Gospa Hrvatskoga Krsnog Zavjeta |
Kada je skrbnik starinarske baštine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije fra Lujo Marun (1857. - 1939.), 14. svibnja 1892., pronašao kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale Svete Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da će njegovo otkriće postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu. Kada je skrbnik starinarske baštine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije fra Lujo Marun (1857. - 1939.), 14. svibnja 1892., pronašao kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale Svete Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da će njegovo otkriće postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu.
Upravo u Kninskoj krajini, osobito na Kosovu, odvijali su se prijelomni povijesni događaji.
Izvorni kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale Svete Marije u Kninu, koji je s plutejima, ahritravom i stupovima, dijelio apsidu od središnje lađe, danas se čuva u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Prema romaničkim ukrasima potječe iz druge polovice XI. stoljeća.
Na reljefnoj trokutnoj plohi, veličine 107 x103 cm, ističe se frontalno urezani Gospin lik, prikazan u molitvenom stavu, kao Gospa Moliteljica - Maria Orans, podignutih ruku na prsima, s okrenutim dlanovima prema vjernicima. Kao najstariji ikonografski likovni motiv, nastao još u vrijeme starokršćanske umjetnosti, izrađen prema bizantinskoj marijanskoj tradiciji, ovaj molitveni stav označuje predanje u Božje ruke. Tako je Gospa na Praliku prikazana kao Bogorodica - Theotokos, Mater Dei - jer na meditativni način uspostavlja čuvstveni suodnos s vjernicima.
Nepoznati hrvatski umjetnik izradio je plošni reljef pomoću plitko urezanih utora. Gospin plašt prebacio je preko lijevoga ramena tako da se nabori haljine, koja prelaze preko glave i oko vrata, ukoso spuštaju niz tijelo. Lik je obilježio s dva križa, jedan na čelu, a drugi u trokutastom završetku iznad glave, i svetokrugom ili aureolom oko glave.
Gospin lik uokvirio je s dvije različite pleterne ornamentike. Vanjski dio obruba, odnosno lijevu i desnu stranu trokutastoga zabata, ukrasio je stiliziranim kukama, koje je postavio obrnuto nego je bilo uobičajeno u romanici, dok je nutarnji dio obruba ukrasio stiliziranim palmama, ili kako se uobičajeno kaže, malim palmetama.
U donjem dijelu trokutastoga zabata, koji završava u obliku luka, uklesao je prilagođeni latinski natpis: SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO - Zdravo kraljice, zdravo djevice.
Nakon uspostave Vojnoga ordinarijata u Zagrebu 1997., Gospa Velikoga Zavjeta postala zaštitnicom hrvatskih branitelja i Vojne biskupije.
Kao zahvalnost Bogu i Gospi na daru slobode i neovisne Republike Hrvatske, nakon pobjede u Domovinskom ratu, Šibenska biskupija i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Samostan i Župa sv. Ante Padovanskoga u Kninu, sredstvima Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, hrvatskih župa u domovini i misija u inozemstvu, poslovnih tvrtki i darovima vjernika, uz svesrdnu pomoć Grada Knina, izgradili su zavjetnu crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu.
Novu će crkvu, u utorak, 4. kolovoza 2015., u 18 sati, u predvečerje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, posvetiti šibenski biskup mons. Ante Ivas.
|
Najave
************
Vinjani: Izborni kapitul OFS-a
************
************
Obavijest o 49. vijećanju redovničkih odgojitelja
************
Zbog tehničkih problema
s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,
molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:
provincijalat.franjevaca@gmail.com
Pretraži sadržaj
Aktualno
KAPITUL UNDER TEN
FRANJEVAČKI BOGOSLOVI
**********************
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Posjetitelji
![]() | Danas | 123 |
![]() | Ovaj mjesec | 41489 |
![]() | Ukupno | 7333352 |