama pridružuje se evo, i izdanje ove zbirke otpjevnih psalama Pjevajte Bogu našemu.

Kao što svi znamo, psalmi u svetom misnom slavlju imaju posebno mjesto i važnost. U misi su smješteni između svetopisamskih čitanja. U njihovoj izvedbi, bilo to da ih se čita ili pjeva, sudjeluje čitava okupljena vjernička zajednica. Raspoređeni su prema ciklusu crkvene liturgijske godine ABC.

Budući, da iz nedjelje u nedjelju u misi slijedi novi psalam sa svojom antifonom, nastaje poteškoća onda ako ga se pjeva. Zašto? Jednostavno zato što nemamo uglazbljene psalme za sve nedjelje. Uglazbljen je tek jedan mali dio. Zato su zborovođe,tražeći rješenje, prisiljeni tekstove psalama koji nisu uglazbljeni potpisivati pod melodije već uglazbljenih psalama, što ne zvuči baš dobro, štoviše neukusno, pogotovo kod psalma koji je dobro poznat.

Upravo iz te i takve nužde ja sam počeo za vlastite potrebe u crkvi Gospe od Zdravlja i Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju uglazbljivati psalme dotičnih nedjelja, svetkovina, blagdana ili drugih liturgijskih prigoda. I tako je malo-pomalo nastajala ova zbirka. Prema tome, u njoj su sadržani otpjevni psalmi svih nedjelja crkvene liturgijske godine ABC, svih svetkovina, blagdana, spomendana i Svetih sakramenata, naravno s orguljskom pratnjom.

Radeći na njihovu skladanju vodio sam se poznatom klasičnom shemom: Antifona, a zatim početni recitativ psalma, srednja kadenca, drugi recitativ i završna kadenca. Neki su mi dobronamjerno savjetovali da psalme skladam prokomponirano. Dugo sam o tome razmišljao,pa sam u tu svrhu nabavio zbirke otpjevnih psalama velikih evropskih naroda: Njemačke, Italije i Francuske. Analizirajući ih, vidio sam da su svi skladani na prethodno opisani način. Stoga sam i ja ostao na tome.

I evo, oni su tu, kakvi su takvi su. Je li se moglo drugačije. Je! Je li se moglo bolje. Dabome da je. Ali oni su sad ovakvi.

Kad smo kod toga poslužit ću se jednom simpatičnom rečenicom koju je u zagrebačkom žargonu izgovorio naš poznati glazbenik Franjo Dugan kada ga je njegov student, opet poznati crkveni glazbenik fra Ansemo Canjuga pitao za mišljenje: „Profesore, što vam se čini, može li harmonizacija u tom taktu ostati takva kakvu sam napisao ili Vi imati drugačije mišljenje?“ Dugan mu odgovara na malo šaljiv način: „To što ste napisali sve je dobro, hoće li biti tako ili ovako Viodlučujete, Vi ste tu Gospodin, a ne ja. Nihil obstat. Komu što nije pravo, nek se obesi“.

Ja se nadam da će, unatoč svemu, svatko u ovom uradku moći pronaći za sebe ono što mu odgovara.

Ovom prigodom dozvolite mi da se zahvalim najprije Gospodinu Bogu. Svi psalmi ovdje sadržani, skladani su na njegovu sve veću slavu.

Zahvaljujem svima onima koji su doprinijeli u radu i ralizaciji ove zbirke:

Ponajprije reviji Služba Božja i izdavaču fra Anđelku Domazetu,

recenzentima i večerašnjim predstavljačima, prof. Blaženku Juračiću i prof Domagoju Volareviću.

Hvala korektorima nota, s. Mirti Škopljanac Mačina i s. Zorislavi radić,

jezičnim korektorima, Rudolfu Ćurkoviću, Nikolini de Micheli Vitturi, Ani Dunatov i Maji Mihanović.

Hvala fra Anti Branku Periši na izradi ovitka,

Silviu Družeiću na prijelomu,

Tiskari Jafra – print, Solin.

Hvala večerašnjim pjevačima i orguljašici s. Zorislavi Radić.

Hvala javnim medijima koji su već objavili tiskanje ove zbirke, na prvom mjestu IKI.

Hvala voditeljici večerašnjeg programa Suzani Mihaljević,

Hvala svima onima koji će se ovim psalmima koristiti,slaveći Gospodina i njegove svece u svojim misnim slavljima i drugim pobožnostima.

Na kraju posebna hvala suizdavaču fra Boži Norcu Kljaji, čovjeku koji je omogućio ovo izdanje i bez kojega ova zbirka ne bi ugledala svjetlo dana.

Hvala svima vama koji ste večeras došli na ovo predstavljanje.

 

*********

Predstavljanje istoga izdanja bit će u petak, 7. listopada 2016. u 19 sati i u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju. U glazbenom prilogu nastupit će mjesni pjevači.

Fotografije


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas863
Ovaj mjesecOvaj mjesec77484
UkupnoUkupno5076363

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 148 

Administrator

franodoljanin@gmail.com