Fra Marijan Vugdelija: „Gramatika hebrejskoga biblijskog jezika“

Fra Marijan Vugdelija, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu objavio je udžbenik „Gramatika hebrejskoga biblijskog jezika“, a izdavač je Književni krug Split. Recenzenti su bili Miljenka Grgić i Domagoj Runje. Udžbenik je lektorirala Ana Vugdelija, a likovno rješenje korica oblikovao je Duje Botteri. Fra Marijan je udžbenik posvetio „svim studentima u znak poštovanja i zahvalnosti“ kojima je predavao hebrejski jezik tijekom trideset i pet godina. U Predgovoru fra Marijan piše kako „ova gramatika donosi jednostavna prvotna pravila hebrejskoga jezika (…) a cilj ove gramatike jest da nastavnicima i studentima hebrejskoga jezika pruži pregledni i razumljivi udžbenik za hebrejski biblijski jezik“.

Sadržaj

Predgovor (7 – 8)

Uvod (9 – 10)

Hebrejski alfabet (11 – 13)

Pisanje i čitanje (14 – 27)

Gramatička i sintaktička pravila (27 – 245)

Sintaksa (246 – 264)

Tablice glagola (265 – 284)

Tablice imena (265 – 290)

Rječnik: hebrejsko-hrvatski (291 – 352)


Dr. sc. Miljenka Grgić

Recenzija

Gramatika hebrejskoga biblijskog jezika prof. M. Vugdelije vrijedan je uradak, djelo koje zahtjeva godine napornog rada i iskustva. O iznimnosti Gramatike možda najviše govori činjenica da je prva takve vrste na hrvatskom jeziku. Prije ove gramatike postojala je tek Slovnica hebrejskog jezika prof. A. Rebića koja, kao što joj i sam naslov kaže, nudi tek abecedu gramatike hebrejskog jezika.

Pisanje gramatike nekog jezika zahtjevan je poduhvat, budući da je jezik živa stvarnost koja se manifestira u mnogim nepravilnostima i ne da se krotiti pravilima. Poduhvat pisanja gramatike osobito je zahtjevan ukoliko se radi o biblijskom hebrejskom jeziku koji je poznat tek djelomično, na temelju ograničenog korpusa biblijskih tekstova. A još veći izazov predstavlja pisanje gramatike s praktičnim ciljem, odnosno udžbenika biblijskog hebrejskog jezika. Naime, cijeli proces učenja hebrejskog jezika prate neke specifične otežavajuće okolnosti, počevši od posebnog pisma i neuobičajenog načina čitanja s desna na lijevo do gramatičkih i sintaktičkih konstrukcija koje reflektiraju drevni semitski mentalni sklop, koji je različit od našeg modernog, zapadnjačkog mentalnog sklopa. Stoga za pisanje udžbenika biblijskog hebrejskog jezika nije dovoljno samo dobro poznavanje hebrejskog jezika. Traže se i iznimne didaktičke sposobnosti kako bi se premostio jaz između dvaju svjetova reflektiranih u dvama jezicima, biblijskom hebrejskom jeziku koji se uči i hrvatskom jeziku kojim se uči. Imajući u vidu ove zahtjeve, nije pretjerano reći da je Gramatika hebrejskoga biblijskog jezika kruna opusa prof. Vugdelije.

U predgovoru svoje Gramatike autor postavlja za cilj „osnovni udžbenik“ koji posreduje „jasnu i pouzdanu orijentaciju u temeljnim strukturama hebrejskog jezika“ i potiče „na daljnji samostalni rad“. Kada se promatra izbor i razdioba gradiva u Gramatici, može se reći da je taj cilj ostvaren.

Ako se gleda sadržaj, u Gramatici se mogu naći obrađena sva važna gramatička pravila hebrejskog jezika kao i temeljit uvid u razne vrste hebrejskih riječi i njihovih izvedenih oblika. Svaka didaktička jedinica opremljena je relevantnim gradivom, a na kraju Gramatike nalazi se sustavan pregled glavnih glagolskih i imeničnih oblika (E. 5. Tablice glagola; F. 6. Tablice imenica) te prilagođeni rječnik (G. 7. Rječnik: hebrejsko-hrvatski). Ako se promatraju detalji, ponekad se čini da Gramatika ide van zadanog okvira praktičnog udžbenika, budući da dotiče i ona pitanja koja su specifična za gramatike teoretskog tipa. Primjerice, autor nerijetko ukazuje na genealogiju riječi i oblika, što nije neophodno kod učenja hebrejskog jezika. Međutim, i kod takvih pojašnjenja nazire se praktični cilj i vidi se da su ta pojašnjenja plod autorova nastojanja da studentu osvijetli i olakša usvajanje raznih riječi i oblika. Primjerice, student lakše pamti glagolske nastavke ukoliko mu je ukazano na njihovu genealošku vezu s osobnim zamjenicama koje je prethodno usvojio (3.14.; 3.15).

Razdioba gradiva u Gramatici je vidljivo podređena praktičnom cilju. Gradivo nije obrađeno na sistematičan način, kao što je slučaj u gramatikama teoretskog tipa, nego parcijalno i postupno, imajući u vidu proces učenja, kao što je slučaj u gramatici T. Lambdina, Introduction to Biblical Hebrew, koja se koristi kao udžbenik biblijskog hebrejskog jezika diljem svijeta.

U Gramatici prof. Vugdelije gradivo je raspoređeno u sedam cjelina. Prve četiri cjeline su didaktičke naravi (A. 1. Hebrejski alfabet; B. 2. Pisanje i čitanje; C. 3. Gramatička i sintaktička pravila; D. 4. Sintaksa), a preostale tri su više praktičnog i informativnog tipa (E. 5. Tablice glagola; F. 6. Tablice imenica; G. 7. Rječnik: hebrejsko-hrvatski).

Didaktičke cjeline (A.-D.) tvore jezgru Gramatike. Ove cjeline su podijeljene u didaktičke jedinice koje obrađuju jedno ili više gramatičkih pravila, ovisno o njihovoj složenosti. Svaka didaktička jedinica obogaćena je mnogobrojnim primjerima koji ilustriraju gramatička pravila. Nakon jedne ili više didaktičkih jedinica autor donosi i prikladne vježbe sa rječnikom, koje pomažu usvajanju prethodno obrađenih gramatičkih pravila i učenju novih riječi. Izraze i tekstove u vježbama djelomično je kreirao sam autor, a djelomično su preuzeti iz Hebrejske Biblije, čime se student polagano uvodi u biblijski način izražavanja.

Prve dvije didaktičke cjeline (A. 1. Hebrejski alfabet; B. 2. Pisanje i čitanje) su kraće i pružaju potrebne osnove za daljnje studiranje hebrejskog jezika. U njima autor na jednostavan i razumljiv način upoznaje studenta sa hebrejskim znakovnim sustavom, sa osnovama pisanja i čitanja i sa najznačajnijim glasovnim promjenama.

Treća didaktička cjelina (C. 3. Gramatička i sintaktička pravila) predstavlja najduži i najvažniji dio Gramatike. Poznavatelj hebrejskog jezika lako će uočiti logičan i praktičan slijed didaktičkih jedinica, dok isti slijed nestručnjacima može izgledati nelogičan i nepraktičan. Primjerice, nakon trideset dvije od sedamdeset osam didaktičkih jedinica u ovoj didaktičkoj cjelini zna se vrlo malo o hebrejskom glagolu. U ovom prvom dijelu (3.1.-3.32.) glagolski oblici su prezentirani djelomično (3.3.; 3.5.) i rijetko postaju glavna tema (3.15; 3.20; 3.25-3.28), a sustavno se obrađuju imenice i druge vrste riječi. Potom slijedi nagli crescendo didaktičkih jedinica posvećenih glagolskim oblicima. U ovom drugom dijelu (3.33.-3.78.) intenzivno se obrađuju glagoli, a druge vrste riječi i druge teme dolaze u fokus tek u par navrata (3.34; 3.49.­3.58; 3.78.). Takva zamjetno polarna razdioba gradiva je praktična i ima u vidu kompleksnost imeničnog i glagolskog sustava u hebrejskom jeziku. Budući da su oba sustava kompleksna, lakše ih je usvojiti ako ih se usvaja intenzivno i odvojeno. Hebrejski jezik pak dopušta takav metodički pristup. Naime, u hebrejskom postoji nekoliko vrsta nominalnih rečenica te je moguće dulje vremena studirati hebrejski jezik bez da se ulazi u glagolski sustav.

Četvrta didaktička cjelina posvećena je hebrejskoj sintaksi (D. 4. Sintaksa). Autor upoznaje studenta s raznim vrstama rečenica i načinima njihova povezivanja te s ulogom raznih prijedloga i glagolskih oblika u hebrejskoj sintaksi. Izlaganje je više informativnog tipa, a čitava cjelina je opremljena tek jednom vježbom. Takav pristup je razumljiv ukoliko se zna da je hebrejska sintaksa u svojoj jednostavnoj pojavnosti otvorena raznim interpretacijama i predstavlja trajni izazov tumačima. Stoga autor preferira uputiti studenta u sve potencijale hebrejske sintakse i ilustrirati ih jasnim primjerima. Na taj način autor osposobljava studenta za buduće samostalno razlučivanje konkretnih slučajeva hebrejske sintakse.

U cjelini gledano može se zaključiti da po sadržaju i formi Gramatika prof. Vugdelije odgovara svojoj svrsi, te se nameće kao udžbenik biblijskog hebrejskog jezika. Gramatika je temeljita, bogato opremljena gradivom, primjerima i vježbama, a moguće ju je koristiti na više načina i više razina, ovisno o interesima onih koji joj pristupaju. Gramatika je korisna i onima koji žele steći osnove i onima koji idu za solidnijim znanjem hebrejskog jezika. Nadalje, Gramatika je prikladna i kao pomoćni manual profesorima teologije, jer može osvijetliti upotrebu starozavjetnih riječi i izraza koji se ponekad nameću u teološkim diskursima. I na kraju, Gramatika je dobrodošla svim jezikoslovcima i ljubiteljima jezika, jer se u njoj mogu naći ne samo osnove hebrejskog jezika nego i mnogovrsne jezične poslastice koje taj jezik pruža.


 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1357
Ovaj mjesecOvaj mjesec69904
UkupnoUkupno5158363

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 111 

Administrator

franodoljanin@gmail.com