Sinj: Započeo Međunarodni znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine

U Franjevačkoj dvorani Gospe Sinjske u četvrtak, 14. svibnja 2015., započeo je međunarodni znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Organizatori Znanstvenog skupa su Franjevački samostana Gospe Sinjske, Viteško alkarsko društvo Sinj te Grad Sinj i gradovi i općine Cetinske krajine. Suorganizatori Znanstvenog skupa su Splitsko-dalmatinska županija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Sveučilište Split. Predsjednik organizacijskog odbora je fra Josip Grbavac, a članovi su fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, dr. sc. don Josip Dukić, mag. pol. Jakov Žižić, dr. sc. Ante Milošević i dr. sc. Frano Strikić.


 

Na otvaranju Međunarodnog znanstvenog skupa o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine u 9 sati pozdravne riječi uputili su predsjednik Skupa fra Josip Grbavac, uime predsjednika HAZU akademik Radoslav Tomić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. sc. Ante Nedjeljko Ančić, vikar Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ante Udovičić, sinjski gvardijan fra Petar Klapež, prorektorica Sveučilišta u Splitu Rosanda Vulić, predsjednik VAD-a Stipe Jukić, dogradonačelnica grada Sinja Kristina Križanac, u ime ostalih gradova i općina Cetinske krajine gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, ramski gvardijan fra Tomislav Brković.

Uime organizatora fra Josip Grbavac je rekao:

„Poštovani akademiče Tomiću, pastoralni vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije, provincijski vikaru, uvaženi uzvanici i gosti, uvaženi sudionici ovoga svečanog Skupa!

Čast mi je da vas u ime Organizacijskog odbora mogu s osobitim poštovanjem pozdraviti i zaželjeti vam srdačnu dobrodošlicu. Počašćeni smo vašom nazočnošću.

1989. godine održali smo znanstveni skup u ovoj istoj dvorani, podignutoj za tu zgodu, povodom 150. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije u Sinju pod pokroviteljstvom ondašnje JAZU. Čast mi je da danas mogu pozdraviti Radoslava Tomića, akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja se rado prihvatila pokroviteljstva nad ovim znanstvenim skupom. Hvala Vam! I dobro nam došli!

Dopustite da pozdravim i druge ugledne goste: pastoralnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. sc. Antu Ančića, prorektoricu Sveučilišta u Splitu Rosandu Vulić, zamjenika Provincijala fra Antu Udovičića. Provincijal je upravo ovih dana na Generalnom kapitulu Franjevačkog reda u Asizu, pozdravljam gradonačelnike i načelnike Gradova i općina Cetinskoga kraja, predstavnike političkih stranaka, zamjenika gradonačelnika Bandića gosp. Tihomira Majića.

Osobita mi je čast da mogu pozdraviti našeg uzvanika iz naše kolijevke Rame gvardijana ramskog samostana fra Tomislava Brkovića.

Osobito mi je zadovoljstvo da mogu uputiti srdačne pozdrave svim sudionicima ovoga svečanog znanstvenog skupa koji je zacrtan tako da bude središnjim dijelom ove manifestacije, retrospekcijom prijeđenog puta, ali i putokazom svježih perspektiva povezanih s ovom, obvezujućom, visokom jubilarnom obljetnicom.

Posebno se radujem što su se oko ove manifestacije zajednički okupili uz Franjevački samostan Gospe Sinjske i Alkarsko društvo svi gradovi i općine Cetinske krajine, jer se u 50-godišnjem razdoblju komunizma Alka pokušala prisvojiti i odvojiti od bilo kakva vjerskog sadržaja, a u službenoj komunikaciji Gospina uloga u pobjedi nad Turcima uglavnom se prešućivala, iako su Gospa i franjevački samostan u Sinju, kao glavni kohezijski čimbenici, sačuvali kontinuitet slavlja do dana današnjega.

Nakon slavne pobjede nad neprijateljem 1715. godine, narodni vođe su odlučili da će na taj dan svake godine igrati vitešku igru Alku, u koju je utkana povijesna istina o junačkoj borbi protiv Turaka i vjerovanje o osvajanju sinjske tvrđave uz Gospinu pomoć. Upravo su taj kult Čudotvorne Gospe i trčanje srednjovjekovne viteške igre, koji su postali „svetinje" ovoga kraja, bili ključni za oblikovanje novog kolektivnog identiteta stanovnika Cetinske krajine.

Da bi Čudotvorna Gospa Sinjska i Alka ostale izravno vezane uz slavnu pobjedu i sačuvale svoju izvornu povezujuću snagu, koju su nekoć imale, trudili smo se da se, slaveći ovaj časni 300. jubilej slavne pobjede pod Sinjem, pod zaštitom te iste Gospe, zajedno zagledamo u zajedničku nam baštinu iz koje smo ponikli, baštinu koja nas je obilježila.

Slaveći ovu 300. obljetnicu „laetamur iis quae recordamur“ - kako veli Ciceron - veselimo se onome čega se sjećamo. Veselimo se jer velike uspomene čine narode velikima.

Svima vama želim da po ovom bogatom znanstveno-kulturnom programu i duhovnom sadržaju budete dionici povijesti, ljudske hrabrosti i kršćanske vjernosti, njezini svjedoci i proroci u sadašnjosti, za našu budućnost.

Uime Organizacijskog odbora još jednom vas sve pozdravljam, želim vam dobrodošlicu i plodan rad, ugodno slušanje i pamćenje onoga što je vrijedno i što može biti poticaj, usmjerenje i nadahnuće svima nama.“


Uime mons. Marina Barišića, splitsko-makarskog nadbiskupa, pozdravne riječi izrekao je pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. sc. Ante Nedjeljko Ančić:

„Poštovani vikaru Provincije, poštovani gvardijane Samostana Gospe Sinjske, cijenjeni predstavnici društvenog, kulturnog i političkog života Županije, grada Sinja i Cetinske krajine, uvaženi organizatori i predavači, dragi gosti.

Kao pastoralni vikar prenosim Vam pozdrave i dobre želje Splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića. On nije mogao doći na početak ovoga simpozija jer kao Veliki kancelar danas predvodi svečanu misu na proslavi Dana katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i sudjeluje kao domaćin na prigodnoj akademiji koja se tim povodom organizira za studente i profesore toga učilišta. Ovom skupu će se pridružiti večeras i predvoditi euharistiju.

Cijela se naša nadbiskupija na svoj način uključila u proslavu velikog jubileja 300 godina obrane Sinja od Turaka po zagovoru Bogorodice koju u litanijama zazivamo "pomoćnicom kršćana". Želeći počastiti ovo Gospino svetište i samostan mi smo ovdje održali prošlu adventsku rekolekciju svih svećenika nadbiskupije i tada smo bili upoznati s tijekom priprema i sadržajem raznovrsnog i bogatog programa koji se tim povodom priređuje.

Od tada se u suradnji sa župnicima organiziraju brojna hodočašća različitih skupina naših vjernika na župnoj ili dekanatskoj razini u Svetište Gospe Sinjske.

Sa zanimanjem smo pratili i podržavali, koliko je u našoj moći, sve napore oko organizacije, obilježavanja i popularizacije ovoga značajnog nacionalnog jubileja na svim razinama: pastoralno-duhovnoj, kulturnoj i znanstvenoj.

Ta će nastojanja zacijelo uroditi plodom. Predavanja na ovom skupu će svestranije proučiti i dublje sagledati povijesni događaj obrane Sinja i bolje rasvijetliti njegovo kulturološko duhovno i nacionalno značenje za cijeli ovaj kraj. Istražit će se i nanovo vrednovati cjelokupna kulturna i tradicijska baština Sinja i Cetinske krajine tijekom protekla tri stoljeća. I na kraju ali ne manje važno nadam se da će duhovni sadržaji u ovoj proslavi pridonijeti rastu kršćanske vjere i biti poticaj življenju u duhu Evanđelja. Svim sudionicima želim zanimljiva predavanja,ugodne susrete i plodan rad.“

 

Provincijski vikar fra Ante Udovičić, uime provincijala fra Joška Kodžomana, obratio se ovim riječima:

„Poštovani o. Gvardijane, pastoralni vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije, predstavnici Viteškog alkarskog društva Sinj, nositelji i gradske i županijske vlasti te općinskih vlasti Cetinske krajine, cijenjeni predavači, uvaženi gosti, sve vas pozdravljam kako u svoje osobno ime, tako i u ime mnogopoštovanog provincijala fra Joška Kodžomana, koji zbog obveza prema Redu ne može nazočiti Međunarodnom znanstvenom skupu o 300. obljetnici slavne obrane Sinja!

Od početka kršćanske povijesti, tvrdnja da je Isus gospodar nad svijetom i nad poviješću uključuje i priznanje da čovjek ne smije vlastitu osobnu slobodu apsolutno podvrći nikakvoj zemaljskoj sili, nego samo Bogu Ocu i Gospodinu Isusu Kristu: Car nije Gospodin", „Crkva vjeruje (...) da u svom Gospodinu i Učitelju nalazi ključ, središte i cilj svekolike ljudske povijesti (usp. KKC).

Stoga je sasvim razvidno da u Isus Kristu, Gospodaru života i smrti, povijest čovjeka i čovječanstva kao i sve stvoreno nalazi svoju „rekapitulaciju", svoje nadnaravno dovršenje (usp. KKC).

Povijest ne možemo izbjeći. Akteri smo kako osobne, tako nacionalne i svjetske povijesti. Crkva, Otajstveno tijelo kojem je glava sam Gospodar života i smrti, također je u povijesti, ali ona je u isti mah i nadilazi. Jedino „očima vjere" može se u njezinoj vidljivoj stvarnosti istovremeno vidjeti duhovna stvarnost, nositeljica božanskog života (usp. KKC).

Tu stvarnost vjere Djevica Marija ostvaruje na najsavršeniji način svojom poslušnošću. Budući da je vjerovala, da „Bogu ništa nije nemoguće" (Lk 1,37), Marija je s vjerom primila poruku i obećanje koje joj je donio anđeo Gabrijel i dala svoj pristanak: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" (Lk 1, 38).

Nemoguće je vjerovati bez milosti i unutarnje pomoći Duha Svetoga! A ipak nije ništa manje istinito, daje vjera izvorno ljudski čin!

Ne protivi se slobodi niti čovjekovu razumu, da čovjek povjeruje Bogu i prione uz istine koje je on objavio.

U tom svijetlu vjere istinski pogled u prošlost više je od učenje na greškama, maglovito sjećanje ili slavljenje pojedinih događaja; istinski pogled u prošlost nadilazi hvalospjeve ili možda tužaljke; istinski pogled u prošlost nije korak unatrag, nego svijetlo za iskorak u budućnost.

Iz današnje perspektive svjetske scene gdje se na Bliskom istoku, u širem smislu, odvija nevjerojatan progon kršćana od strane islamskih fundamentalista, možda nismo ni svijeni, ali ovaj Međunarodni znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja, za mene osobno ima kudikamo dalekosežnije horizonte.

Riječ jeo horizontima slobode vjeroispovijesti, odgovornog poziva na obranu osobnog i nacionalnog cjelovitog kako duhovnog tako i vidljivog integriteta.

U tom smislu, nadam se, da će vaša poruka, cijenjeni predavači biti jezgrovita i jasna, te da će predavanja novim svjetlom osvijetliti događaje iz 1715. godine. Neka vaša poruka bude usmjerena prema sutrašnjici, a ne zatvorena u sadašnjosti.

I dok zazivam na sve sudionike blagoslov Trojedinog Boga i molim zagovor naše nebeske Majke, koju častimo kao Čudotvornu Gospu Sinjsku, molim da istinski pogled „očima vjere" u prošlost ne bude korak unatrag, nego svijetlo za iskorak u budućnost. Živjeli i sretno!“


Fra Petar Klapež, gvardijan samostana Gospe Sinjske, rekao je u pozdravnim riječima:

Poštovani pastoralni vikaru naše nadbiskupije i vikaru naše Provincije, cijenjeni akademici, profesori i predavači, subraćo svećenici, časne sestre, braćo i sestre dragi štovatelji Čudotvorne Gospe Sinjske,

pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak smo u Zagrebu  velikoj nihovoj dvorani započeli Međunarodni znanstveni simpozij o 300. obljetnici slavne pobjede pod Sinjem nad Turcima, koja se dogodila uz Gospin zagovor davne 1715. god.

Simpozij  je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je posebno istaknuo da je Akademija najprimjerenije mjesto za proslavu 300. obljetnice obrane Sinja, budući da se radi o jednoj od temeljnih hrvatskih institucija čija je zadaća uz ostalo čuvanje i izgradnja hrvatskog nacionalnog identiteta i doprinos jedinstvu hrvatske nacije.

Davno je Ciceron ustvrdio da je povijest učiteljica života. Stoga su mudri ljudi uvijek poštivali svoje pretke, prihvaćali ono što su oni dobra učinili i na tim čvrstim temeljima gradili novu, bolju i ljepšu sadašnjost.

‘Kolektivna patnja i kolektivna pobjeda dva su elementa koji dominiraju u fenomenu „Gospe Sinjske i Sinjske Alke“, kazao je akademik Kusić, istaknuvši da je štovanje Gospe Sinjske kao neodvojivog dijela Alke koje je, zahvaljujući franjevcima, snažno utjecalo na identitet ljudi sinjskoga kraja.

Draga braćo i sestre, neobično mi je drago da danas ovdje u Sinju u našem franjevačkom samostanu nastavljamo u istom znanstvenom ozračju s ovim Simpozijem o tristotoj obljetnici Gospe Sinjske i Sinjske Alke.

Svi mi koji smo rodom u ovom dijelu lijepe naše Domovine, Cetinske krajine posenbno smo ponosni što nam je sam Bog podario našu nebesku Majku Čudotvornu Gospu Sinjsku i Sinjsku Alku. Već tristotine godina Sinj i Cetinska krajina ponosi se tim Božjim darom diljem cijeloga svijeta.

U jubilarnoj 300. godini te čudesne Gospine pobjede nad Turcima Gospa nas još više unosi u otajstvo našega života. Stavlja nas u ozračje proslave u kojoj nam Blažena Djevica svijetli kao najidealniji uzor ljudske suradnje s Bogom. To je plod Božje ljubavi i ljudske nesebičnosti objavljujući što je Bog pripravio onima koji ga ljube.

U svakom jubileu čuvari Svetišta sinjski fratri zajedno s vjernim pukom cetinske krajine predali su nam posebne vrijednosti koje su ostale kao trajni znak i zahvala Bogu i Gospi za primljene milosti. To djelovanje fratara, kad su drugi put došli u Sinj 1687. god. i sve što su kroz 300 godina stvarali od legendarnog fra Pavla Vučkovića do danas je ite kako vrijedno. Puno se toga pokazalo dobrim i to s poštovanjem treba čuvati i zadržati i u ovom jubileu posebno proslaviti.

Cijeli je program simpozija razrađen u tri znanstvene cjeline s 55 predavača. Prvi dio simpozija obradit će „Opću Povijest Sinja i Cetinske krajine“  Drugi dio „Povijest Svetišta i kult Gospe Sinjske“ i treći dio „Povijest Sinjske Alke„.

Obogoćenje ovom simpoziju dat će i proslava Spasova u Cetini, koju ćemo proslaviti euharistijskim slavljem u subotu u 10.30 sati, kojeg će predvoditi msgr. Marin Barišić, Splitsko-Makarski nadbiskup.

Završetak simpozija bit će u nedjelju 17. svibnja u 10.00 sati sa svečanom sv. Misom u crkvi Gospe Sinjske, koju će predvoditi rektor Hrvatskoga Katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić.

Vanjska proslava jubilarne 300. Sinjske Alke održat će se 9. kolovoza pod pokroviteljstvom presjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović, a na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza točno na dan te slavne pobjede nad Turcima pod Sinjem 1715. god.  proslava će se održati svečanom procesijom i svetom Misom koju će kao papin delegat predvoditi uzoriti kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup.

Ovaj 300. jubilej stavljamo u ruke naše Nebeske Majke, Čudotvorne Gospe Sinjske. Molimo Majku Mariju da nas ti duhovni, kulturni i materijalni programi potaknu da se mi fratri zajedno sa svim hodočasnicima i sudionicima slavlja, kao i svim ljudima dobre volje, u ovomu jubileju što više približimo Gospodinu Bogu.

Svi smo mi  fratrti zajedno s VADOM, gradom Sinjem, te gradovima i općinama cetinske krajine, kao nosioci ove 300. obljetnice pred Bogom i Gospom odgovorni da ovaj dar Neba na što dostojniji način proslavimo, u svakidašnjem životu svjedočimo i prenesemo ga na diku i ponos slijedećim pokloljenjima Cetinskog kraja i cijele nam Domovine Hrvatske…

Stoga prije svega zahvaljujem dobrom Bogu na ovom velikom jubileu i na daru  što nam je dao Čudotvornu Gospu Sinjsku za Majku i Zaštitnicu, a Sinjsku Alku na ponos i radost cijelom hrvatskom narodu i što je našu Cetinsku krajinu i Domovinu Hrvatsku prije trista godina obdario darom slobode po zagovoru naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske.

Zahvaljujem našoj nebeskoj Majci, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj koja kroz tri stoljeća čuva i pred Bogom zagovara naše Svetište i u njemu njezine vjerne štovatelje.

Zahvaljujem našem nadbiskupu msgr. Marinu Barišići i našem provincijalu fra Jošku Kodžomanu koji su po samoj službi izravni nosioci ove obljetnice i koji su nam u ovoj obljetnici posebna podrška.

Posebno zahvaljujem predsjedniku HAZU akademiku prof. Zvonku Kusiću, koji je u ime akademije prihvatio pokroviteljstvo našega Simpozija i koji je omogućio da se po prvi puta u povijesti našega Svetišta i Sinjske Alke održi početak znanstvenog simpozij u najvišoj znanstevenoj ustanovi Republike Hrvatsake.

Zahvaljujem kordinacijeskom odboru našeg Simpozija pod presjedanjem prof. fra Josipa Grbavca, ravnatelja franjevačke klasične gimnazije u Sinju koji su mjesecima pripremali ovaj Simpozij.

Posebnu zahvalnost upućujem svim predavačima na ovom Simpoziju. Sve iduće obljetnice Gospe Sinjske i Sinjske Alke crpst će na izvorima vaših predavanja. Zato neka vam dobri Bog za sva Vaša nastojanja i trud bude obilata nagrada.

Na koncu hvala i svima vama draga braćo i sestre, koji ste na bilo koji način doprinijeli  za ovu tristotu obljetnicu našega Svetišta i Sinjske Alke. Na taj način svi mi  promičemo duhovne i kulturne vrijednosti našega hrvatskog naroda.

Stoga Vas i ovom prigodom sve pozivam i na Sinjsku Alku, kao i na svečanu proslavu 300. obljetnice na blagdan Velike Gospe u Svetište Gospe Sinjske. Dobro nam došli.

Na kraju na sve vas zazivam Božji blagoslov i zagovor naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske!

GRATIAS MAXIMAS AGO!

Hvala vam!


Fotografije


Prigodom znanstvenog skupa tiskana je „programska knjižica“ u kojoj predsjednik Organizacijskog odbora fra Josip Grbavac piše kako „ima dvije svrhe: poslužiti kao radno pomagalo sudionicima i publici tijekom same manifestacije te o zbivanjima sačuvati trajni, pisani trag“. U nastavku Proslova fra Josip piše kako je „kult Čudotvorne Gospe Sinjske vezan uz konkretni povijesni događaj iz kojega možemo iščitati biblijsku poruku u kojoj se Bog objavljuje kao onaj koji oslobađa ljude iz ropstva. Upravo u slavnoj obrani Sinja imamo primjer kako u konkretnoj hrvatskoj povijesti, u tragičnim zbivanjima, Bog intervenira, izbavlja narod od ropstva posredovanjem blažene Djevice Marije“.

 

 

 

 

 




Nakon otvorenja i pozdravnih riječi predavanja o Sinju i Cetinskoj krajini održali su:

-     Ante BIRIN (Zagreb ), Cetinska županija - baština Nelipčića;

-     Nenad MOAČANIN (Zagreb ), Zagora u razdoblju osmansko-turske vlasti: prema novim spoznajama iz povijesti Sinja i Cetinske krajine;

-     Lovorka ČORALIĆ (Zagreb ), - Filip NOVOSEL (Zagreb ), Gradivo za povijest Sinja i Cetinske krajine u 18. stoljeću prema istraživanju u Mletačkome državnom arhivu;

-     Marko RIMAC (Split), Mletački katastar Sinja 1705. godine;

-     Josip VRANDEČIĆ (Split), Obrana Sinja 1715. prema izvještajima Mletačke nuncijature;

-     Marko RIMAC (Split) - Josip DUKIĆ (Split), Najstariji izvještaj opsade Sinja 1715. godine;

-     Edi MILOŠ (Split), Sinj i Cetinska krajina za francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1813.);

-     Marko TROGRLIĆ (Split), Sinj i njegove proslave u habsburškoj Dalmaciji (1814.- 1918.);

Voditelji prvog dijela programa bili su Josip Grbavac, Josip Dukić, Frano Strikić.

 

Nakon ručka predviđena su predavanja od 16 do 17.30 sati:

-     Stjepan ĆOSIĆ (Split), Sinj i Vrlika u putopisu A. A. Patona iz 1846.;

-     Ivan BULIĆ (Zagreb), Sinj i Cetinska krajina u kontekstu državno-pravne preobrazbe 1918. godine;

-     Anita LIBRENJAK (Sinj), Likovni prikazi sinjskoga Grada od 17. do 19. stoljeća;

-     Anđelko AKRAP (Zagreb), Demografski tokovi na prostoru Cetinske krajine od početka 19. do početka 21. stoljeća;

-     Miljenko BULJAC (Sinj), Fortis i Lovrić - istomišljenici, a ne antipodi;

-     Vlado ŠAKIĆ, Stanko RIHTAR, Mateja ŠAKIĆ (svi iz Zagreba), Identitet stanovnika Cetinske krajine

-     Jasna ĆURKOVIĆ NIMAC - Marko MARINIĆ - Stipan TADIĆ (svi iz Zagreba), Obilježja religijskog identiteta stanovnika Cetinske krajine

Voditelji programa u popodnevnom dijelu bili su Anđelko Akrap, Ante Birin i Marko Trogrlić.

 

Sv. misu u 19 sati u Svetištu Gospe Sinjske predvodit će mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Program znanstvenog skupa prvog dana završit će koncertom u Svetištu Gospe Sinjske koji će izvesti zbor Brodosplit.


 

SAŽETCI PREDAVANJA

 


Ante BIRIN

(Hrvatski institut za povijest, Zagreb)

CETINSKA ŽUPANIJA - BAŠTINA NELIPČIĆA

Sredinom XIV. st. Cetinska županija je došla pod vlast velikaške obite­lji Nelipčić koja se neposredno prije toga izmirila s Krunom od koje je u zamjenu za kraljevski grad Knin, dobila “kraljevski grad Sinj s njegovim kotarom zvanim Cetina i svim pripadnostima.” Postavši tako njihovim baštinskim posjedom - nad kojim su punu vlast stekli tek desetak godina kasnije kada su se nasljednici kneza Domalda u potpunosti odrekli svojih prava na županiju koja su proizlaila iz darovnice kralja Andrije iz 1210. godine - Cetina je u rukama Nelipčića ostala sve do izumrća muške loze obitelji i kratkog rata za njihovu baštinu (1435./1437. godine).

Tijekom tog razdoblja Cetina je donekle otrgnuta iz dotadašnje šutnje po­vijesnih vrela u kojima sada nalazimo spomene prvih kaštelana cetinskih gradova i utvrda kao i pojedinih, iako rijetkih povijesnih događaja (kao što je to, naprimjer, utjenje franjevačkoga samostana “poda Vsinjem” 1357. go­dine) te Vlaha koji su bili važan oslonac vlasti Nelipčića i značajan gospo­darski čimbenik cetinskoga kraja. S obzirom na dosad objavljenu arhivsku građu, povijest onodobne Cetine ostaje međutim prvenstveno poznata tek u kontekstu političkoga djelovanja Nelipčića pri čemu pojedine vijesti iz bilježničkih spisa obalnih gradova, osobito Splita, ukazuju kako bi sustavno istraživanje ovog arhivskog fonda uvelike obogatilo naša saznanja o društvenoj i gospodarskoj povijesti Cetine.



Nenad MOAČANIN

(Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest)

ZAGORA U RAZDOBLJU OSMANSKO-TURSKE VLASTI: PREMA NOVIM SPOZNAJAMA IZ POVIJESTI SINJA I CETINSKE KRAJINE

Prošlost Sinja i Cetinske krajine, pa i Zagore u cijelosti, u razdoblju osman­ske vladavine u mnogim segmentima još uvijek nije istraživana. To se po­sebice odnosi na turske izvore za kasnu fazu, od Kandijskog rata pa sve do Požarevačkog mira. Za razliku od katastarskih deftera iz 16. stoljeća, narav je građe sada drugačija. Zahvaljujući objavljivanju “Putopisa” Evlije Čelebi­ja prema rukopisu koji se može smatrati autografom, zatim nizu pojedinač­nih dokumenata, te dvama popisima iz 1702. godine praznine je moguće u dobroj mjeri popuniti, načeti nova pitanja i otvoriti nove perspektive. Autor za sada izdvaja nove spoznaje o osmanskoj percepciji Hrvata i Hr­vatske i neke nove pojedinosti o sinjskoj tvrđavi i džamiji. Također smatra vjerojatnim da je razvitak agrarnih odnosa išao u smjeru jačanja posjeda muslimanskog vojničkog elementa.


Lovorka ČORALIĆ

(Hrvatski institut za povijest, Zagreb)

Filip NOVOSEL

(Hrvatski institut za povijest, Zagreb)

GRADIVO ZA POVIJEST SINJA I CETINSKE KRAJINE U 18. STOLTEĆU PREMA ISTRAŽIVANJU U MLETAČKOME DRŽAVNOM ARHIVU

Jednostoljetno razdoblje od konca 17. stoljeća do posljednjih godina 18. stoljeća doba je uključenosti Sinja u sastav mletačkih prekojadranskih ste­čevina. Stoga je istraživanje izvornoga gradiva iz Državnoga arhiva u Mle­cima (Archivio di Stato di Venezia), pismohrane koja sadrži vrlo uporabljive tondove vezane za povijest istočnoga Jadrana u dugome nizu stoljeća (od 15. do 18. stoljeća) neizostavno u sklopu razmatranja pojedinih razvojih sastavnica Sinja i Cetinske krajine u doba nakon prestanka osmanske vlasti. Tijekom posljednjih nekoliko godina provedena su istraživanja u Archivio di Stato di Venezia koja su iznjedrila više cjelovitih serija ili pojedinačnih dokumenata koje se odnose na povijest sinjskoga kraja u 18. stoljeću. To su spisi državne magistrature Inquisitori sopra l’amministrazione dei pubblici ruoli, zadužene za reguliranje vojne službe ljudstva koje je ponajprije bilo unovačeno na istočnoj obali Jadrana te u sklopu kojega su Sinjani i Cetinjani imali zapaženu ulogu. Nadalje, za razmatranje vojnih događanja na tome području tijekom tzv. Drugog morejskog rata (1714. - 1718.) važni su fondovi Senato Mar i Senato Rettori, dočim su za mirnodopsko vrijeme (nakon 1718. godine) istraživački vrijede cjelovite zbirke Capi del Consiglio dei Dieci. Lettere Rettori ai Capi i Camerlengo del Consiglio dei Dieci koje svojim sadržajem otkrivaju niz pojedinosti iz društvenoga, upravnog i gospodarskog života sinjskoga kraja u 18. stoljeću. U ovom radu, uz sažet osvrt na prethodno spomenute arhivske fondove, težište istraživanja bit će usmjereno na fond Senato. Dispacci: Provveditori da Terra e da Mar e al­tre cariche. Riječ je o pismima i izvješćima koje su mletački prekomorski dužnosnici upućivali središnjim tijelima državne vlasti, a za povijest Sinja od posebne su važnosti izvješća upućivana tijekom ratnog razdoblja 1714.


Marko RIMAC

(Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest

MLETAČKI KATASTAR SINJA IZ 1705. GODINE

“Linea Grimani” kojom je određena nova granica između Mletačke Repu­blike i Osmanskog Carstva nakon Morejskog rata (1684.-1699.) presjekla je Cetinsku krajinu popola. Izgled Cetinske krajine presječene umjetnim razgraničenjem zabilježen je na vrhunski izvedenim katastarskim zemljo­vidima mletačkih mjernika iz oko 1705. godine. Na vizualno atraktivnim zemljovidima zabilježene su ne samo sve obrađivane zemljišne čestice nego i nacrti iz dijagonalne perspektive svih pojedinih stambenih i drugih građevina. To omogućava izravan uvid u drevni krajolik i život tadašnjih stanovnika Sinja i Cetinske krajine. Rekonstrukcijom posjedovnih odnosa postaju vidljivi i prežitci starijih zemljišnih razdioba, tako da ovaj mletački poduhvat baca svjetlo i na izgled Cetinske krajine pod osmanskom vlašću. Katastarski zemljovid sedam sinjskih barjaka pod vodstvom serdara Vučkovića, te harambaša Tomaševića, Filipovića-Grčića, Zanka i drugih pri­kazuje Sinj i okolna sela Karakašicu, Glavice i Brnaze te polukružnu gra­nicu povučenu oko sinjske tvrđave i pruža nezamjenjiv uvid u posjedovne odnose, povijest naselja, krajolika i stanovništva tadašnje Cetinske krajine. Na temelju tog izvora autor dolazi do zaključaka o povijesti naseljavanja Cetinske krajine nakon dolaska pod mletačku vlast i o preobrazbi urbane i seoske sredine koja je potom uslijedila.


Josip VRANDEČIĆ

(Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest)

OBRANA SINJA 1715. PREMA IZVJEŠTAJIMA MLETAČKE NUNCIJATURE

U radu se detaljno prikazuju i analiziraju izvješća papinskog nuncija u Ve­neciji Alessandra Aldobrandinija (1713.-1720) državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Fabriziju Paolucciju (1700-.1721.) s posebnim nagla­skom na osmansku opsadu Sinja u kolovozu 1715. godine. Ova izvješća, sačuvana u dragocjenom fondu Mletačke nuncijature Tajnog vatikanskog arhiva, pružaju neposredan uvid u ratna događanja za vrijeme Malog rata na sinjskom području. Kao izvor informacija o opsadi Sinja nuncij Aldobrandini najčešće navodi pisma splitskog nadbiskupa Stjepana Cupillija (1708.-1719.), ali su prisutni i drugi izvori. Na osnovu Aldobrandinijevih izvješća Rimu moguće je detaljno rekonstruirati čitavu osmansku kampanju, pogotovo napad na Otok i Sinjsku tvrđavu.


Marko RIMAC

(Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest)

Josip DUKIĆ

(Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet)

NAJSTARIJI IZVJEŠTAJ OPSADE SINJA 1715. GODINE

Ključni događaj koji je utjecao na štovanje Gospinog lika i postanak Sinj­ske alke svakako je bila turska opsada Sinja 1715. godine. Ključan doku­ment koji govori o toj bitci neposredno i izravno pronađen je krajem ožujka 2015. u venecijanskom “Archivio di Stato Veneto”. Tamo je među senat­skim spisima pronađeno više izvještaja upućenih iz Sinja generalnom providuru Dalmacije i Albanije Angelu Emu. Ti izvještaji pisani su u vrijeme osmanskog napada na Cetinsku krajinu i neposredno nakon toga. Neke pojedinosti opsade Sinja koje su dosada bile nedovoljno razjašnjene ovi dokumenti rasvjetljavaju iz perspektive sinjskog providura Zorzija Balbija, neposrednog zapovjednika obrane Sinja.


Edi MILOŠ

(Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest)

SINJ I CETINSKA KRAJINA ZA FRANCUSKE UPRAVE

U DALMACIJI (1806.-1813.)

Francuska je uprava u Dalmaciji u dvije svoje faze, u prvoj od 1806 do 1809. te u drugoj, od 1809.-1813., u mnogočemu oblikovala sliku Dalma­cije općenito, i pojedinih njezinih krajeva posebno, pa tako i onu Sinja i Cetinske krajine. Pokrajina u cjelini, a time i Sinj i Cetinska krajina, bili su izloženi reformsko-administrativnim nastojanjima novih revolucionarnih vlasti vođenih odozgo te izostankom prikladnih odgovora na iste s nižih razina, popraćenim trajnim nezadovoljstvom, nemirima i neizvjesnošću - što je sve konstanta ovog kratkog, ali burnog razdoblja na početku 19. sto­ljeća. LI radu će se, uvodno, dati pregled općih prilika u Dalmaciji, Sinju i Cetinskoj krajini, početkom 19. Stoljeća. Nadalje, pregled reformskih većih i manjih nastojanja novih francuskih vlasti te pregled lokalnih struktura i njihovih oblika koje su oblikovale Sinj i Cetinsku krajinu kroz stoljeća pa onda i u ovom razdoblju. Na osobit način će se analizirati uloga fra­njevaca u franjevačkom sinjskom samostanu pri Gospinom svetištu, i kao duhovnih vođa cetinskog puka i kao narodnih predvoditelja, i njihov od­nos s novim francuskim vlastima i ovih prema njima. Na poseban način će biti naglašena uloga i značenje nekih od istaknutih pripadnika Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koji su u to doba djelovali u Sinju i na području Cetinske krajine.

 

Marko TROGRLIĆ

(Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest)

SINJ I NJEGOVE PROSLAVE U HABSBURŠKOJ DALMACIJI (1814.- 1918.)

Nakon kratkotrajne burne francuske vladavine Dalmacijom, Dalmaciju su već 1813. godine zauzele austrijske trupe te je ona i Odlukama Bečkom kongresa definitivno potpala pod habsburški Beč. Nova je vlast pristupila temeljitim i dugotrajnim reformama zadobivene pokrajine, a posjet cara i kralja Franje I Dalmaciji i definitivno je potvrdio interes Beča za svoju novu stečevinu na istočnoj obali Jadrana. Pred njim će se, u njegovu čast, odigrati alka jednako kao što će se odigrati i pred carem i kraljem Franjom Josipom I za njegova posjeta Dalmaciji i Sinju godine 1875. Općenito se može kazati da se za habsburškog vladanja Dalmacijom usustavljuju sinjska slavlja, dvor i lokalna dalmatinska uprava potpomažu njihovo održavanje i obilato daruju slavodobitnike. U radu će se analizirati pogledi i razmatranja austrijskih vlasti na sinjska slavlja kao i njihove prosudbe istih, nastavno i na poticaje koje su naslijedili iz razdoblja svoje prve, makar kratkotraj­ne, ali značajne vladavine Dalmacijom od pada Mletačke Republike pa do konca godine 1805. Valorizirat će se napose njihova politička uloga kao i uloga i važnost samog grada Sinja te njegov razvoj, a na osobit način će biti istaknuti važni momenti za preporodnih borbi u Dalmaciji koje će zahva­titi i Sinj i Cetinsku krajinu 1860.-ih godina. Konačno, dat će se pregled austrijskih crkveno-političkih pogleda i mjera koje će od samog početka njihove vladavine Dalmacijom pa do polovice 19. stoljeća na svoj način, novim uređenjem biskupijskih, a zatim i dekanatskih i župskih područja, nanovo (pre)oblikovati crkveno-upravni ustroj pokrajine u cjelini pa tako i područja Cetinske krajine posebno.


 

Pretraži sadržaj

Najave

27.-29. listopada: Stuttgart - VI. susret hrvatskih studenata iz Njemačke

*********

5. – 19. studenoga: 'Dani socijalne zauzetosti'

*********

11. studenoga: Split - Humanitarni koncert 'Najmanjima od najmanjih'

*********

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1406
Ovaj mjesecOvaj mjesec53709
UkupnoUkupno5425179

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 90 

Administrator

franodoljanin@gmail.com