Split: Večernje slavlje Gospe od Zdravlja

Na svetkovinu Gospe od Zdravlja u Splitu, 21. studenoga 2015., večernje euharistijsko slavlje predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman, a koncelebrirali su gvardijan fra Jakov Begonja, župnik fra Ante Udovičić te samostanski i župni vikar fra Luka Banić.


Na početku slavlje vikar Provincije i župnik fra Ante Udovičić pozdravio je o. Provincijala, o. Gvardijana, samostanskog i župnog vikara fra Luku Banića te štovatelje Gospe od Zdravlja, a o. Provincijal, uvodeći u slavlje, rekao je kako smo „mi franjevci uistinu radosni usprkos kišnom vremenu promatrajući kako su mnogi vjernici i hodočasnici pohodili danas ovo svetište časteći Gospu od Zdravlja i moleći milosti po njezinu zagovoru. Neka nam ovo misno slavlje bude izvor blagoslova kao i izvor duhovnog i tjelesnog zdravlja po zagovoru naše nebeske zaštitnice“, završio je o. Provincijal.

Propovijed provincijala fra Joška Kodžomana

Poštovani o. Gvardijane, o. Župniče i vikaru naše Provincije, dragi bogoslovi, dragi hodočasnici, sestre i braćo u Kristu!

Starozavjetni su svijet obilježili proroci, kojima se Bog poslužio, kako bi svoj Izabrani narod, popravljao kada bi se odmetnuo od Njegova puta i zapovijedi. Među velikim prorocima značajno mjesto zauzima Izaija, koji onodobnog kralja Ahaza upozorava da se u vođenju zemlje osloni na Boga a ne na poganske kraljeve. Poručio mu je u ime Božje; »ako se na me ne oslonite, održat se nećete« (Iz 7, 9b). Uzaludna je bila svaka Izaijina riječ, jer kralj Ahaz nije imao vjere. Izaija mu je u Božje ime odgovorio: »Zato sam će vam Gospodin dati znak: Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel« (Iz 7,14). Djevica je, kako je Izaija i prorokovao, doista rodila Sina, kojemu je nadjenula ime Emanuel, što znači „Bog s nama“.

Izaijino proročanstvo se, kako znamo, dogodilo u vrijeme najveće društvene krize.  To su vrijeme obilježili strah, beznađe, društvene nepravde, neizvjesnost, pomanjkanje vjere u Boga… Po tome je njegovo proročanstvo i danas aktualno, jer i današnji čovjek osjeća strah, muče ga društvene nepravde i napušta ga vjera da je moguće stvoriti novo i pravednije društvo.  I danas prepoznajemo ljude koji svoju snagu ne polažu u Boga već u svoju ljudsku mudrost, u medije koje kontroliraju i materijalnu moć, u snagu svoga ubojitog oružja…

I mi kao i Izaija prorok, živimo u kriznom vremenu u kojemu nam svjetski vođe daju lažne nade u mogućnost spasenja bez Boga. Za sveukupno razumijevanje i prihvaćanje biblijske poruke, nije nevažno znati u kakvom vremenu živimo. Ako možemo govoriti o konstantama koje proživljava ovaj naš svijet od početka i svi ljudi i sve kulture i sva društva u njemu, onda je sigurno jedna od konstanti  nesigurnost, nesavršenost, prijeteće opasnosti, rastući pesimizam koji vodi sve do odustajanja od pomisli da je svijet moguće radikalno promijeniti.  „…u gradovima raste nasilje, nasilničke se skupine množe kao gljive poslije kiše, konvencionalne droge se zamjenjuju novim sintetičkim opijatima, razlika između bogatih i siromašnih postaje sve veća, svijetu prijete kao nikada epidemije, stalno smo izloženi prijetnji velikih ekoloških katastrofa, sukob religija postaje sve izraženiji, porast terorizma plaši svaku zemlju i njezinog stanovnika… „ ( Usp. Timothy Radcliffe, Zašto biti kršćanin?)

Tko je u takvom svijetu i u takvom okruženju kadar ljudima ponuditi vjeru u pozitivnu budućnost  i novu nadu? Zar su to današnji moćnici, koji su svojim „planiranjima“ i doveli do takvog kaotičnog stanja?!

Konzumerizam, politička nedosljednost i preuzetost, društvena apatija, naglašena društvena netrpeljivost, sigurno nisu tek nus pojave pozitivnih nastojanja domaćih ili svjetskih političkih i društvenih elita. Danas je svima jasno da su zemlju razapeli oni koji su najviše obećavali i koji su bili najžešći upravo u kritici kršćanstva, koje je najveća novost svijeta od njegova postanka.  Svi ljudski pokušaji i projekti ostvarivanja planirane budućnosti zapali su u duboku krizu. Ali nije lako odoljeti zamamnoj  snazi moći. Ideja da je netko mesijanski vođa, da je stvaratelj povijesti, prisutna je u svijetu od njegova početka. Svijet se treba čuvati onih koji huškaju, koji samo govore o ratovima, pod izlikom i s ciljem ostvarivanja svojih kratkoročnih ciljeva. Bilo je nekoć vrijeme kada su i moćni Rimljani, koji su utemeljili i ovaj grad, vjerovali u mit o svom mesijanskom poslanja i o neprolaznosti svoje moći i prevlasti, za koju se danas bore druge sile. Ali nestade Rimljana, ostadoše tek nijemi svjedoci povijesti, materijalni ostaci koji kao da ironiziraju one koji su ih podigli.

Bez sumnje, negativne društvene pojave slabe svijest ili vjerovanje današnjeg čovjeka da je ovaj svijet moguće učiniti boljim. Na čemu utemeljiti vjeru i povjerenje u budućnost? Tko su ti radosni glasnici koji nam danas mogu pomoći da živimo život bez straha? Jesu li to oni koji svijet zaluđuju pričama o sveopćoj borbi protiv terorizma? Terorizam, koji je za svaku osudu i koji nema i ne može dobiti u ničemu svoje opravdanje, u današnjem je svijetu zapravo posljedica stoljetnog ugnjetavanja i iskorištavanja. Nož koji je imao samo jednu oštricu, dobio je i onu drugu, koja ne bira svoje žrtve.  Brutalnost i teroristički čini u Parizu zaprepastile su čitavi svijet  ali to su tek simboličke geste, to su simboli i pokazatelji razmjera nagomilane mržnje.

Danas se s razlogom pitamo, hoće li ovo biti posljednje stoljeće čovječanstva? Je li ovaj današnji svijet sposoban preživjeti sve moguće prijetnje i realne opasnosti u koje se doveo?

Braćo i sestre,  ovo je rekao bih prava šansa za kršćanstvo, koje djeluje umorno. Današnji se naš papa Franjo, svojim osebujnim načinom života i izražavanja, na koji nismo naviknuti,  svojski trudi da bi tom umornom kršćanstvu udahnuo novi polet i život. Ne smijemo ga svi zajedno ostaviti na cjedilu. To što i on od nas očekuje, nije ni malo lako, to je zahtjevno, radikalno… Ali to je ono nužno, što se treba dogoditi ukoliko i sami želimo preživjeti nadolazeće kušnje, kao kršćani. Ovo je pravo vrijeme  za one koji, poput jednostavne žene Marije, majke kršćana, čije prikazanje u hramu danas liturgijski slavimo, postade kvascem i uzrokom najvećeg djela u ljudskoj povijesti – a to je  rođenje Spasitelja Isusa Krista.

To velebno djelo nije izvela svojim mudrim riječima, već po svom pristanku da slijedi putove Gospodnje i da vrši Njegovu svetu volju.  Bog je nije iznevjerio, niti ju je ikada ostavio bez nade. Češki državnik Vaclav Havel jednom reče: „Nada nije uvjerenje da će se nešto dobro završiti, nego sigurnost da nešto ima smisla, bez obzira kako će se završiti.“ Mnoge epizode Marijina ovozemaljskog života bismo mogli označiti kao tragične. Siromaštvo kroz koje je prolazila, bijeg u daleki Egipat s tek rođenim djetetom, a posebno iskustvo Kalvarije, ali usprkos i tim kušnjama, nikada je nije napustila vjera da upravo takav njezin život i njezina vjera imaju smisla.

Tajna njezina života nije u mudrim riječima, već u jednostavnosti života, u jasnoći pogleda i shvaćanja istine o čovjeku, svijetu i Bogu. Stoga je i možemo danas moliti da nam pomogne postići tu istu jasnoću pogleda i jednostavnost življenja. Ta joj je jasnoća pružala čvrstinu i postojanost u svim životnim kušnjama. Ona je uzrok njezina duhovnog zdravlja, jer ona nije kao toliki ljudi koji u svojoj vjeri lutaju, koji prihvaćaju samo ono što im odgovora, kojima je Bog tek privjesak…

Ona nam stoga šalje poruku; čovječe, daj mjesta Bogu u svom životu i on će se bez obzira na sve okolnosti promijeniti nabolje. Čovjek koji moli lakše živi, obitelji koje mole, ostaju zajedno, u društvu u kojem Bog Isusa Krista  ima svoje mjesto, ima manje nasilja a više ljubavi, sućuti, spremnosti na pomoć i žrtvu.

Svijet žeđa za mirom a ne za novim ratovima. Svijet, koji je po svim pokazateljima dosegnuo kritičnu točku,  čezne  za pravednošću, za humanijih odnosima. Svijet treba pozitivne primjere, poput Marije, koja naoko nije učinila ništa spektakularno, ali je više od bilo koga doprinijela opstanku života i svemu što možemo u svijetu smatrati dobrim i pozitivnim.

Budući da smo i sami uronjeni u pesimizam, nudimo li drugačiju sliku budućnosti? Kršćanstvo i crkva su rođeni u trenutku najveće pomutnje i u doba najveće krize.

Zar mi danas ne prolazimo kroz takve krize i kušnje, koje bi mogle dovesti u pitanje stoljeća vjernosti na ovim prostorima Kristu i Crkvi? Te kušnje ne dolaze uvijek i samo izvana, one su prisutne i u samoj Crkvi, u njezinoj strukturi i mentalitetu vjernika koji se teško mijenjaju, koji su petrificirani…

Svakom vremenu, pa i ovom našem, trebaju uzori. Tko su naši uzori? Jesu li to likovi koje je proizvela medijska reklama, ili su to ljudi, koji predstavljaju živo utjelovljenje najvećih ljudskih ideala.

Sveti Franjo Asiški, kao jedan od najpozitivnijih primjera kršćanskog života, taj naoko beznačajni lik u očima onodobnih moćnika, po svojim naoko malim i beznačajnim gestama ljubavi i dobrote, pokrenuo je lavinu promjena, u svijetu koji je bio u jednakoj krizi kao i mi danas. I te su njegove geste postale izvorom nade i pokretačem velikih djela u svijetu.  Ono što je činio pamtilo se više od onoga što je govorio.

Teško nam je povjerovati da je spasenje u svijet došlo po malim i neznatnim ljudima, da se Bog rodio u zabačenom mjestu, u nedoličnoj štalici, da su Njegovu poruku života  razglasili neuki ribari. Teško nam je povjerovati da nešto osrednje i nespektakularno može imati ikakvu vrijednost. To je bolest i zabluda našeg vremena.

Kao najveći uzor našeg kršćanskog života, istaknut ću lik BDM, kojoj u ovom trenutku želimo zahvaliti na svim darovima i primljenim milostima.

Zahvaljujemo joj, kao vjerni narod, na milosti životnog obraćenja, na tolikim odlukama da se odreknemo u životu svega onoga što ne donosi dobro ni nama ni ljudima oko nas. Zahvaljujemo joj na daru zdravlja i snazi, koju u nas ulijeva da se lakše nosimo s križem bolesti. Njoj, koja je nepresušni izvor milosti, koja nas zagovara u svim našim potrebama, upućujemo sve naše molitve, da ih proslijedi svome božanskom Sinu, da nas izbavi iz životnih nevolja i dovede u sigurnu luku spasenja. Amen.

******

Na kraju slavlju gvardijan fra Jakov Begonja zahvalio je provincijalu fra Jošku Kodžomanu, župniku fra Anti Udovičiću kao i svim sudionicima koji su doprinijeli da ovo slavlje Gospe od Zdravlja bude uistinu veličanstveno. U zahvali o. Gvardijan zahvalio je posebno svećenicima koji su bili na raspolaganju za sakrament pomirenja.

Slavlje Gospe od Zdravlja završit će večernjom zahvalnom misom koju će predvoditi župnik fra Ante Udovičić.

Tijekom cijeloga dana brojni su hodočasnici posjećivali crkvu i molili Gospu za zdravlje duše i tijela ne samo za sebe nego i za svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euharistiji Tijelom Kristovim. Za sakrament pomirenja braća franjevci s Dobroga kao i braća s Trstenika i Sinja te nekoliko dijecezanskih svećenika bili su na raspolaganju vjernicima od 5.30 sati. Bogoslovi, članovi Frame i Vijeća roditelja te neokatekumeni na raspolaganju su za svečano slavlje blagdana Gospe od Zdravlja.

*******

Jutarnje mise na svetkovinu Gospe od Zdravlja predvodili su gvardijan fra Jakov Begonja u 6 sati, fra Petar Lubina u 7 sati, fra Stjepan Čovo u 8 sati, fra Ante Vugdelija u 9 sati, fra Ante Jurić u 10 sati. U 15 sati euharistijsko slavlje za bolesnike predvodio je fra Domagoj Runje, za djecu u 16 sati fra Luka Banić, fra Domagoj Volarević za obitelji u 17 sati, fra Josip Gotovac za mlade u 18 sati.

Za svetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatom duhovnim i kulturnim sadržajem. Kroz devetnicu misna slavlja predvodili su redovnici s područja grada Splita fra Ivica Martinović, p. Jozo Čirko, p. Iko Mateljan, p. Luka Prcela i p. Stipo Balatinac.

Svaku večer župno osoblje predvodilo je molitvu krunice i molitvu Gospi od Zdravlja. U kulturnom programu nastupili su Dječji zborovi osnovnih škola Dobri, Špinut, Skalice, Marjan te Dječji zbor župe Gospe od Zdravlja; Klape Gospi od Zdravlja - Orca, Ventula, Mriža, Skradinke i Sinj; Klavirski duo - Robert Žburin i Tina Cvitanić; s. Zorislava Radić i Mješoviti zbor mladih; Boris Doliner i Zbor Umjetničke akademije u Splitu.

Fotografije


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas24
Ovaj mjesecOvaj mjesec83272
UkupnoUkupno4746111

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 85 

Administrator

franodoljanin@gmail.com