Split: Proslava Gospe od Zdravlja

Gospu od Zdravlja, svoju nebesku zaštitnicu istoimena splitska župa svečano je proslavila u petak, 21. studenoga 2014. godine. Euharistijsko slavlje u 11 sati u crkvi Gospe od Zdravlja na Dobrome u Splitu predvodio je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, u koncelebraciji s provincijalom fra Joškom Kodžomanom, gvardijanom fra Jakovom Begonjom, župnikom fra Antom Udovičićem, dekanom don Tomislavom Ćubelićem, te župnicima okolnih župa.


 

Na početku misnoga slavlja župnik i vikar Provincije fra Ante Udovičić bratski i radosna srca pozdravio je o. Nadbiskupa, svećenike i vjernike u svoje osobno ime kao i u ime cijele samostanske obitelji na Dobromu, a zatim je izrazio želju da se sve molitve sliju u jednu molitvu da se naša srca sliju u jedan otkucaj s Isusom Kristom.

Mons. Marin Barišić je pozdravio o. Provincijala, o. Gvardijana, o. Župnika i franjevce kao i predstavnike županijske i gradske vlasti kao i sve upisane u srce nebeske Majke. „Pred Majku dolazimo sa svim radostima i žalostima. Našu Majku molimo da nam pomogne u nasljedovanju njezina Sina kako bismo i mogli vršiti svetopisamske riječi 'sve što god vam kaže učinite'“, rekao je o. nadbiskup uvodeći u slavlje.


 

Propovijed mons. Marina Barišića

Mons. Marin Barišić

Nadbiskup metropolit splitsko-makarski

Homilija

Svetkovina Gospe od Zdravlja

Split, 21.11.2014.

Liturgijska čitanja: Iv 2,1-11

1. Poštovana braćo i sestre, štovatelji Gospe od Zdravlja, sve vas srdačno pozdravljam. Zdravlje je bogatstvo, veliki dar. Najviše ga cijenimo kad ga izgubimo. Pred bolešću svojom i svojih nitko nije ravnodušan. Koliko nam je zdravlje svakodnevno prisutno govori i naše: „Nazdravlje! Živjeli!“ Koji je domet našega poimanja zdravlja i na kakvo zdravlje mislimo? Redovito na fizičko zdravlje. No, čini se da postoji širi i dublji pojam zdravlja. Jer kad kažemo: zdrava zajednica, zdravi razred, zdrava sredina, zdravo društvo, izgleda da se misli i na nešto drugo, a ne samo na tjelesno zdravlje.

2. I današnje evanđelje sa svojim „vina nemaju“, ne uvodi li nas u sličnu dvojbu? Ovo vina nemaju, znači li to samo materijalni vid, nestašicu sredstava za život, u čemu se prepoznaju tolike obitelji u našem društvu? Međutim, kao što se zdravlje ne može svesti samo na tjelesno zdravlje, već uključuje i drugu dimenziju duhovnoga zdravlja, tako ovo vina nemaju, moglo bi smjerati na nešto drugo. Već je davno mudro rečeno: „Dužina danâ ne čini život sretnim“, ni količina stvari, jer koliko god čovjek posjedovao, život mu nije u onom što posjeduje.

Naslućujemo to iz svog vlastitog iskustva. Samo fizičko zdravlje ne čini nas zdravim, zadovoljnim, sretnim. Stoga, mladenci iz Kane galilejske mogli su imati obilato i najbolje vino na stolu, a opet ono Marijino vina nemaju, bilo bi prava istina o njima. U svakom slučaju pored tjelesnog zdravlja, potrebno je za radost našega života i suživota i duhovna kvaliteta, zdravi odnosi solidarnosti, zajedništva, praštanja, vjernosti, mira, pomirenja, ljubavi.

3. Zato govor o zaručnicima iz Kane galilejske usmjeruje našu pažnju prema braku i obitelji, prema nama i našim odnosima. U naše vrijeme sve prisutnija je riječ kriza. Obično se pod time misli na sredstva za život, posao primanja, na ono vina nemaju u materijalnom smislu. Nažalost ta kriza ugrožava sve širi krug obitelji. No, kad govorimo o braku i obitelji ništa manje nije opasna kriza u smislu duhovnog i moralnog zdravlja, koja se očituje u padu nataliteta, ženidbi i udaji koja se odgađa, dugom ostajanju uz roditelje, starenju društva, generacijskim odnosima, u pojavi rađanja za drugoga, novim oblicima zajedništva, u nagrizanju vrednota vjernosti i trajnosti, kao i u sve prisutnijem mentalitetu sebičnosti i individualizma, koji ne podržava savez vjernosti u ljubavi. Ne odnosi li se Marijina zabrinutost vina nemaju upravo na ljubav, tako uzvišenu, a tako krhku stvarnost? Majka Marija sa svojom brigom i pažnjom na vrijeme uočava i na diskretan način upozorava da vina nemaju. Nažalost, mi to često zaobilazimo i ostavljamo druge u potrebi nemoćne, kao da su problemi u braku i obitelji, problemi samo dotičnih osoba, a ne nas i čitavoga društva. Kad bi se radilo o njihovom tjelesnom zdravlju, svoju rodbinu, prijatelje i poznanike vjerojatno bi posjetili u bolnici. Međutim, u duhovno-moralnim bolestima, krizama, zaobilazimo ih kao da ih ne vidimo i ne čujemo. Možda su nam samo tema našega ogovaranja. U takvim poteškoćama, u svojoj nemoći, prepušteni sami sebi, može doći do obiteljskog nasilja (slučaj ruka).

4. Nije li svojevrsno nasilje nad obitelji i medijski i zakonodavni odnos prema braku i obitelji u našem društvu? Ako zdrava obitelj znači i zdravo društvo, i pojedinci i zajednica trebali bi se prepoznati u onom pogledu i zauzetosti Majke Marije vina nemaju. Sa svojim Sinom Isusom Kristom, izvorom našega zdravlja i spasenja, Marija nas upozorava i usmjeruje na Isusa: „Sve što vam kaže, učinite.“ A što On kaže? „Bio sam gladan, žedan, u krizi - materijalnoj i duhovnoj. Što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“ On nam kaže: Napunite posude vodom do vrha! Učinite sve što možete, postavite se odgovorno u poteškoćama drugih. Ono što bi mogli i trebali učiniti Njemu u drugima, jest pažnja, ljubav, ohrabrenje, dobronamjernost s kojom pristupamo braći i sestrama da ih ohrabrimo i pomognemo da bi mogli nadvladati svoje poteškoće. Možda je potreban samo jedan susret, riječ, trenutak da se sasluša, pa da nemoguće postane moguće. Moguće je izaći zreliji i zdraviji iz krize, te iskustveno bogatiji pomoći drugima, prijateljima i poznanicima u svojoj sredini (slučaj Italija). Pomoći im da u školi života polože ispit zrelosti, da diplomiraju, a diploma znači život udvoje. Tamo gdje nije bilo nikakve nade, događa se radost vina, prihvaćanje sebe i drugoga, otkrivaju se nepoznate dobre strane, nalazi dobra riječ jedno za drugo, s više hrabrosti i normalnosti izgovaraju se riječi: molim, hvala, oprosti.

5. Marijino vina nemaju slično je onome: nemaju ulja u svjetiljkama. Namjesto vina - slavlja, radosti, ulazi u život razočaranje – voda. (Ljubav je potrebno trajno njegovati, graditi molitvom(…) iskrenošću, povjerenjem, ali prije svega žrtvom sebedarja koja hrani ljubav.) Zanimljivo da se u Ivanovu evanđelju slavlje u Kani galilejskoj, događa šest dana poslije javnog Isusovog nastupa, njegova prvog tjedna. To je puno simbolike. Čovjek u opisu Knjige Postanka stvoren je šestoga dana. Susret Isusa u šesti dan novoga tjedna znak je novog stvaranja i ostvarenja. Isus Adamovu i Evinu djecu prati, ulazi i blagoslivlja njihov savez ljubavi. Njihov savez ljubavi očituje i vodi izvoru ljubavi. Zato je brak sakrament, vidljivi znak Božje ljubavi. Može se doći u krizu malu – normalnu i nenormalnu jer čovjek je grešan i ograničen. Ali Isusova ljubav je jača od egoizma i razine zakona i propisa, što simbolizira onih šest kamenih posuda koje označuju po Zakonu propisano pranje ruku. Isus duhom svoje ljubavi nadvisuje svaki zakon. Vodom napunjene posude do vrha On pretvara u vino. Isus na svadbi u Kani galilejskoj unosi nešto nova: novost ljubavi, koja svoju mjeru očituje u darovanosti. Često je ne razumijemo: kao što ni sami mladenci nisu znali odakle im kvalitetnije vino. Ljubav iznad zakona i propisa velik je zahtjev za čovjeka, za zaručnike i za bračne drugove, ali snaga Kristove ljubavi osposobljava nas i čini vjernima i ustrajnima, sebedarnima i zdravima. Nemoguće ljudima, ali moguće Bogu!

6. U Kani, upravo na svadbi Isus započinje svoje djelovanje očitujući svoju slavu po ljubavi dvoje zaručnika. Njegova će se ljubav otkriti u punini sa svojim križem i uskrsnućem. Snagu ove svoje ljubavi Krist je ostavio nama u euharistijskom slavlju. Euharistija nas osposobljava i uči ljubiti Kristovom ljubavlju. Ako obitelj želi živjeti radost života, treba učiti sve više slaviti i svjedočiti euharistiju u kojoj Isus daruje sebe za nas: „Ovo je moje tijelo za vas.“ Gdje nema sebedarnog duha za tebe u braku, obitelji, nego samo ja, meni, moje, ljubav umire, razina vode raste. Svaka iskrena bračna i obiteljska ljubav živi i prepoznaje čudesnost Kristove prisutnosti u svom životu, postajući znakom njegove ljubavi. Ali braćo i sestre, nema kršćanskog braka i obitelji bez križa. Sakrament braka je pashalni događaj koji ujedinjuje i povezuje bračne drugove s Isusom, raspetim i uskrslim. To znači biti vjenčan u Crkvi, biti ucijepljen u Krista, u zajedništvu vjere, nade i ljubavi. Vjernost bračnih drugova i nerazrješivost njihova saveza ljubavi danas je jedan za bračne drugove od najtežih izazova. Ali isto tako nešto najdragocjenije i najradosnije.

7. Brak i obitelj nije izmislio čovjek, već su darovani ljudskom rodu. To je Božji dar i poziv ljudima u zajedništvo ljubavi koja je upisana u muško i žensko koje Bog stvori. Zato brak i obitelj jest opće dobro ljudskog roda i zdravo, normalno društvo treba brak i obitelj ne samo braniti nego i promovirati. Društvo koje želi imati budućnost, ima je jedino u braku muškarca i žene i obitelji otvorene životu. Ovakvu obitelj  politika u našem društvu treba podržati ne samo kroz socijalnu skrb, već daleko više kroz duhovne i moralne vrednote. Obitelj je dijaloška i ekumenska tematika katolika, kršćana, muslimana, svih religija, svjetonazora, kao i svih ljudi dobre volje.

Zdrava obitelj je doista lijek za zdravo društvo. Obitelj je izvor i škola života, ona socijalizira, osposobljava za zajedništvo i solidarnost, osposobljava, odgaja za opće dobro, praštanje i pomirenje. Obitelj je najbolja i najzdravija moralna ekologija društva. To želi potaknuti i Sinoda, što znači sin-hodos, zajedno hoditi na istom putu. Dakako, kao što medicina nikoga ne odbacuje u njegovoj bolesti, pa i u neizlječivoj, već ga prati i koliko je moguće liječi do kraja, tako i mi u Crkvi nikoga ne smijemo prezirati i odbacivati. Potrebno je biti uz čovjeka do kraja, pa i kad njegovi stavovi i pogledi na život nisu u skladu s evanđeljem života. Papa Franjo poziva nas da svojim uljem i vinom pristupamo i liječimo rane ljudi bez obzira na njihovo stanje i slučajeve.

8. Draga braćo i sestre, kada govorimo o braku i obitelji, razmišljamo o svome životu i svojih najbližih. Koji nas putovi vode do ozdravljenja, do našega pretvaranja vode u vino? Molitva u svakom slučaju. Molitva jedno za drugo. Za svoju suprugu i za svoga supruga. Molitva za svoju djecu i za svoje roditelje. Što je disanje za tjelesni život, to je molitva za duhovni život čovjeka. Molitva je kisik da možemo disati u nevoljama života. Molitva nas otvara, povezuje, ohrabruje, stvara zajedništvo, blizinu, razumijevanje. Put zdravlja i radost vina, su i djeca, njihova riječ „tata“, „mama“ i iskren pogled. Sve to povezuje, ujedinjuje i čuva vjernost i zajedništvo bračnih drugova. Osobito nedjelja je dan za zdravlje obitelji. Gosti smo majke Marije i njenog Sina koji nas svojom riječju i euharistijskom gozbom dublje uvode u otajstvo ljubavi. Štoviše, navraćaju u naš dom i postaju sugovornici za obiteljskim stolom. Njihova prisutnost i ljubav je uvijek s nama u našim poteškoćama i krizama. Pretvaraju nam vodu u vino.

9. Majka Marija poziva sluge svadbe da učine sve što će im Isus reći. Marija se na svadbi očituje kao majka koja vodi i učenike do vjere u Gospodina: „…i učenici njegovi povjerovaše u Njega“, a zaručnike prati i ispunja radošću. Kao majka, Marija vodi brigu o zaručnicima i već živi majčinsku zauzetost koju joj je Isus povjerio s križa.

Majko Marijo, Zdravlje bolesnih, na dan kada te zovemo Gospom od Zdravlja, molimo te za sve naše obitelji, za sve one koji su u tzv. normalnim problemima, kao i za one koji su u teškim krizama svoga bračnog i obiteljskog zajedništva. Molimo te za sve one kojima su se raspukli bokali i vino ishlapilo, iščezla radost života, a voda raste do grla. Pomozi drugima u njihovoj sredini da primijete da vina nemaju. Daj da i mi poslušamo i slijedimo onu terapiju tjelesnog i duhovnog ozdravljenja: Sve što vam kaže, učinite. Službenice Gospodnja, pomozi i nama tražiti i vršiti volju Božju. Gospe žalosna, Majko boli pod križem, daj snage svima u obiteljskim patnjama i krizama. Utješi i osuši suze svima onima koji pate zbog svojih i tuđih nevolja. Gospe od Zdravlja, neka po tebi, kao i u Kani, tvoj Sin i snaga duha njegove ljubavi bude svjetlo i život, sigurnost i radost u našim srcima i svim domovima bračnog i obiteljskog zajedništva, cjelovita zdravlja duše i tijela. Amen.

* * * * * *

 

Na kraju misnoga slavlja riječ pozdrava i zahvale o. Nadbiskupu, o. Provincijalu, novacima i magistru Družbe Isusove, predstavnicima županijske i gradske vlasti te drugih institucija, svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja za vrijeme kojega je pjevao mješoviti župni zbor, kojim je ravnao mo fra Stipica Grgat i za orguljama s. Zorislava Radić, i brojnom hodočasničkom puku, uputio je gvardijan samostana fra Jakov Begonja.

Tijekom cijeloga su dana brojni hodočasnici posjećivali omiljenu crkvu da bi izmolili od Gospe zdravlje duše i tijela za sebe i svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euharistiji tijelom Kristovim. Za svetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatom duhovnim i kulturnim sadržajem. Kroz devetnicu misna slavlja predvodili su sinjski gvardijan fra Petar Klapež, magistar postulanata u Imotskom fra Željko Tolić i župnik župe Kruševo fra Ivan Nimac. Svaku večer župno osoblje predvodilo je molitvu krunice. U kulturnom programu nastupili su Zbor sestara Milosrdnica pod ravnanjem s. Mirte Škopljanac Mačina; Dječji zborovi osnovnih škola Dobri, Špinut i Skalice te Dječji zbor župe Gospe od Zdravlja; Klape Gospi od Zdravlja - Čuvite, Mriža, Orca, Podvorje, Sveti Florijan, Štoria, Ventula i Versi; Mješoviti zbor Schola cantorum Umjetničke akademije iz Splita, s. Zorislava Radić i Borna Barišić, prof. i učenici glazbene škole „Josip Hatze“, Mirko Jankov. U devetnici je bilo predstavljanje monografije 20 godina Mješovitog zbora mladih i Komornog orkestra Gospe od Zdravlja u prigodi obilježavanja 20. obljetnice.

Jutarnje mise na svetkovinu Gospe od Zdravlja predvodili su fra Stipica Grgat u 6 sati, fra Petar Lubina u 7 sati, fra Stjepan Čovo u 8 sati, fra Kruno Bekavac u 9 sati, fra Ante Vugdelija u 10 sati. U 15 sati euharistijsko slavlje za bolesnike predvodio je fra Domagoj Runje, za djecu u 16 sati fra Luka Banić, fra Ivica Jurić za obitelji u 17 sati, fra Josip Gotovac za mlade u 18 sati, provincijal fra Joško Kodžoman u 19 i župnik fra Ante Udovičić za zahvalu u 20.30 sati.

Fotografije

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

20.-23. lipnja: Šibenik/Sv. Lovre: Proslava Presvetoga Srca Isusova

********

24. lipnja: Svećeničko ređenje u Splitu

*******

23. - 25. lipnja: Vancouver - Mladifest

********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1732
Ovaj mjesecOvaj mjesec60942
UkupnoUkupno5149401

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 102 

Administrator

franodoljanin@gmail.com