Statut Hrvatskoga nacionalnog bratstva

Međunardono vijeće FSR-a u Rimu, 8. ožujka 2006. godine, odobrilo je Dekretom Statut Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a, a brat Vid Mato Batorović, nacionalni ministar, proglasio ga je i predao na korištenje svoj braći i sestrama u Zagrebu 17. rujna 2006. godine.

 

Sadržaj

  • Dekret odobrenja Statuta
  • Pismo Generalne ministrice Encanacion del Pozo
  • Proglašenje odobrena Statuta

 

  • Uvod 
  • I. Mjesno bratstvo 
  • II. Područno bratstvo 
  • III. Nacionalno bratstvo 
  • IV. Suspenzija i utrnuće bratstva 
  • V. Izbori za službe i prestanak službi 
  • VI. Duhovna i pastoralna asistencija 
  • VII. Bratski i pastoralni pohod 
  • VIII. Opće odredbe 

 

                    *******************************************************************

 UVOD

Franjevački svjetovni red (FSR) «potječe od nadahnuća svetoga Franje Asiškoga kojem je Svevišnji objavio evanđeosku bit života u bratskome zajedništvu« (GK 28,1).
Franjevački svjetovni red je javno društvo u Katoličkoj crkvi i «raščlanjuje se u bratstva na različitim razinama: mjesnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj« (Pravilo FSR-a 20); ta se bratstva međusobno usklađuju i povezuju po propisima Pravila FSR-a (u daljnjem tekstu: Pravilo), Generalnih konstitucija FSR-a (u daljnjem tekstu: Generalne konstitucije ili GK) i vlastitih statuta. Svako od tih bratstava ima pravnu osobnost u Crkvi (usp. GK 1,5).
Nacionalno bratstvo FSR-a u Hrvatskoj, u brizi za život Reda i bratstava i za njihovu organizaciju i djelovanje, definira ovaj Statut.
Opće odredbe Generalnih konstitucija i Statuta Međunarodnog bratstva FSR-a smatraju se važećima za Nacionalno bratstvo FSR-a u Hrvatskoj te se Statutu ne ponavljaju osim kad je to potrebno radi cjelovitosti materije o kojoj je riječ.

 

Članak 1 - Naziv i ustroj Nacionalnoga bratstva

1. Hrvatsko nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (u daljnjem tekstu: Nacionalno bratstvo) jest uređena zajednica svih kanonski osnovanih bratstava na području Republike Hrvatske koja su međusobno povezana i organizirana po područnim bratstvima (usp. GK 65,1). Ima pravnu osobnost u Crkvi.
2. Ustanovljenje Nacionalnoga bratstva priznalo je Predsjedništvo Međunarodnoga vijeća FSR-a.
3. Nacionalno bratstvo organizira se i djeluje u skladu s Pravilom, Generalnim konstitucijama, Obrednikom FSR-a, Statutom Međunarodnoga bratstva FSR-a, ovim Statutom i općim odredbama Zakonika kanonskoga prava.
4. Sjedište Nacionalnog bratstva je u Zagrebu, Kaptol 9.
5. Nacionalno bratstvo FSR-a ima pečat okrugla oblika kojemu je uz obod ispisan tekst: «Hrvatsko nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda - Nacionalno vijeće, Zagreb, Kaptol 9»; u središtu pečata je ucrtan znak «tau», a ispod njega dvije prekrižene ruke.
6. Nacionalno bratstvo obuhvaća pet područnih bratstava:
• Slavonsko-baranjsko područno bratstvo sv. Antuna Padovanskog, sa sjedištem u Osijeku;
• Sjeverozapadnohrvatsko područno bratstvo bi. Alojzija Stepinca, sa sjedištem u Zagrebu;
• Primorsko-istarsko područno bratstvo Majke Božje Trsatske, sa sjedištem u Rijeci;
• Zadarsko-šibensko područno bratstvo sv. Nikole Tavelića, sa sjedištem u Zadru;
• Splitsko-dubrovačko područno bratstvo sv. Leopolda Mandića, sa sjedištem u Splitu.

 

Članak 2 - Svrha i zadaće Nacionalnoga bratstva

1. Upravna tijela Nacionalnoga bratstva jesu Nacionalni kapitul, Nacionalno vijeće i Nacionalni izvršni odbor, na čelu s nacionalnim ministrom.
2. Zadaća je Nacionalnog bratstva i tijela na nacionalnoj razini promicati jedinstvo braće i sestara FSR-a i obavljati, u suradnji s područnim vijećima, zadaće vođenja, animacije, koordinacije i usmjerivanja poštujući vjerske, kulturne i društvene značajke pojedinih područja.
3. Upravna tijela Nacionalnoga bratstva prikladnim će smjernicama promicati odnose i suradnju područnih i mjesnih bratstava, održavajući vezu s Međunarodnim bratstvom.

 

 I. MJESNO BRATSTVO

Članak 3

1. Mjesno bratstvo mora biti kanonski osnovano u skladu s Generalnim konstitucijama (čl. 46,1-2).
2. Svako mjesno bratstvo osnovna je stanica FSR-a i vidljivi znak Crkve, zajednice ljubavi. U njemu treba stalno razvijati osjećaj crkvenosti i franjevačkoga poziva te apostolski život njegovih članova (usp. Pravilo 22).
3. Mjesno bratstvo može imati svoj statut koji odobrava područno vijeće.

Članak 4

Mjesno bratstvo, ako je moguće, neka stekne i građansku pravnu osobnost kako bi bolje ispunjavalo svoje poslanje; neka u tome slijedi smjernice Nacionalnoga vijeća (usp. GK 54,2-3).

Članak 5 - Sudjelovanje u životu bratstva

1. Braća i sestre su suodgovorni za život bratstva kojemu pripadaju i za FSR u cjelini. To podrazumijeva osobnu nazočnost, svjedočenje, molitvu, djelatnu suradnju prema mogućnostima pojedinaca te preuzimanje obveza u animaciji bratstva. Redovni sastanci i drugi susreti neka svojim molitvenim, odgojnim, studijskim, radnim i drugim sadržajima pridonesu učvršćivanju bratske povezanosti i franjevačkoga života (usp. GK 30; 53).
2. Redovni sastanci neka se održavaju najmanje jedanput mjesečno i neka budu osobito usmjereni na:
• proučavanje i usvajanje sadržaja koje predlažu područno i Nacionalno vijeće;
• dijalog o temama i događajima u Crkvi i društvu;
• upoznavanje suvremenog nauka Crkve, osobito socijalnog nauka;
• specifičnu franjevačku pozornost prema skrbi za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga.
3. Svaki brat i sestra, u obiteljskom duhu i u skladu sa svojim mogućnostima, neka daju doprinos u blagajnu bratstva za život bratstva i za njegova bogoštovna, apostolska i karitativna djela (usp. GK 30,3).
4. Neka se Bratstvo brine i za povezanost s onim članovima koji su iz opravdanih razloga spriječeni djelatno sudjelovati u životu zajednice (usp. GK 53,3) i neka na prikladan način s njima uspostavi redovni kontakt.

Članak 6 - Apostolat

1. Da bi bratstvo odgovorilo na hitne potrebe Crkve i društva, neka promiče apostolske, karitativne i socijalne inicijative, samostalno, u suradnji s drugim zajednicama Franjevačke obitelji ili s drugim vjerničkim društvima.
2. Ako mjesno bratstvo ne može organizirati vlastitu apostolsku djelatnost trajnijeg karaktera, neka vijeće bratstva podupire apostolat svojih članova.

Članak 7 - Sekcije u mjesnom bratstvu

1. U mjesnom se bratstvu mogu ustanoviti sekcije ili skupine koje okupljaju članove udružene po posebnim potrebama, po srodnosti interesa ili s obzirom na istovjetnost operativnih opredjeljenja (usp. GK 34).
2. Ustanovljenje sekcije odobrava kapitul bratstva na temelju opravdanih motiva zainteresiranih i u skladu s potrebama i mogućnostima bratstva.
3. Vijeće mjesnog bratstva povjerava vođenje sekcije jednome od svojih članova ili kojemu drugom trajno zavjetovanom članu bratstva. Voditelj sekcije može, po potrebi, sudjelovati na sjednici vijeća.
4. Sekcija ostaje pod upravom vijeća i u zajedništvu s bratstvom. Neka članovi sekcije ostanu vjerni obvezama koje proizlaze iz njihove pripadnosti bratstvu.
5. Svaka sekcija može formulirati svoje norme koje se odnose na oblike djelovanja i plan aktivnosti, a koje odobrava kapitul bratstva.

Članak 8

Mjesno bratstvo pozvano je u Crkvi pridonositi ljudskom, kršćanskom i franjevačkom rastu mladih, posebno članova Franjevačke mladeži, pružajući im jasan kršćanski nauk i nudeći im osnovne vrijednosti franjevačke karizme.

Članak 9 - Kapitul mjesnoga bratstva

1. Bratstvo okupljeno na kapitulu bavi se sadržajima koji se tiču njegova života i organizacije (usp. GK 49,2) i ima izbornu vlast i vlast odlučivanja, uzimajući u obzir odredbe upravnih tijela viših razina. Neka se održi najmanje dvaput godišnje.
2. Na izbornom kapitulu mjesno bratstvo bira na mandat od tri godine ministra (služitelja), zamjenika ministra (zamjenika služitelja) i članove vijeća, po propisima Generalnih konstitucija i Nacionalnoga statuta (usp. GK 49,2).
3. Na poziv područnog vijeća kapitul bratstva izabire svoga zastupnika/svoje zastupnike na područnom kapitulu. Mandat zastupnika traje tri godine (usp. čl. 24,2 ovoga Statuta).

Članak 10 - Vijeće mjesnoga bratstva

1. Mjesno bratstvo vode i animiraju vijeće i ministar.
2. Vijeće mjesnog bratstva čine:
- ministar,
- zamjenik ministra,
- tajnik,
- blagajnik,
- povjerenik za formaciju,
- duhovni asistent.
Te službe moraju biti u svakom vijeću. Mogu se birati i drugi članovi vijeća, prema situaciji i potrebama mjesnoga bratstva. Broj članova vijeća koje treba izabrati i službe koje će u vijeću obnašati određuju se na početku izbornog kapi-tula (usp. GK 49,1).
3. Na temelju posebnog poziva, na sjednicama vijeća mogu sudjelovati i drugi članovi bratstva, u posebnim prilikama i zbog specifičnih motiva, ali bez prava glasa.
4. Vijeće mjesnoga bratstva sastaje se bar jedanput u dva mjeseca.

Članak 11 - Ministar mjesnoga bratstva

Ministar je dužan ostvarivati zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. čl. 51,1-2).

Članak 12 - Upravljanje imovinom mjesnoga bratstva

1. Imovina mjesnoga bratstva sastoji se od:
- doprinosa članova,
- donacija,
- viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine,
- pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, nasljeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom bratstva.
2. Vijeće mjesnoga bratstva ovlašteno je raspolagati imovinom koja se odnosi na redovno djelovanje vijeća i bratstva (usp. GK 50,2e). Za stjecanje i raspolaganje zajedničkom imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638 fi3,1292 i 1293 Zakonika kanonskoga prava, vijeće mora dobiti odobrenje kapitula mjesnoga bratstva i dopuštenje područnoga vijeća.
3. Blagajnik podnosi izvještaj o svom radu vijeću bratstva svakih šest mjeseci, a kapitulu bratstva, u ime vijeća, jedanput godišnje.
4. Proračun mjesnoga bratstva za radnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) odobrava kapitul mjesnoga bratstva.
5. Neka vijeće mjesnoga bratstva, u onim bratstvima koja imaju naslijeđena dobra ili njima upravljaju, prije završetka svog mandata, dadne na provjeru financijsku i imovinsku situaciju bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva; neka u tome slijedi odredbe Nacionalnoga vijeća.
6. Vijeće mjesnoga bratstva prikuplja godišnji doprinos «po članu» - za potrebe područnog, nacionalnog i Međunarodnog vijeća, u iznosu koji utvrdi Nacionalni kapitul.

Članak 13

Susjedna mjesna bratstva, pa i mjesna bratstva iz različitih područnih bratstava, pozvana su surađivati u pojedinim djelatnostima radi što izrazitijeg svjedočenja franjevačke karizme.


Ulazak u Red i formacija

Članak 14

Vrijeme uvođenja prethodi vremenu početne formacije; primanjem u Red počinje vrijeme početne formacije, a članom bratstva i Reda postaje se zavjetovanjem ili obećanjem evan-đeoskoga života u FSR-u.

Članak 15 - Vrijeme uvođenja
1. Vrijeme uvođenja jest razdoblje priprave na vrijeme početne formacije; njegova je svrha raspoznavanje poziva i uzajamno upoznavanje bratstva i zainteresiranog kandidata.
Na završetku vremena uvođenja povjerenik za formaciju jamči vijeću ozbiljnost i utemeljenost kandidatove molbe za primanje u FSR (usp. GK 38,1).
2. Pisana molba za početak vremena uvođenja upućuje se ministru bratstva. Odgovor daje vijeće bratstva. Vrijeme uvođenja traje najmanje šest mjeseci.
3. Vrijeme uvođenja može započeti vjernik koji je navršio 18 godina, koji ispovijeda katoličku vjeru i po njoj živi, koji je primio sakramente kršćanske inicijacije i pokazuje zanimanje za FSR.
4. Pripadnici Franjevačke mladeži koji žele ući u FSR oslobođeni su od vremena uvođenja (usp. Franjevačka mladež: Put franjevačkog poziva, 23).
5. Vijeće mjesnog bratstva odlučit će o slučajevima oslobađanja od vremena uvođenja ako za to postoje opravdani razlozi.
6. Za organizaciju vremena uvođenja neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje i smjernice područnog vijeća.

Članak 16 - Vrijeme početne formacije
1. Vrijeme početne formacije počinje obredom primanja (v. Obrednik FSR-a) i traje najmanje godinu dana.
2. Mjesno bratstvo može, ako smatra prikladnim, produžiti vrijeme početne formacije, ali tako da ukupno vrijeme te formacijje na prelazi dvije godine (usp. GK 41,3).
3. Neka se formativni sastanci povremeno održavaju s kandidatima drugih bratstava ako je to moguće i prikladno (usp. GK 40,1).
4. Za organizaciju vremena početne formacije neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje i godišnji program koji je donijelo područno vijeće.

Članak 17 - Zavjetovanje ili obećanje evanđeoskoga života u FSR-u
1. Preporučuje se privremeno zavjetovanje koje se obnavlja na godinu dana. Ukupno vrijeme privremenog zavje-tovanja ne može premašivati tri godine (usp. GK 42,2).
2. Dokument o zavjetovanju, s potpisima zavjetovanika, ministra, svjedoka i duhovnog asistenta pohranjuje se u arhiv bratstva (usp. GK 42,5).

Članak 18 - Znak pripadnosti

1. Znak pripadnosti Redu u Hrvatskom nacionalnom bratstvu je znak «tau» (T).
2. Kao dodatan znak pripadnosti, uz znak «tau» (T), može se koristiti i medaljica s likovima sv. Franje i sv. Klare.

Članak 19 - Formacija novozavjetovanih

1. Svako bratstvo neka posveti posebnu pozornost formaciji novozavjetovanih članova, i onih koji su se privremeno zavjetovali, kako bi se pridonijelo sazrijevanju poziva i uko-rjenjivanju osjećaja pripadnosti i povezanosti. Ta se formacija može organizirati i u suradnji sa susjednim bratstvima (usp. GK 44,2).
2. Za organizaciju te formacije neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje dopunjujući ga smjernicama koje je donijelo područno vijeće.

Članak 20 - Trajna formacija

1. Nastojanje oko osobnog odgoja i rasta, započeto u vremenu uvođenja i u vremenu početne formacije i produbljeno u formaciji novozavjetovanih članova, nastavlja se i nakon traj-nog zavjetovanja. Trajna formacija jest pomoć u osobnom obraćenju i u ispunjenju vlastitog poslanja u Crkvi i svijetu.
2. Neka članovi bratstva, koliko je to moguće, sudjeluju na duhovnim obnovama, duhovnim vježbama i drugim susretima za trajnu formaciju na mjesnoj, područnoj i nacionalnoj razini.
3. Za organizaciju trajne formacije neka svako bratstvo uzima u obzir nacionalni plan i godišnji program koji je donijelo područno vijeće.
4. Ministri, povjerenici za formaciju i drugi članovi vijeća dužni su sudjelovati na formativnim susretima koji se organiziraju za njih na područnoj i nacionalnoj razini.

Članak 21 - Prijelaz, odstupanje, suspenzija i otpuštanje članova
Za prijelaz u drugo bratstvo, privremeno ili konačno odstupanje iz bratstva, suspenziju i otpuštanje članova slijede se odredbe Generalnih konstitucija, čl. 55-60.

Članak 22 - Nova zvanja za Franjevački svjetovni red
Vijeća mjesnih bratstava neka poduzimaju prikladne inicijative radi predstavljanja Franjevačkoga svjetovnog reda i radi dolaska novih kandidata za FSR (usp. GK 45).

 

 II. PODRUČNO BRATSTVO

Članak 23 - Definicija i organizacija

1. Područno bratstvo jest uređena zajednica svih mjesnih i osobnih bratstava na jednom području. Ono jamči povezanost tih bratstava s Nacionalnim bratstvom i ima zadaću
vođenja, animacije i koordinacije na svom području (usp. GK61,1).
Svako područno bratstvo ima svoje sjedište i pečat. Ustanovljuje ga Nacionalno vijeće (usp. GK 61,2).
2. Upravna tijela područnoga bratstva jesu područni kapitul i područno vijeće sa svojim područnim ministrom.
3. Područno bratstvo može imati vlastiti statut koji odobrava Nacionalno vijeće.
4. Područno bratstvo, ako je moguće, neka stekne i građansku pravnu osobnost kako bi bolje ispunjavalo vlastito poslanje; neka u tome slijedi smjernice Nacionalnoga vijeća (usp. GK 54,2-3).

Članak 24 - Područni kapitul

1. Područni kapitul je predstavničko tijelo svih bratstava koja postoje na jednom području te ima izbornu vlast i vlast odlučivanja (usp. GK 64) uzimajući u obzir odredbe Nacionalnoga kapitula, Nacionalnoga vijeća i Nacionalnoga izvršnog odbora.
Područni kapitul donosi odluke za život područnog bratstva i rješava pitanja i poteškoće koje se pred njega iznesu; kad je izborni, kapitul bira područnoga ministra, zamjenika područnoga ministra i članove područnoga vijeća.
2. Područni kapitul čine:
- područno vijeće (v. čl. 25,2 ovog Statuta),
- ministri mjesnih bratstava,
- glasovanjem izabrani zastupnici mjesnih bratstava:
• za bratstva koja imaju do 50 članova - jedan zastupnik,
• za bratstva koja imaju od 51 do 100 članova - dva zastupnika,
• za bratstva koja imaju od 101 do 200 članova - tri zastupnika,
• za bratstva koja imaju više od 200 članova - četiri zastupnika,
• zastupnici Franjevačke mladeži, s pravom glasa, ako su zavjetovani članovi FSR-a; broj zastupnika Franjevačke mladeži neka određuje područno vijeće za svaki kapitul razmjerno broju članova Frame,
• duhovni asistenti mjesnih bratstava, s pravom glasa (osim na izborima i u ekonomskim pitanjima).
U slučaju spriječenosti mjesnog ministra, na zasjedanju područnog kapitula sudjeluje njegov zamjenik, a u slučaju spriječenosti zamjenika ministra, vijeće mjesnog bratstva određuje jednoga svog člana.
Duhovni asistenti mjesnih bratstava Franjevačke mladeži mogu sudjelovati na područnom kapitulu, ali bez prava glasa.
3. Područni kapitul održava se najmanje jedanput godišnje. Saziva ga područni ministar u dogovoru s područnim vijećem, najmanje 30 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red zasjedanja.
Izvanredno zasjedanje kapitula može se sazvati na zahtjev trećine njegovih članova ili kad područno vijeće to smatra potrebnim. Područnom kapitulu predsjedava područni ministar.
4. Na poziv Nacionalnog vijeća neka se na godišnjem zasjedanju područnog kapitula izaberu zastupnici područnog bratstva za Nacionalni kapitul. Njihov mandat traje tri godine (v. čl. 30,2 ovog Statuta).
5. Izborni područni kapitul saziva svake tri godine područni ministar, najmanje 60 dana prije zasjedanja, u dogovoru s područnim vijećem i nacionalnim ministrom.
Izbornom područnom kapitulu predsjedava nacionalni ministar ili njegov delegat, član Nacionalnoga vijeća.

Članak 25 - Područno vijeće

1. Područno vijeće je redovno upravno tijelo područnoga bratstva. Njegove su zadaće određene odredbama Generalnih konstitucija, čl. 62,2.
2. Područno vijeće čine:
- područni ministar,
- zamjenik područnoga ministra,
- područni vijećnici,
- predstavnik Franjevačke mladeži, s pravom glasa ako je zavjetovani član FSR-a,
- područni duhovni asistenti.
Područni vijećnici jesu: područni tajnik, područni blagajnik, područni povjerenik za formaciju i područni povjerenik za Franjevačku mladež. Mogu se izabrati vijećnici i za druge službe, u skladu s vlastitim Statutom i konkretnim potrebama područnoga bratstva.
3. Sastanci područnoga vijeća održavaju se najmanje dvaput godišnje; izvanredna sjednica može se sazvati na zahtjev trećine članova vijeća ili onda kad područni ministar to smatra potrebnim.
Sjednice područnoga vijeća saziva područni ministar, najmanje 30 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.

Članak 26 - Područni ministar

Područni ministar dužan je ostvarivati zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. GK 63,2).

Članak 27 - Područni povjerenik za formaciju

Područni povjerenik za formaciju ima zadaću:
• izraditi, s područnim povjerenstvom za formaciju, godišnje programe za vrijeme početne formacije, formacije novozavjetovanika i trajne formacije;
• izraditi programe formacije mjesnih povjerenika za formaciju;
• slati mjesnim bratstvima formativni materijal što su ga odobrili područno ili Nacionalno vijeće;
• pratiti kvalitetu formacije u mjesnim bratstvima;
• pomoći mjesnim povjerenicima za formaciju i zamijeniti ih kad je potrebno;
• podupirati suradnju susjednih bratstava na području formacije.

Članak 28 - Upravljanje imovinom područnoga bratstva

1. Imovina područnoga bratstva sastoji se od: - godišnjih doprinosa mjesnih bratstava,
- donacija,
- viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine,
- pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, nasljeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom područnoga bratstva.
2. Područno vijeće ovlašteno je raspolagati imovinom koja se odnosi na redovno djelovanje vijeća i područnoga bratstva.
3. Područni blagajnik podnosi na sjednicama područnoga vijeća izvještaj o svom radu. Poseban izvještaj, u ime vijeća, podnosi na godišnjem zasjedanju područnog kapitula (usp. GK 52,4c).
4. Za stjecanje i raspolaganje zajedničkom imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638 83,1292 i 1293 Zakonika kanonskoga prava, područno vijeće mora dobiti odobrenje područnog kapitula i dopuštenje Nacionalnoga izvršnog odbora.
5. Područni kapitul određuje iznos iznad kojega mjesno bratstvo, pri raspolaganju vlastitom imovinom, mora tražiti dopuštenje područnoga vijeća.
6. Proračun područnoga bratstva za poslovnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) priprema područni blagajnik u dogovoru s područnim vijećem, a odobrava ga područni kapitul na godišnjem zasjedanju.
7. Područno vijeće mora prije završetka svoga mandata dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju područnoga bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva; neka u tome slijedi odredbe Nacionalnoga vijeća (usp. GK 62,2j).
8. Područno vijeće preuzima sa svog područja godišnji doprinos mjesnih bratstava za vijeća viših razina. Dijelom toga doprinosa raspolaže ono samo, a ostatak šalje Nacionalnom vijeću, po odredbama Nacionalnog kapitula (usp. GK 62,21).

 

 III. NACIONALNO BRATSTVO

Članak 29

Upravna tijela Nacionalnoga bratstva jesu:
- Nacionalni kapitul,
- Nacionalno vijeće,
- Nacionalni izvršni odbor.

Članak 30 - Nacionalni kapitul

1. Nacionalni kapitul jest predstavničko tijelo bratstava koja djeluju u sastavu Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a i ima zakonodavnu vlast, vlast odlučivanja i izbornu vlast.
2. Nacionalni kapitul čine:

- Nacionalno vijeće (v. čl. 31 ovoga Statuta)
- zastupnici područnih bratstava:
• iz Područnoga bratstva bi. Alojzija Stepinca (Zagreb) osam zastupnika,
• iz Područnoga bratstva sv. Antuna Padovanskog (Osijek) šest zastupnika,
• iz Područnoga bratstva Majke Božje Trsatske (Rijeka) četiri zastupnika,
• iz Područnoga bratstva sv. Leopolda Mandića (Split) četiri zastupnika,
• iz Područnoga bratstva sv. Nikole Tavelića (Zadar) dva zastupnika,
- nacionalni predsjednik Franjevačke mladeži,
- zastupnici Franjevačke mladeži, s pravom glasa ako su zavjetovani članovi FSR-a; broj tih zastupnika određuje Nacionalno vijeće za svako zasjedanje Nacionalnoga izbornog kapitula,
- predsjednici konferencija područnih duhovnih asistenata ili njihovi delegati, s pravom glasa (osim na izborima i u ekonomskim pitanjima).
Nacionalni asistenti Franjevačke mladeži i predsjednici konferencija područnih duhovnih asistenata Franjevačke mladeži mogu sudjelovati na zasjedanju Nacionalnog kapitula, ali bez prava glasa.
U slučaju spriječenosti područnoga ministra, na Nacionalnom kapitulu sudjeluje njegov zamjenik, a u slučaju spriječenosti zamjenika ministra, područno vijeće određuje jednoga svog člana.
3. Članovi Nacionalnoga izbornog kapitula jesu i dosadašnji i novoizabrani članovi Nacionalnoga izvršnog odbora.
4. Nacionalni izborni kapitul bira međunarodnoga vijećnika - predstavnika Nacionalnoga bratstva u Međunarodnom vijeću FSR-a i njegova zamjenika. Njihov mandat traje tri godine.
5. Zasjedanje Nacionalnog kapitula saziva nacionalni ministar u dogovoru s Nacionalnim vijećem, 60 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.
Izvanredno zasjedanje Nacionalnog kapitula može se sazvati na zahtjev trećine njegovih članova ili ako Nacionalno vijeće to smatra potrebnim. Nacionalnim kapitulom predsjedava nacionalni ministar.
6. Izborni Nacionalni kapitul saziva svake treće godine nacionalni ministar u suglasnosti s Nacionalnim vijećem i generalnim ministrom, 90 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red zasjedanja. Izbornom kapitulu predsjedava generalni ministar ili njegov delegat.

Članak 31 - Nacionalno vijeće

1. Nacionalno vijeće je tijelo redovnog upravljanja Nacionalnim bratstvom. Ono ostvaruje odluke i smjernice Nacionalnog kapitula i Međunarodnoga vijeća i zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. GK 66,2). U svom se djelovanju oslanja na Nacionalni izvršni odbor.
2. Nacionalno vijeće čine:
- Nacionalni izvršni odbor (v. čl. 32 ovoga Statuta),
- područni ministri,
- predsjednik Franjevačke mladeži,
- nacionalni duhovni asistenti.
U slučaju spriječenosti područnog ministra, na sjednici Nacionalnoga vijeća sudjeluje njegov zamjenik. U slučaju spriječenosti zamjenika, na sjednici će sudjelovati član područnog vijeća kojega to vijeće odredi.
3. Nacionalno vijeće može, po potrebi, pojedinu zadaću iz svoga djelokruga povjeriti nekom članu vijeća ili posebnom povjerenstvu.
4. Sjednicu Nacionalnoga vijeća saziva nacionalni ministar najmanje jedanput godišnje, 60 dana prije održavanja, najavljujući dnevni red.
Izvanredna sjednica Nacionalnoga vijeća može se sazvati na zahtjev trećine članova vijeća ili kad Nacionalni izvršni odbor uvidi da je to potrebno.

Članak 32 - Nacionalni izvršni odbor

1. U sastavu Nacionalnoaga vijeća djeluje Nacionalni izvršni odbor kao tijelo upravljanja Nacionalnim bratstvom između sjednica Nacionalnoga vijeća. Nacionalni izvršni odbor brine se za provedbu odluka Nacionalnoga vijeća.
Članovi Odbora biraju se na Nacionalnom izbornom kapitulu.
2. Članovi Nacionalnoga izvršnog odbora jesu:
- nacionalni ministar,
- zamjenik nacionalnoga ministra,
- nacionalni tajnik,
- nacionalni blagajnik,
- nacionalni povjerenik za formaciju,
- nacionalni povjerenik za Franjevačku mladež,
- međunarodni vijećnik,
- predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata.
3. Sastanke Nacionalnoga izvršnog odbora saziva nacionalni ministar najmanje triput između sjednica Nacionalnoga vijeća; pozive treba poslati 30 dana prije održavanja.
Izvanredni sastanak Odbora može se sazvati na zahtjev dvije trećine članova ili kad nacionalni ministar to smatra potrebnim.

Članak 33 - Nacionalni ministar

Nacionalni ministar suodgovoran je s Nacionalnim vijećem za vođenje i animiranje Nacionalnoga bratstva, a zajedno s članovima Nacionalnoga izvršnog odbora za provođenje odluka i smjernica Nacionalnoga vijeća. Dužan je obavljati zadaće predviđene Generalnim konstitucijama (usp. GK 67,2).

Članak 34 - Nacionalni tajnik

1. Tajničke poslove Nacionalnog kapitula, Nacionalnoga vijeća i Nacionalnoga izvršnog odbora obavlja nacionalni tajnik (usp. GK 52,2).
2. Nacionalno vijeće i Nacionalni izvršni odbor mogu za pojedine poslove tajništva angažirati stručne članove FSR-a i druge osobe.

Članak 35 - Nacionalni povjerenik za formaciju

Dužnosti nacionalnoga povjerenika za formaciju jesu:
- prirediti s Nacionalnim povjerenstvom za formaciju nacionalne planove: početne formacije, formacije novozavjetovanih članova i trajne formacije te ih povremeno osu-vremenjivati uzimajući u obzir smjernice Predsjedništva Međunarodnoga vijeća i prilagođujući ih prilikama u Nacionalnom bratstvu;
- priređivati s Nacionalnim povjerenstvom materijale za formaciju;
- brinuti se za organizaciju formativnih tečajeva i susreta na nacionalnoj razini;
- surađivati s područnim povjerenicima za formaciju.

Članak 36 - Nacionalni kongres Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži

1. Nacionalni kongres FSR-a i Frame jest susret ministara i članova vijeća Franjevačkoga svjetovnog reda nacionalne, područne i mjesne razine te asistenata FSR-a sa sve tri razine i predstavnika Franjevačke mladeži.
2. Svrha je Nacionalnog kongresa promicati povezanost i zajedništvo članova Nacionalnog bratstva FSR-a i Nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži, razmatrati teme od posebne važnosti za život Nacionalnog bratstva FSR-a i donositi, u vezi s tim temama, prikladne smjernice za djelovanje članova i mjesnih bratstava FSR-a.
3. Na Nacionalnom kongresu sudjeluju:
• članovi Nacionalnog vijeća FSR-a i Frame,
• po tri člana područnoga vijeća koje odredi samo vijeće,
• područni i mjesni asistenti,
• mjesni ministri i po dva člana vijeća mjesnoga bratstva koje odredi samo vijeće,
• predstavnici Franjevačke mladeži, po tri člana iz svakoga područnog bratstva i po dva člana iz svakoga mjesnog bratstva.
Na kongres mogu doći i svi ostali članovi FSR-a i Frame koji to žele.
4. Odluku o mjestu i vremenu održavanja i programu Nacionalnog kongresa donosi Nacionalno vijeće na temelju prijedloga Nacionalnog izvršnog odbora, Nacionalnoga vijeća Frame i područnih vijeća FSR-a. Za službene spise Nacionalnog kongresa brine se Nacionalni izvršni odbor.
5. Nacionalni kongres održava se svake četiri godine.

Članak 37 - Franjevačka mladež

1. Bratstva Franjevačke mladeži, za koja se ovo Nacionalno bratstvo FSR-a smatra osobito odgovornim, čine oni mladi koji se osjećaju od Duha Svetoga pozvanima da u bratstvu ostvare iskustvo kršćanskoga života u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, produbljujući vlastito zvanje u kontaktu s duhovnošću Franjevačkoga svjetovnog reda (usp. GX96,2).
2. Franjevačka mladež, kao sastavni dio Franjevačke obitelji, traži od odgovornih svjetovnih franjevaca bratsku animaciju, a od nadležnih redovničkih poglavara duhovnu asistenciju (usp. GK 96,6). Kad je to moguće, neka mjesni, područni i nacionalni asistent FSR-a bude ujedno i asistent bratstva Franjevačke mladeži na istoj razini.
3. Jedan predstavnik Frame, kojega odredi njegovo vijeće, član je odgovarajućega vijeća FSR-a; jedan predstavnik FSR-a, kojega odredi njegovo vijeće, član je vijeća Frame na istoj razini. Predstavnik Frame ima glas u vijeću FSR-a samo ako je zavjetovani svjetovni franjevac (usp. GK 97,4).
4. Nacionalno bratstvo Franjevačke mladeži ima vlastiti Statut koji odobrava Nacionalno vijeće FSR-a.

Članak 38 - Upravljanje imovinom Nacionalnoga bratstva

1. Imovina Nacionalnog bratstva sastoji se od:
• godišnjih doprinosa mjesnih bratstava,
• donacija,
• viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine,
• pokretnih i nepokretnih dobara koja su kupnjom, nasljeđem, darovima ili drugim oblikom prijenosa imovine postala vlasništvom Nacionalnoga bratstva.
2. a) Nacionalni izvršni odbor ovlašten je raspolagati imovinom Nacionalnoga bratstva koja se odnosi na redovno djelovanje Nacionalnog vijeća i samoga Odbora.
b) Za stjecanje i raspolaganje imovinom od veće vrijednosti, osim poštivanja kanona 638 63, 1292 i 1293 Zakonika kanonskoga prava, prijedlog Nacionalnoga izvršnog odbora mora dobiti odobrenje Nacionalnog kapitula i dopuštenje Predsjedništva Međunarodnoga vijeća FSR-a.
3. a) Nacionalni blagajnik provodi odluke Nacionalnoga izvršnog odbora koje se odnose na financijsko poslovanje i upravljanje imovinom.
b) Nacionalni blagajnik podnosi izvještaj o svom radu na sjednicama Nacionalnoga vijeća i na Nacionalnom izbornom kapitulu (usp. GK 52,4c).
4. Nacionalni kapitul određuje iznos iznad kojega područno vijeće pri raspolaganju svojom imovinom mora tražiti dopuštenje Nacionalnoga izvršnog odbora.
5. Proračun Nacionalnog bratstva za poslovnu godinu (1. srpnja - 30. lipnja) priprema nacionalni blagajnik u dogovoru s Nacionalnim izvršnim odborom, a odobrava ga Nacionalno vijeće.
6. Nacionalno vijeće prije završetka svoga mandata neka dadne na provjeru financijsku i imovinsku situaciju Nacionalnoga bratstva stručnoj osobi koja nije član vijeća ili kolegiju revizora računa bratstva (usp. GK 66,21).

Članak 39 - Opće odredbe o upravljanju imovinom

1. Na početku mandata vijeća na svakoj razini neka se izradi inventar dobara bratstva. Inventar se nakon toga mora periodično revidirati.
2. Na svršetku mandata neka ministar bratstva (na svim razinama) preda svom nasljedniku spise i dokumente bratstva i knjige o ekonomskom stanju koje potpisuju blagajnik i sam ministar.
3. Neka svaki blagajnik na kraju mandata preda svom nasljedniku ažurirani inventar i stanje blagajne.

 

 IV. SUSPENZIJA I UTRNUĆE BRATSTVA

Članak 40 - Suspenzija bratstva

1. Kad to traže izvanredne okolnosti, Nacionalno vijeće, na prijedlog područnoga vijeća i čuvši mišljenje Nacionalnoga izvršnog odbora, može suspendirati funkcioniranje jednoga mjesnog bratstva za razdoblje od najviše godinu dana, koje se po potrebi može produljiti. O tome mora biti obaviješten viši redovnički poglavar koji je osnovao to mjesno bratstvo i koji je odgovoran za pastoralnu i duhovnu asistenciju tom bratstvu.
2. Područno vijeće poduzet će potrebne korake kako bi se članovi suspendiranoga bratstva, koji nisu povezani s uzrokom suspenzije, dok traje suspenzija, mogli pridružiti drugom najbližem bratstvu.
3. Ako suspendirano bratstvo posjeduje imovinu, područno će vijeće imenovati upravitelja te imovine koji će djelovati pod nadzorom područnoga vijeća.
4. Dopuštenje za obnavljanje djelovanja bratstva dat će Nacionalno vijeće na temelju prethodnog izvješća područnoga vijeća nakon što su prevladani uzroci suspenzije. O tome će biti obaviješten viši poglavar koji je osnovao bratstvo, a bratstvo će ponovno preuzeti upravljanje svojom imovinom u skladu s odredbama Generalnih konstitucija, čl. 48,2.
5. Protiv odluke o suspenziji može se podnijeti žalba u skladu s čl. 59 Generalnih konstitucija.

Članak 41 - Utrnuće bratstva

1. Za utrnuće pravne osobnosti jednoga bratstva primjenjuju se odredbe kan. 120 Zakonika kanonskoga prava.
2. Mjesno bratstvo ili područno bratstvo ukidaju se u slučaju da se na izvanrednom kapitulu dvotrećinskom većinom glasova odluči o spajanju s drugim bratstvom na istoj razini, koje se s tim slaže, i dobivši odobrenje vijeća neposredno više razine, obavještavajući nadležne više poglavare.

 

 V. IZBORI ZA SLUŽBE I PRESTANAK SLUŽBI

Članak 42

Izbori se provode po odredbama Generalnih konstitucija (usp. čl. 76-79) i Zakonika kanonskoga prava.

Članak 43

Prije završetka mandata vijeće bratstva mora izvršiti sve obveze koje se ne mogu prenositi na buduće vijeće.

Članak 44 - Nominiranje

1. Najmanje 60 dana prije zasjedanja nacionalnoga izbornog kapitula područna vijeća šalju Nacionalnom izvršnom odboru liste kandidata provjerivši pripremljenost i raspoloživost svojih kandidata. Liste se objavljuju najmanje 30 dana prije izbora.
2. Daljnje prijedloge za kandidate mogu dati članovi kapitula neposredno prije izbora. Mogu se predložiti samo oni kandidati koji imaju pravo biti birani, koji poznaju zadaće službe za koju se nominiraju i koji su spremni prihvatiti službu ako budu izabrani. Potvrdu o istinitosti tih uvjeta pred-lagač potpisuje prije samoga čina izbora.
3. Ovakva procedura može se uz prilagodbe primijeniti i na područnoj razini.

Članak 45

Ministar više razine može dopustiti da se izborni kapitul sazove najviše dva mjeseca prije ili dva mjeseca nakon završetka mandata, računajući od datuma prethodnog kapitula.

Članak 46 - Kvorum

1. Da bi se valjano pristupilo slavljenju područnoga i Nacionalnoga izbornog kapitula, traži se nazočnost većine onih koji imaju pravo glasa (usp. GK 77,4).
2. U mjesnome bratstvu potrebna je nazočnost najmanje 10% članova s pravom glasa.

Članak 47 - Ponovni izbor

Za ponovni izbor slijede se odredbe Generalnih konstitucija, čl. 79.

Članak 48 - Ispražnjenje službe

1. Kad se isprazni koja služba, postupa se po odredbama Generalnih konstitucija, čl. 81.
2. Ako se isprazni služba člana Nacionalnoga izvršnog odbora, njegovu službu preuzima sljedeći kandidat za tu dužnost koji je, po zapisniku izbornog kapitula, dobio najviše glasova.
Ako to nije ostvarivo, neka novog člana Nacionalnoga izvršnog odbora tajnim glasovanjem izabere Nacionalno vijeće na prvoj sljedećoj sjednici.
3. Ako se isprazni služba vijećnika u područnom vijeću ili u vijeću mjesnoga bratstva, neka vijeće o kojemu je riječ na prvoj sjednici tajnim glasovanjem izabere novoga vijećnika. Valjanost izbora traje do sljedećega izbornog kapitula.

 

 VI. DUHOVNA I PASTORALNA ASISTENCIJA

Članak 49

Za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u primjenjuju se odredbe Generalnih konstitucija (čl. 85-91) i Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u Franjevačkome svjetovnom redu.

Članak 50

1. Svako mjesno bratstvo povjereno je pastoralnoj skrbi jedne redovničke provincije Prvoga franjevačkog reda ili Provincije Trećega samostanskog reda sv. Franje. Pastoralnu skrb za bratstvo preuzima provincija koja ga je kanonski osnovala (usp. GK47,1).
2. Za prijelaz jednoga mjesnog bratstva pod pastoralnu skrb druge redovničke provincije, predviđen u čl. 47,2 Generalnih konstitucija, potrebni su sljedeći koraci:
a) Prijelaz se ostvaruje na inicijativu vijeća zainteresiranoga mjesnog bratstva koje prethodno treba dobiti odobrenje kapitula bratstva i suglasnost višega poglavara koji je o-snovao dotično bratstvo.
b) Područno vijeće mora potvrditi dogovor postignut u mjesnom bratstvu. Radi toga mjesno vijeće podastire područnom vijeću dokumente poglavara redovničke provincije koja je do sada vodila pastoralnu skrb nad bratstvom i poglavara provincije koja ju je spremna preuzeti, kojim dokumentima oni potvrđuju suglasnost s nakanom bratstva.
a) Nakon toga područno vijeće traži od provincijalog ministra, pod čiju pastoralnu skrb bratstvo želi prijeći, da poduzme potrebne korake radi imenovanja duhovnoga asistenta.

Članak 51 - Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata

1. Konferenciju nacionalnih duhovnih asistenata čine po jedan predstavnik redovničkih zajednica Prvoga franjevačkog reda (OFM, OFMConv, OFMCap) i Trećega samostanskog reda sv. Franje (TOR). Oni između sebe biraju predsjednika i tajnika Konferencije. Konferencija djeluje po odredbama Generalnih konstitucija, Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u i vlastitog Pravilnika.
2. Članove Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata imenuju nadležni viši poglavari saslušavši mišljenje Nacionalnoga vijeća (usp. GK 91).

Članak 52 - Konferencija područnih duhovnih asistenata

1. Konferenciju područnih duhovnih asistenata čine po jedan predstavnik redovničkih zajednica Prvoga franjevačkog reda (OFM, OFMConv, OFMCap) i Trećega samostanskog reda sv. Franje (TOR), koje imaju jurisdikciju i asistiraju mjesnim bratstvima na dotičnom području. Oni između sebe biraju predsjednika i tajnika konferencije. Konferencija djeluje po odredbama Generalnih konstitucija, Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u i vlastitoga Pravilnika.a
2. Članove konferencije područnih duhovnih asistenata imenuju nadležni viši poglavari saslušavši područno vijeće (usp. GK 91).

Članak 53 - Pravo glasa asistenata u vijeću i na kapitulima

Asistenti su članovi vijeća i kapitula na svojoj razini, aktivno sudjeluju u radu tih tijela i glasuju o odlukama i zaključcima što ih ta tijela donose, ali nemaju pravo glasa na izborima i u ekonomskim pitanjima (usp. GK 90,2; Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u, 12,3; 13,3).

 

 VII. BRATSKI I PASTORALNI POHOD


Članak 54

Bratski i pastoralni pohod ostvaruje se u duhu i po odredbama Generalnih konstitucija, čl. 92-95 i Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju u FSR-u.

Članak 55

Pohoditelj će prije pohoda od nadležnoga vijeća tražiti izvještaj s informacijama o bratstvu i statističkim podacima. Neka bude otvoren prijedlozima bratstva s obzirom na sadržaj i raspored pohoda.

Članak 56

Pohoditelj ne može donositi odluke o pitanjima koja zahtijevaju kolegijalnu odluku vijeća u ime kojega je izvršio pohod.

Članak 57

Pohoditelj će u roku od mjesec dana sastaviti izvješće o pohodu s preporukama pohođenom bratstvu i poslati ga vijeću bratstva koje je pohodio i vijeću u ime kojega je obavio pohod. Bratski i pastoralni pohoditelj moraju jedan drugoga upoznati s izvješćem o obavljenom pohodu. Preporuča se da se oba pohoda obave istodobno (usp. GK 93,4).

Članak 58

Nacionalno vijeće, područno vijeće kao i vijeće mjesnoga bratstva, svako na svojoj razini, pobrinut će se da se provedu odluke i smjernice bratskoga i pastoralnog pohoditelja i vijeća više razine koje su donesene na temelju pohoda.

 

 VIII. OPĆE ODREDBE


Članak 59

Odluke kolegijalnih tijela valjane su kad je nazočna većina njihovih članova.

Članak 60

Odluke se donose većinom glasova nazočnih, ako nije određeno drukčije.

Članak 61

1. Glasovanja koja se odnose na osobu moraju biti tajna. Kad se odlučuje o drugim pitanjima, može se glasovati podizanjem ruku ili tajno.
2. Zahtjev za tajnim glasovanjem o nekom pitanju može uputiti bilo koji član tijela prije početka glasovanja. U slučaju takva zahtjeva, pristupa se tajnom glasovanju.

Članak 62

Za tumačenje odredaba ovoga Statuta nadležno je Nacionalno vijeće.

Članak 63 - Odobrenje Nacionalnoga statuta i njegovih izmjena

1. Za odobrenje Statuta Nacionalnoga bratstva i njegovih izmjena nadležan je Nacionalni kapitul.
2. Za ponovno glasovanje o već izglasanom članku Statuta potreban je zahtjev dvije trećine nazočnih članova nacionalnoga kapitula.
3. Ovaj Statut, kao i njegove izmjene i dopune, stupaju na snagu kad ih odobri Predsjedništvo Međunarodnoga vijeća FSR-a (GK 6,2).

Članak 64 - Prijelazne odredbe

1. U prijelaznom razdoblju, dok i bratstvo FSR-a u Bosni i Hercegovini ne bude organizirano i priznato kao samostalno nacionalno bratstvo, u sastavu Nacionalnoga kapitula i Nacionalnoga vijeća Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a jesu i predstavnici područnih bratstava iz Bosne i Hercegovine, ali bez prava glasa.
2. Bratstva FSR-a iz država Srbije i Crne Gore, koja su bila u sastavu Hrvatskoga nacionalnog bratstva, ostaju u Hrvatskom nacionalnom bratstvu FSR-a do uspostave nove strukturne organizacije FSR-a u Srbiji i Crnoj Gori.


 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1636
Ovaj mjesecOvaj mjesec71576
UkupnoUkupno4734415

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 80 

Administrator

franodoljanin@gmail.com