Hodočašće župa iz Neretve Gospi Sinjskoj

Hodočasnici iz župa Bagalovići, Bili Vir, Metković – Sv. Nikola, Metković- Sv. Ilija i Mlinište predvođeni dekanom don Stipom Jerkovićem i svojim župnicima u subotu, 20. lipnja 2015., hodočastili su Gospi Sinjskoj u Sinj.


Hodočasnici iz župa Bagalovići, Bili Vir, Metković – Sv. Nikola, Metković- Sv. Ilija i Mlinište predvođeni dekanom don Stipom Jerkovićem i svojim župnicima u subotu, 20. lipnja 2015., hodočastili su Gospi Sinjskoj u Sinj. Osim dekana među svećenicima su bili don Damir Bistrić, fra Petar Gulić, fra Lukica Vojković i don Augustin Radović. Od hodočasnika zanimljivo je istaknuti da je bio Ivan Crnčević koji cijelim svojim bićem ljubi Boga i Crkvu cijeloga svoga života. Na hodočašću je sudjelovalo oko 300 vjernika među kojima su bile i časne sestre Služavke Malog Isusa koje djeluju u župi Sv. Ilije u Metkoviću.

Nakon slavlje sakramenta pomirenja u samostanskom klaustru i procesije kroz samostansko dvorište hodočasnike je u crkvi Gospe Sinjske na početku slavlja pozdravio gvardijan fra Petar Klapež, a provincijal fra Joško Kodžoman na kraju se obratio vjernicima naglasivši njihovu vjernost i odanost Bogu i Crkvi te ljubav prema štovanju blažene Djevice Marije. Tu svoju odanost Bogu i Božjim vrednotama pokazali su činom djelotvorne ljubavi jer su plodove svojih ruku poslali u više navrata braći i sestrama u Kninu te vjeruje da njihova dobročinstva nikad aneće biti zaboravljena i da ći ih Bog nagraditi za ta djela. Osim toga, istakao i duhovna zvanja iz župe Sv. Ilije spomenuvši dva bogoslova, 1 novaka, dva sjemeništarca i ovogodišnja dva kandidata za Franjevačko sjemenište u Sinju. Na kraju je svima zaželio da ih Gospa Sinjska zagovara u njihovu životu kako bi ostali i nadalje vjerni Bogu i Crkvi. Hodočasnici su nakon svete mise u zajedništvu sa svojim svećenicima molili pobožnost križnog puta prema Gospinu Gradu.

Fotografije

 

Uvod u slavlje - fra Petar Gulić

Te godine kad je sazrela nasušna i jedra bosanska jesen u šljivama, a turski prodori ranili obruč gora oko Rame, krenula je i Ona. Ni suze u posljednjem pogledu ne utrnuše oganj u kojemu su nestajala rodna ognjišta, crkva i samostan! Samo je dim rastao, stajala zebnja i dalek put pod opancima. Kroz dane i noći, pokraj Šćita, preko Ljubuše, kroz Livno, Tomislav Grad, preko Kamešnice i Gljeva... Prije više od tristo godina u slobodnu Cetinu i Zagoru. Spustila se i Ona u pratnji krajišnika i fratara. U Sinj. O Priliko priblažena!

Nekrst mu se utaborio pod zidinama. Junaci oštrili sablje za obranu... Bijaše juriš, a u gradu moljahu žene, redovnice, redovnici i djeca. Dana petnaestog kolovoza tisuću sedamsto petnaeste tekla je Cetina mutna i crvena od krvi i bijega silne vojske... Turci isti poslije su govorili  da su svaku večer gledali u vrime opsidnuća po zidu grada odit jednu ženu u velikoj svitlosti. Mjesec joj pod nogama.

U sjeni joj rastu djeca i zaručnici. Zrije mladost ukrijepljena idealima. Kao žarke svijeće trepere majčinstva i stoje očinstva kao stupovi. Redovnice joj polažu ljiljane u krilo. Mladići, misleći na žetvu i vinograde, postaju svećenici. Sanjajući svetiji svijet... Kao nekad tako i danas Ona pomaže svakome – da odjene haljinu svoje službe. Molimo je da ustrajemo.

U kolovozu dolaze joj bosi iz daleka. Idu po zvizdanu, pod zvijezdama iz BiH – a, Dalmacije, Like, Primorja, iz Metkovića i Doline Neretve… Znoj im kupa lice, a bura im se uvlačila u košulje. Idu preko Vagnja, Gljeva, Otoka i Trilja, kroz polje po kojemu miriše kamilica. Cetina mirno teče pokraj Hana dok se začinje magličasto sinjsko jutro. Post ih pročistio, krunice im o bokovima. Sačuvala im djedovinu – od kuge, suše i potresa! Puni pouzdanja tiho joj kazuju jade. Golim koljenima po golom mramoru prose milost. Po podu od oltara. O majko od milosti!

Život nam je hodočašće; Ona utočište na putu. A kad uđemo u nebo kao u jedinu domovinu Ona će nas dočekati u baštini uz Oca – Majka, Ljubičica Presvetoga Trojstva…

 

 

Propovijed - fra Petar Gulić

KOD GOSPE SINJSKE

Braćo i sestre!

Već tristo godina a na poseban način gotovo već godinu dana otvoreni su,  dani milosti, dani zahvale, dani prošnji, dani ljubavi i odanosti u našem vjerničkom hrvatskom narodu, ovdje pod Kamičkom, pred likom Majke od milosti – Čudotvorne Gospe Sinjske. Svake godine u mjesecu kolovozu, svakog dana po kiši, buri, snijegu i suncu nepregledno mnoštvo djece okuplja se ovdje u dom Gospodnji da pred likom Majke, zahvaljuju, prose, vape… Krenut i će ovih dana hrvatski vjernički puk stazama i putima, preko brda i dolina, bosi, po zvizdanu i pod zvijezdama, postom pročišćeni, s krunicom u ruci u Marijanska svetišta diljem lijepe nam domovine da tu na izvoru milosti u susretu s Ocem i Majkom zagrabe vode za život i životne borbe koje su pred njim. Kao nekad tako i danas, iako danas nažalost s manje žara nego je to bilo jučer, kad su nam djedovi i pradjedovi u daleko težim okolnostima života pokazivali kako se časti Kraljicu i majku.

Prečista, pogledaj kuda nas vode i kamo nas tjeraju. A s njezinih usana im je dolazio bolni šapat. Ne moram gledati, sve to znam. ( I. Aralica, Put bez sna ). I oni su vjerovali da Ona zna, da je Ona s njima, da su njihove brige i njezine brige, njihova stradanja i njezina stradanja. Oni su znali da je Ona majka i da majka mora pomoći onome tko je u nevolji i u potrebi. Ta, ona je majka čovječanstva, i to po posljednjoj volji božanskoga Sina dok se na križu žrtvovao za spasenje i oslobođenje čovječanstva. Marija je bila tu, uz njegov križ, majka boli i tuge, ali i majka koja vjeruje. U tom času Sin joj upućuje svoju oporuku: « Ženo, evo ti sina! Ivane, evo ti majke!» Te riječi su morale bolno odjeknuti u Marijinom srcu, jer njezin umirući Sin kao da je s križa oslobađa božanskog materinstva kako bi je učinio majkom obična čovjeka, Ivana, u kojemu je gledao čitavo čovječanstvo. I to je Mariji bila silna Božja kušnja koja je ujedno i posljednja volja njezina Sina. Morala ju je u srcu osjetiti kao nešto okrutnoga, jer se duhovno i mistično trebala odreći svoga sina Isusa i po tom odreknuću postati majka čovječanstva do svršetka svijeta. Upravo u tom čini odreknuća nalazi se ponovni Marijin „da“ Bogu, u kojem se s Marijom razotkriva novi Božji plan. Uvijek je bila i ostala ponizna Božja službenica, izabrana Božja posuda, na ovoj zemlji rosa nebeska i majka utjelovljene Božje Riječi. Od tog trenutka, pred kojim su se morali pokloniti svi anđeli i čitavo stvorenje, na bojno polje s neprijateljem čovjeka i ljudskog roda silazi krv Božjeg Sina i moćna zaštita naše Majka, bez obzira pod kojim je imenom slavili i častili. Stoga je ona ne samo naša Kraljica, već zagovornica i odvjetnica. Nije čudno da je već daleke 1773. godine Egger zapisao da se hrvatsko kraljevstvo zove „ katoličkim i odista marijanskim kraljevstvom“, a J. Bedeković 1752. da su Hrvati izuzetno pobožni Gospi, da je časte kao svoju Pokroviteljicu, Odvjetnicu i Zaštitnicu, a u svojim pjesmama je nazivlju „Kraljicom Hrvata“, da njoj u čast poste svake subote, a u predvečerje njezinih blagdana ne jedu ništa kuhano.

Svoju ulogu majke, odvjetnice i čuvarice za hrvatski katolički puk, Ona vrši iz mnogih marijanskih svetišta diljem naše domovine, ovdje u Sinju to čini na ovom svetom mjestu već 300 godina. Ona majka naša svoju ulogu nikada nije zaboravila. Pred njom se snivaju, planiraju i priželjkuju budućnosti.

Nema stradanja, nema patnje, nema križa, nema veselja ni radosti u kojoj Ona nije prisutna. Čovjeku se može sve oduzeti, dom i zavičaj, rodna gruda i sloboda, ali mu se nikada ne može oduzeti vjera koja mu daje dostojanstvo djeteta Božjega i sigurnost majčina zagovora. To tiho  „posjedovanje“ Boga i sigurnost majčine zaštite davali su snage našim očevima da ustraju u svim borbama. Ostali su nepokolebljivi i svoji na svome, pa bunili se puci i rušila se carstva. Braneći svoju vjeru branili su svoje dostojanstvo, svoja ognjišta i svoju domovinu. Vjera im je izmučene ruke sklapala na molitvu, grijala nadu u bolje i pravednije sutra, vjera koja je unosila sigurnost u nesigurni život i davala mu smisao i sjaj istine. U toj su vjeri rađali i odgajali svoju djecu, u njima gledali najveći Božji dar, blagoslov i svoje bogatstvo. Ista im je vjera branila da pred ikim drugim prigibaju svoja koljena osim pred svojim Bogom, Ocem Milosrdnim, a dragi lik Majke ih je nadahnjivao, slušao, gledao i pratio na životnom putu da ih nitko i ništa nije moglo uništiti. Naša majka Čudotvorna Gospa Sinjska i danas mora ostati na čelu naše putničke kolone, i to kao majka svakog pojedinca, svake obitelji, kao majka naših prekrasnih žala naših obala, hrvatskih škoja i našeg naroda. Pred njezinim likom i budnim majčinskim okom i danas treba preispitivati budnost i razlučivati svoje  „opravdane snove od pogubnih sanja“.

A izgleda da je stiglo vrijeme ozbiljnog preispitivanja za čitavi hrvatski narod, a posebno za ovaj dio u kojem živimo. U ovo današnje vrijeme globalnog tržišnog društva ruše se gotovo sve povijesne i kulturne vrednote, a naši životi i vjera postaju sve više umorni, te više nemamo jasnih stavova, moralnih oslonaca i odrednica života. I kao narod i kao vjernici uvjetovani smo zastrašujućom propagandom, čudnim stavovima i mišljenjima što nam se nameću kao napredna i izvrsna preko novina, radija i televizije. Sve skupa zahvaća duh interesa, korisnosti, duh imanja i posjedovanja, a duhovne i povijesne vrednote odlaze u drugi plan. Postali smo i umorni od praznih političkih obećenja, od dodvorljivosti političara, banaka i bankara iz Europe, ožalošćeni nebrigom za naše nacionalno i kulturno blago, a gnjevni zbog gaženja našega ljudskog i nacionalnog dostojanstva. Sve što nam se nudi pokazuje se kao laž i obmana u kraćem ili dužem vremenskom roku. Samo pitanje naše slobode i ostvarivanje istinskog društva dostojna čovjeka i vjernika, ostaje ne samo otvoreno već i upitno, put zakrčen, a cilj nikako ili gotovo nikako, neostvarljiv.

Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da sve manje imamo volje za životom. Naše majke su se umorile i sve se manje odlučuju na rađanje novih života. Djece je sve manje, staraca sve više, kolijevke hvata paučina, a svuda se šire groblja. Tu su i očevi koji sve manje ostaju „borci za krst časni i slobodu zlatnu“, a sve više borci za imanjem i zaradom, postaju robovi komfora i užitka. I opet je rezultat isti: djece je sve manje! I mladi su nam poljuljani, rastrgani, ne okreću se Bogu i ne traže zagovor Majke, odaju se drogi, piću i gube smisao života. Žalosno je da olako napuštaju djedovska ognjišta i očinske tradicije. Sve je manje smisla za žrtvu i stvaranje obitelji.

Braćo i sestre, ako nam propadnu obitelji, ako u njima ne bude izvorište života, onda je budućnost crna, gotovo bez nade! Strašna je i spoznaja da Gospu više psujemo nego molimo. To ogavno zlo, našim djedovima gotovo nepoznato, danas se toliko proširilo i na našu djecu da nam srce nad njima drhti i strepnja se širi.

Sve ovo danas i ovih dana pred Njom moramo preispitati i usmjeriti svoju životnu trku onamo „gdje su prave radosti“  i svoje živote graditi na čvrstim istinama i vrednotama vjere i Evanđelja. Uzalud nam dična povijest i ponos pradjedova ako i mi danas ne ostanemo dični, Bogu vjerni, i ako nam Marija Majka ne bude na čelu naše putničke kolone. Stoga, braćo i sestre, bacimo se na koljena i zavapimo Majci našoj neka takne Sina svoga da nam milošću svojom rasvijetli razum kako bismo po primjeru naših djedova i pradjedova, naših očeva ostali vjerni i Bogu i rodu. Neka šapne Sinu da je nestalo zajedništva u obiteljima i u našem narodu, da je nestalo ljubavi koja je iz dana u dan sve više na klimavim nogama, da svrne svoj pogled na mlade naše koji sve više upadaju u ralje droga, alkohola i neprospavanih noći, da On naš Učitelj i Spasitelj milošću svojom dotakne sve nas i sve naše te da iz dana u dan svjesnije i odanije živimo svoj kršćanski poziv. Čudotvorna Gospe Sinjska čuj djece svoje glas i usliši naše vapaje. Amen.


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

SINJ - VELIKA GOSPA 2017.

**********************

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1132
Ovaj mjesecOvaj mjesec53312
UkupnoUkupno5214496

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 133 

Administrator

franodoljanin@gmail.com