Fra Luka Tomašević: Bioetika iz teološke perspektive

Prof. dr. fra Luka Tomašević objavio je knjigu „Bioetika iz teološke perspektive“ koja je tiskana u nakladi Pergamena. Knjigu je uredio Ante Čović, a recenzirali Ivan Cifrić i Gordana Pelčić.

 

 

 

Predgovor

Bioetika je postala tema koju svakodnevno susrećemo, tema o kojoj je nužno imati barem osnovno znanje, ali i tema o kojoj se danas u svijetu možda i najviše raspravlja. O njoj raspravljaju osobe svih znanstvenih i ne­znanstvenih profila. O njoj se govori s religioznog, kulturalnog, filozofskog, pravnog, sociološkog, pa čak i političkog stajališta. Danas se već može reći daje to znak kako su ljudi i različita društva postali svjesni važnosti i ozbilj­nosti bioetičke problematike u životu. I koliko god bioetika imala različitih pogleda (temelj integrativne bioetike) i stavova, ona uvijek ima jednu zajed­ničku točku koju zovemo život. Svi ljudi žele poštivanje života i svih njego­vih procesa u bilo kojem razvojnom stupnju ili razdoblju. Ako se pođe od te činjenice, onda bi se svi mogli i morali razumjeti jer nikome ne bi smjelo biti dopušteno da podcijeni ili mijenja osnovni biološki zakon po kojemu se život rađa i odvija.

Koji su danas najteži bioetički problemi, koji su izazovi i teme o kojima se najviše raspravlja? Kakvi su već doneseni zakoni koji se tiču bioetike (ili koji su u fazi donošenja) i njenih istraživanja? Je li bioetika prisutna u medi­jima i koliko, ili je možda zapostavljena? Što to znači za tu mladu znanost, a što za kulturu svijeta i pojedinih naroda? Kakav je stav prema ljudskom dostojanstvu i ljudskoj odgovornosti danas općenito u svijetu, a kakav među bioetičarima, posebice onima globalne bioetike?

Europski parlament u Strasbourgu bio je protiv kloniranja ljudskih em­brija za istraživanja i to je sigurno bio »veliki znak civilizacije koja se protivi biomedicinskom istraživanju za koje se činilo daje izgubilo osjećaj ‘ograni­čenja’«. (Elio Sgreccia, La Repubblica, 8. 9. 2000.)  Engleski znanstvenik John Barrow smatra daje najveće znanstveno otkriće upravo sposobnost otkrivanja vlastitog ograničenja: »Znanost postoji ukoliko postoje ograničenja na ono stoje prirodno dozvoljeno.« (John D. Barrow, Impossibilita. I limiti della scienza e la scienza dei limiti, Rizzoli, Miiano, 1999., str. 390.)

Osjećaj ograničenja ukazuje i na ciljeve prema kojima usmjeravamo dje­la. U ovom slučaju to je znanstveno istraživanje i njegova primjena.

Stoga današnja bioetika i naglašava bioetički aksiom o bioetičkoj eku­meni koja se može shvatiti kao očuvanje ekosustava, što uključuje i očuvanje samoga čovjeka. To nije ništa drugo doli iskorak prema globalnoj bioetici koja je možda i nužna, ali koja nije dostatna jer ona želi zamijeniti sva etič­ka pitanja i sama zaštititi život na Zemlji. U tom smislu nam je nužan jedan integrativni pogled na cijelu bioetičku problematiku. Kako smo već dobili filozofsko utemeljenje bioetike (A. Čović), kao i ono bioetičke ekumene, (I. Cifrić), u ovoj knjizi želimo ukazati na dijalog između religije, razuma i znanosti. Valja naglasiti da bioetiku gledamo iz perspektive teologije, razuma i znanosti koji jesu i moraju biti u stalnom dijalogu.

Naša teologija je kršćanska teologija. Kršćanstvo nas uči daje Bog stvo­rio svijet i čovjeka i daje sve stvoreno prepustio čovjekovoj upravi. Bog čo­vjeku nije dao nikakav radni program, nego razum i slobodu da sam pronalazi i slijedi zakone i oblike života. Čovjek je tako dio svijeta, u njemu se otkriva i razvija, te je shvaćen kao sustvoritelj (concreator).

Čovjek je »odgovoran« za svoj svijet i život u njemu i pozvan je da ih usavršuje i razvija. U tom smislu kršćansko spasenje obuhvaća ne samo spa­senje pojedinca nego i spasenje čovječanstva i čitavoga svijeta (kozmosa). Na toj činjenici počiva moralna odgovornost djelovanja u svijetu, koja nadilazi osobni bitak te prerasta u odgovornost kozmičkih razmjera i seže sve do gra­nica ljudskosti.

Opojni je zanos znanstveno-medicinskog razvoja šezdesetih godina proš­loga stoljeća stvorio svijest da čovjek smije sve što može, ali taj isti čovjek na početku trećeg tisućljeća to postavlja pod znak pitanja. Tu je i drugo pitanje: Je li sve ono što je tehnički moguće ujedno i moralno dobro?

Istina, naše razdoblje je uz pomoć znanosti i medicine stvorilo mogućnos­ti za bolji i kvalitetniji život na mnogim područjima. Međutim, toliko pri­željkivani razvoj i napredak pretvorio se u nešto ubojitoga, razarajućega i zastrašujućega. Tako svakim danom sve više raste nova spoznaja: što se više može, veća je i odgovornost.

Ta svijest odgovornosti možda kod mnogih još i nije dovoljno dozorila. Zapravo, čovjek se prema životu i svijetu odnosi uglavnom onako kako ga shvaća. Stoga na integrativnu bioetiku spada i dužnost ne samo sagledavanja svih problema nego i volja da nešto poduzme kako bi se ti problemi barem umanjili. Kao prvo, nužno je istaknuti daje pravilno ponašanje prema životu nemoguće bez odgovarajućeg stava i ponašanja svih ljudi i njihovih kultura. Put kojim se to postiže ide preko odgoja i obrazovanja, ali i kroz niz drugih djelatnosti koje su u tijesnoj vezi s društvenom sredinom. Dakako da religija u tome procesu igra veoma važnu ulogu.

 

Sadržaj

PRVI DIO: NASTANAK I RAZVOJ BIOETIKE

I. Uzroci nastanka bioetike

1. Bioetika: plod modernog razvoja

2. Kriza zapadne etike

2.1. Moralna kriza društva

2.2.  Globalna etika ili nova paradigma

2.3. Teror relativizma

3. Kultura tržišnog društva

II. Razvoj bioetike

1. Razvojni put bioetike

2. Od medicinske etike do bioetike u katoličkoj teologiji

2.1.      Razvojni put teološke misli

3. Izazovi bioetike

3.1.      Izazov globalne bioetike

4. Izazov biotehnologije

5. Razvoj bioetike u SAD i u Europi

6. Nastanak i uloga etičkih povjerenstava

6.1.      Bioetički kontekst i potreba stvaranja povjerenstava

6.2.      Nastanak i vrste etičkih povjerenstava

6.2.1.  »Božji komitet« - začetak bioetičkih tijela

6.2.2.  Etička povjerenstva

6.3.      Podjela etičkih povjerenstava

6.4.      Uloga kliničkih etičkih povjerenstava

6.5.      Etička povjerenstva u Europi i u Hrvatskoj

7. Nastanak i razvoj bioetike u Hrvatskoj

7.1.      Začetnici pojedinačno

7.2.      Teološko-katolički vid bioetike

7.3.      Riječki vjetrovi bioetike

7.4.      Zagrebačke bioetičke perspektive

7.5.      Internacionalno međunarodno kliničko bioetičko društvo


III. Nastanak i razvoj teološke bioetike

1. Teološka bioetika: pretpovijest

2. Nastanak teološke bioetike u katoličanstvu

3. Enciklika Evangelium vitae

4. Nastanak i razvoj bioetike u pravoslavlju

4.1. Pravoslavna etika

4.2.  Bioetika

4.2.1. Zaštita života

4.2.2.  Prenošenje života

5. Nastanak bioetike u Rusiji

5.1. Ruska Pravoslavna Crkva i bioetika

DRUGI DIO: KRŠĆANSKA ANTROPOLOGIJA

I. Teologija tijela i tjelesnosti

1. Nova kultura i antropologija

2. Teologija tijela

3. Tijelo u suvremenoj kulturi


II. Teološko poimanje života

1. Filozofski pogled na život

2. Život u teološkoj perspektivi

3. Ključne kršćanske istine o životu, čovjeku i njegovu tijelu

III. Osoba i njezino dostojanstvo

1. Podrijetlo pojma‘osoba’

2. Osnovne razvojne linije pojma osobe u antičko doba

2.1.  Grčko poimanje osobe

2.2.  Rimsko poimanje osobe

2.3.  Kršćansko poimanje osobe

2.3.1.  Kršćanska tradicija

2.3.2.  Osoba u modernoj i suvremenoj filozofiji

3. Osoba i bioetika

4. Osoba u bioetičkoj raspravi

5. Modema filozofija o čovjeku kao osobi

5.1. Ontološki stav

5.2. Empiričko-psihološki ili funkcionalističko-aktualistički stav o osobi

6. Kršćanski personalizam

IV. Ljudsko dostojanstvo

1. Filozofsko poimanje dostojanstva

2. Ljudsko dostojanstvo: grčko poimanje

3. Dostojanstvo osobe: rimsko poimanje

4. Dostojanstvo ljudske osobe u renesansi

5. Rađanje modeme ili laičke koncepcije dostojanstva

6. Nove tendencije

 

V. Dostojanstvo osobe iz teološke perspektive

1. Tradicionalno kršćansko poimanje

1.1.      Slika Božja

1.2.      Dostojanstvo razumskog bića ili osobe

1.3.      Novija teološka promišljanja

1.4.      Dostojanstvo ljudske osobe u dokumentima Crkve

1.4.1.  Dostojanstvo ljudske osobe u Katekizmu Katoličke Crkve

1.4.2.  Dostojanstvo prema viđenju Ivana Pavla II

1.4.3.  Dostojanstvo prema viđenju Benedikta XVI

VI. Ljudsko dostojanstvo u doba bioetike

1. Istraživanja na čovjeku

2. Neka od kršćanskih načela

TREĆI DIO: EUBIOZIJA - SKRB ZA ŽIVOT I ZDRAVLJE

Uvod

I. Skrb za stvoreno

1. Ekološka kriza i pojavak ekoteologije

1.1. Moralna kriza zapadnog društva

2. Pojavak ekoteologije kao nove teološke discipline

 

II. Skrb za ljudski život

1. Život i zdravlje: teška i neizbježna pitanja

2. Medicina iz bioetičke perspektive

3. Vrednovanje liječničkog poziva

4. Rehabilitacijska bioetika

4.1.  Osmišljavanje boli, o patnji i medicini

4.2.  Rehabilitacija kao bioetički problem

4.3.  Temelji etičkih zahtjeva

4.4.  Zahtjev za etičkim engagementom

 

III. Palijativna skrb

1. Palijativna skrb: teološko-pastoralni vidici

1.1.         Nastanak i razvoj palijativne skrbi

1.2.         Teološki aspekti

1.3.         Moralni aspekti

1.3.1.    »Lijepa smrt« i »dostojanstvo umiranja«

1.3.2.    Kršćansko-teološki stav

 

IV. Život u nastajanju

1. Naša kultura i embrij

2. Ne ubij! Sveti zakon Božji

3. Nedužno ljudsko biće

4. Ljudski embrij

 

V. Smrt i umiranje

1. Proces umiranja

2. Smrt u filozofskoj i teološkoj misli

3. Uklanjanje smrti iz današnjeg života

4. Današnji problemi vezani uz smrt i umiranje

4.1.      Pitanje eutanazije

4.1.1.  Pitanje distanazije

4.1.2.  Kraj života i liječnikove odluke

5. Teološki pogled

5.1.      Palijativna skrb

5.1.1.  Moralno-teološki aspekt

5.1.2.  Moralni aspekti i problemi palijative

5.1.3.  Teološki stav

Zaključak

Literatura

Sažetak

Summary

Bilješka o autoru


 

Pretraži sadržaj

Najave

Split:

18. prosinca: Predstavljanje monografije „Gospodin vam dao mir“

*********

13./16./20. prosinca: Koncerti pjevačkog zbora „Neuma“ iz Drniša

**********

14. - 17. prosinca: Sinj - Duhovna obnova

*********

Trstenik: Mjesečne teme u OFS-u 'Blagovijest' - 2018.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas995
Ovaj mjesecOvaj mjesec45546
UkupnoUkupno5581053

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 88 

Administrator

franodoljanin@gmail.com