Proslavljen Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je u srijedu, 14. svibnja proslavio svoj dan i petnaestu godinu pripadanja splitskoj sveučilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome, licencijate i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umirovljenom i istaknutom nastavniku Fakulteta. Svečanost je započela euharistijskim slavljem, koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodio veliki vicekancelar KBF-a u Splitu i provincijal Provincije Presvetoga Otkupitelja fra Joško Kodžoman, u koncelebraciji s dekanom KBF-a prof. dr. sc. don Antom Mateljanom, profesorima i odgojiteljima.


 

 

Propovijed velikog vicekancelara KBF-a i provincijala fra Joška Kodžomana

Poštovani dekane i prodekani, cijenjeni profesori i profesorice, dragi studenti i studentice KBF-a, braćo i sestre u Kristu!

Slaviti kršćanski blagdan za vjernika ne znači samo poziv da razmišlja o ljudima i događajima iz kršćanske prošlosti ili još duže povijesti spasenja, već da prije svega razmišlja o svojoj vlastitoj duhovnoj biografiji. Blagdani nam pomažu da učvrstimo svoje korake u religioznom hodu i da otkrijemo dublje motive vlastite vjere, koja je u isto vrijeme i dar i poziv. Blagdan je poticaj vjerniku da preispita neke svoje životne stavove, njihovo opravdanje, vrijednosti koje živi i nadahnuća za njih. Blagdan je prilika da vjernik malo razbistri svoj pogled, da se u dubini svoje osobe otvori milosti Božjoj koja ga može preobráziti u biće koje doista razumije, koje doista osjeća, koje prihvaća, oprašta, pomaže…

Crkveni blagdani, poput današnjeg blagdana sv. Matije apostola, prilika je svakome od nas da se i sami upitamo, makar ne mogli u ovom trenutku dokraja odgovoriti, što je presudno oblikovalo našu osobnu religioznost i crkvenost, naše životno opredjeljenje za Boga, naš izbor da se u životu posvetimo izobrazbi i odgajanju  drugih ljudi u vjeri, što je  formiralo naše religiozno iskustvo, naše religiozne predodžbe i osjećaje.

Je li naša religioznost slučajna, uvjetovana kršćanskim odgojem i izobrazbom ili sredinom u kojoj smo rođeni i odrasli? Je li naša formalna pripadnost Kristu i Crkvi periferna po značenju, ili označava bitni dio našeg ljudskog identiteta?

Razmišljajući o apostolu, kojega nam Crkva danas stavlja pred oči, sv. Matiji, u prilici smo, makar nakratko, propitati naš osobni religiozni identitet i prisjetiti se okolnosti našeg izbora i opredjeljenja za crkvenu službu.

Kršćanski odgoj koji smo primili u svojim obiteljima, kao i životni primjer naših bližnjih, mnogima je od nas odredilo i označilo put i usmjerenje. Drugima se opet Bog učinio neodoljivo privlačnim, jer su osjetili Njegovu blizinu i pomoć u kriznim trenutcima života, ili su bili svjedoci Božje ljubavi u svijetu, koja im je došla preko istinskih svjedoka uskrsloga Krista.

Današnji nam odlomak iz Djela apostolskih opisuje povijesni trenutak mlade Crkve u Jeruzalemu, okupljene oko apostolskog prvaka Petra i drugih apostola, koji stoje pred izborom dvanaestog apostola. Kao što nastavnički kolektiv brižno traži  prikladnu zamjenu za nekoga, tko je iz bilo kojeg razloga napustio nastavničku službu, tako su i apostoli osjetili potrebu da upotpune upražnjeno mjesto Jude izdajnika.

Da su bili svjesni odgovornosti i zahtjevnosti crkvene službe, koju su i sami obnašali, ne treba sumnjati. Moguće da su u tom trenutku predmnijevali i posljedice i krvavi završetak svoje životne trke.

Ako su apostoli sami bili spremni prinijeti krvnu žrtvu kao službenici Istine, možda im je stvaralo nelagodu da i druge  ljude uvlače u istu životnu sudbinu ili im nameću svoje životne izbore. Varljivost ljudskog suda i nesigurnost procijene, prisilila ih je, u tom prevažnom trenutku crkvene povijesti, da se pomole, da odgovornost prebace na Onoga koji je i njima samima davao snagu za ono što ih čeka. Kocka, koja je simbol nesigurnosti i prevrtljivosti, u rukama istinskog molitelja postaje garancija dobrog i sigurnog ishoda. Dok grca u vlastitoj nesigurnosti i strahu pred mogućim promašajem, čovjek do dana današnjega nema boljeg rješenja od molitve.

Molitva je dar Božji čovjeku, lijek i za dušu i za tijelo, pomoć u svim situacijama. Samo onaj čovjek koji neumorno druguje  s Isusom, kroz molitvu, koji duboko zaranja u tajnu Njegovog presvetog srca,  zavrjeđuje čast poziva u Isusovu službu. Onaj, naprotiv, učenik ili učenica, koji svoje informacije i površno „znanje o Bogu“ crpe iz zamućenih izvora nisu dostojni takvog poziva. Sv. je Matija, kako doznajemo iz spomenutog izviješta, bio čitavo vrijeme s Isusom i apostolima, od krštenja na Jordanu do Uzašašća na nebo. Pratio ih je, kako bismo rekli u stopu. Očito ne iz puke radoznalosti, već zbog probuđene vjere da je Isus Sin Božji i da je Njegovo poslanje u svijetu posebno i jedinstveno.

Za izbor sv. Matije u zbor apostola, kako nas izvještava sv. Luka, nije bila presudna njegova vanjština, stupanj obrazovanja ili neka slična osobna kvaliteta, već iskustvo blizine s Isusom. Izbornici se u postupku popunjavanja upražnjenog mjesta u apostolskom zboru nisu oslanjali na svoje ljudske prosudbe koje podliježu sudu osobnog afiniteta, već na Boga i na Njegovu volju. U želji da njihov izbor bude pravi i da izaberu osobu koja će do kraja moći izdržati kušnje poslanja, utekli su se Bogu molitvom da im pomogne pri izboru. Bog im je uslišao molbu, jer je za apostolsku službu izabran Matija, čovjek koji se nije bojao ni proliti vlastitu krv, ne bi li se po žrtvi njegova života makar u jednom čovjeku rodila vjera. Još se jednom pokazalo da snaga kršćanskog mučenika nije u sili, intelektualnoj nadmoći, fizičkoj snazi ili sličnim ljudskim vrlinama, već u nemoći. Služeći se snagom vlastite nemoći, kršćanskom mučeniku polazi za rukom da postigne ono što živ nije mogao; razglasiti poruku ljubavi Božje očitovane u Božjem Jedinorođencu.

Naša je vjera utoliko drugačija od ostalih jer ne propovijeda samo Boga koji se žrtvovao za ljude, već razglašava i slavu čovjeka, koji je toliko puta u povijesti morao umrijeti zbog svoga Boga. Duh Božji, koji nije neka apstraktna sila, poziva i osposobljava čovjeka da govori, da svjedoči, da vrši djela i da se čuva nedjela.

Iz svega rečenog možemo zaključiti: bez živog osobnog iskustva vjere, bez prisnosti s Bogom, kroz molitvu i druge oblike drugovanja s Njim, čovjek teško može svojim govorom drugima otkriti Krista i odgovoriti na zahtjeve koji proizlaze iz apostolske i crkvene službe. Biti svjedokom uskrsnuća Isusa Krista, što se očekuje od svakog krštenika, a posebno od ljudi kojima je povjerena učiteljska zadaća i briga vodstva, moguće je samo po čovjekovoj stalnoj povezanosti s Bogom kroz molitvu.  Učiniti vjerodostojnom u propovijedi Istinu koja upućuje na najveći događaj ljudske povijesti, referentnu točku čitave povijesti spasenja, moguće je samo ako čovjek traži savjet, pomoć, duhovnu pronicljivost kroz molitvu. Potvrditi svoju osobnu vjeru u bezanalogni događaj Kristova uskrsnuća, moguće je samo ako se čovjek potpuno preda Gospodinu i ako svoju snagu ne crpi samo na izvoru ljudske mudrosti i spoznaje, već i na izvoru koji teče iz Boga.

Matija je izabran i poslan biti svjedokom Isusova uskrsnuća i to pred ljudima koji nisu imali privilegij osobno susresti Isusa. Poslan, prema predaji, u zemlju pogana, najblaže rečeno, pred ljude koji unaprijed osporavaju znakove milosti Božje oko sebe, koji preziru malenost i poziv na žrtvu a klanjaju se sili, koji veličaju poništiva božanstva, koji su sposobni biti nečiji obožavatelji ali ne i sljedbenici po cijenu vlastitog života.

Isusov je život bio jasan znak Božje ljubavi i milosrđa prema nama ljudima, a sv. je Matija dokazao da je u to čvrsto vjerovao. Tu znakovitost poslanja i služenja u svijetu nastavlja Crkva, čiji smo istaknuti članovi.

I mi smo, braćo i sestre u Kristu, po sadržaju današnjeg blagdana, pozvani činiti djela dostojna kršćanskog imena. Prije svega pozvani smo biti svjedoci bezuvjetne ljubavi i oproštenja, koje drugima nudimo bezuvjetno. Pozvani smo, u svijetu punom negostoljubivosti, svjedočiti poruku oslobođenja od raznih navezanosti, u svijetu u kojem prevladava materijalistička koncepcija spasenja, razglašavati mir i radost, u svijetu koji je pun straha, žalosti, beznađa, jednom riječju poruku spasenja.

Po objavljenom otajstvu Kristova muke smrti i uskrsnuća i mi smo kao kršćani, preporođeni u vjeri, izraz novih neslućenih mogućnosti ovozemaljskog ljudskog života.

Neka nam primjer sv. Matije bude poticaj za neumorno propitkivanje vlastitog ljudskog i kršćanskog identiteta. Neka nas, sve zajedno, prati njegov apostolski blagoslov i zagovor pred Onim, koji nas je pozvao i koji nas i dalje poziva na vjernost i odanost u istinskom služenju Bogu, Crkvi i našem hrvatskom Narodu. Amen!


 

Nakon euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Voditeljica programa Jelena Hrgović pročitala je čestitku splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića koji zbog sudjelovanja na plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, nije bio u mogućnosti sudjelovati na proslavi. Uz čestitku dekanu, svim profesorima, djelatnicima i studentima, nadbiskup je napisao: „Dan Fakulteta, ne zaboravljajući poteškoće i ograničenja, svojevrsna je žetva osobnih i zajedničkih uspjeha, kako pojedinaca tako i našeg Fakulteta u cjelini. Čestitam svim diplomantima sa željom da svojom stručnošću te duhovnom i moralnom zrelošću, daju novo lice našoj Crkvi i društvu". Nadbiskup je zaželio da Dan Fakulteta bude poticaj i sjeme viših dometa i još bogatije žetve.

Dekan Fakulteta prof. Mateljan uputio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito velikom vicekancelaru KBF-a u Splitu i provincijalu Provincije Presvetoga Otkupitelja fra Jošku Kodžomanu, prorektorici Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Branki Ramljak, prorektoru prof. dr. sc. Tomislavu Kiliću, dekanima katoličkih teoloških učilišta, nazočnim dekanima, prodekanima i drugim predstavnicima splitskih fakulteta i ostalih visokih učilišta, predstavnicima grada i županije, predstavnicima znanstvenih udruga i kulturnih ustanova te nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta.

 

Pozdravni govor velikog vicekancelara KBF-a i provincijala fra Joška Kodžomana

Poštovani dekane i prodekani, cijenjeni profesori i profesorice, dragi studenti i studentice KBF-a, uvaženi gosti, predstavnici drugih sastavnica Sveučilišta u Splitu, nositelji gradske i županijske vlasti!

Proslavu dana KBF-a Sveučilišta u Splitu započeli smo ujedinjeni u molitvi i slavljem sv. mise, izražavajući time duboko uvjerenje, da je svaki  naš ovozemaljski trud i posao uzaludan i možda unaprijed promašen, ukoliko se u tom svom radu ne oslanjamo na mudrost Božju, koja kvalitativno oplemenjuje naša ljudska nastojanja, te prosvjetljuje naše ljudske namjere, naše težnje, naša stremljenja.

Katolički bogoslovni fakultet, kao veliki kolektiv, svi njegovi zaposlenici, studenti i studentice, čine jednu posebnu obitelj unutar šarolikog spektra ostalih sastavnica splitskog Sveučilišta. Tu obitelj, kao svojevrsnu perjanicu i promotora još šire vjerničke katoličke obitelji u gradu Splitu i šire, trebale bi prije svega karakterizirati  visoki etički standardi, profesionalnost  u radu, kvaliteta kolegijalnih i uopće međuljudskih odnosa.

Vjerujem da je Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, koji je nastao kao udruženi partnerski projekt dviju visoko obrazovnih institucija, kroz protekla  dva  desetljeća svoga rada uspio ostvariti većinu zacrtanih ciljeva.

Vjerujem da se KBF, od trenutka svoga utemeljenja, uspio  jasno pozicionirati u odnosu na druge visoko obrazovne institucije  i sastavnice u sklopu splitskog Sveučilišta.

Vjerujem, jednako tako da kroz proteklo razdoblje KBF u Splitu svojim djelovanjem  uspješno odgovara na sve izraženiju  društvenu potrebu znanstvenog bavljenja mnogim filozofsko- teološkim, etičkim i socijalnim temama te da, svojim radom, značajno doprinosi popunjavanju  nastalog vrijednosnog vakuuma u našem suvremenom društvu, odgajajući i obrazujući prije svega nove naraštaje teoloških stručnjaka u Hrvatskoj od kojih se očekuje da i sami utječu na promjenu krivog mentaliteta i krivo  formirane društvene svijesti. Zahvaljujući znanstvenom angažmanu  i aktivnostima svojih djelatnika, koji vrlo često javno nastupaju, sudjeluju na domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima, koji neumorno priređuju nova književna i znanstvena djela, Katolički se bogoslovni fakultet  u Splitu s pravom ponosi svojim brojnim pozitivnim postignućima i ostvarenjima.

Ipak, za vlastito dobro i u cilju još većeg znanstvenog napretka i vjerodostojnijeg  svjedočenja vlastite vjere, nikako ne bismo smjeli idealizirati postojeće stanje.  Gledajući sa strane, vidim još puno prostora za poboljšanje, prije svega infrastrukturnih uvjeta, ali zašto ne reći, jednako tako i međuljudskih odnosa, kao i profesionalnosti u radu.

Želja mi je, poštovani profesori/profesorice, studenti/studentice  da svoj rad provodite u tihom kritičkom preispitivanju, koje će sve vas,  koji sudjelujete u odgojno-obrazovnom procesu pod ovim krovovima potaknuti na izgradnju većeg povjerenja i još većeg zauzimanja za uspjeh ove crkvene institucije.

S iskrenim nadanjima da će  Vam naše molitve, kao i podrška Ordinarijata i Provincije,  na koju u svom radu uvijek možete računati,  pomoći u Vašem daljnjem ljudskom  i kršćanskom  usavršavanju.

I za kraj, svima onima kojima će danas, na dan Fakulteta biti svečano urečene, svjedodžbe i diplome ili dodijeljena priznanja, kao i povelje zahvalnosti od srca čestitam.

Prorektorica Sveučilišta u Splitu dr. Ramljak je u svoje, i uime rektora prof. dr. sc. Ivana Pavića, čestitala svima na svim dostignućima u prethodnom razdoblju, rekavši „Katolički bogoslovni fakultet je mlada i mala, ali vrlo značajna sastavnica Sveučilišta u Splitu, stoga vam od srca želimo puno uspjeha uime cijele akademske zajednice".

Dekan Mateljan iznio je izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fakulteta. Službe dekana i prodekana na početku nove akad. godine preuzeli su prof. dr. sc. Ante Mateljan, prof. dr. sc. Ante Vučković i prof. dr. sc. Jadranka Garmaz. Na Fakultetu je u tri dodiplomska/diplomska studijska programa, Integrirani filozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski studij, u ovoj akademskoj godini, 2013./2014., upisano 214 redovitih studenata, 98 muškaraca i 116 žena. Od toga je 48 bogoslova, 4 redovnice te 4 slušača. Dva poslijediplomska studija: "Kršćanstvo i suvremena kultura" te "Povijest teologije i crkvenih institucija" pohađa 26 redovitih studenata. Uz 33 nastavnika, od čega 20 u znanstveno-nastavnom zvanju, na KBF-u je zaposleno 6 djelatnika na administrativnim i 5 na tehničkom poslovima. Dio nastavnika KBF-a uključen je u rad sveučilišnih odbora i povjerenstava, a razvijena je suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu i Zadru te Institutom sv. Anselma Rimu, Katoličkim bogoslovnim fakultetima u Zagrebu i Đakovu, a unutar Splitskog sveučilišta s Filozofskim fakultetom, Umjetničkom akademijom i drugim sastavnicama. Potpisani su i ugovori o međunarodnoj suradnji s Teološkim fakultetima na Sveučilištima u Luzernu, Krakovu i St. Georgen u Frankfurtu, a nastavljena je suradnja s Teološkim fakultetom u Innsbrucku, a u vidu je i suradnja sa Sveučilištem u Varšavi te drugim sveučilištima unutar Europske unije. U ožujku i travnju 2014. na KBF-u je obavljen postupak reakreditacije od strane međunarodnog Povjerenstva AZVO-a, te vizitacija od strane Povjerenstva kojega je imenovao Veliki kancelar. Kroz proteklu godinu nastavnici KBF-a objavili su 12 knjiga, dva prijevoda, 61 znanstveni rad, te 40 ostalih radova. KBF je organizirao međunarodni znanstveni simpozij „Recepcija II. vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu i Hrvata", te je bio suorganizator međunarodnog simpozija „Pastoral zdravstva", zajedno sa HKLD-om i Odborom za pastoral zdravstva HBK, kao i suorganizator 39. međunarodnog simpozija profesora filozofije i teologije. Fakultet redovito izdaje 2 znanstvena časopisa „Crkvu u svijetu" (A1) i „Službu Božju" (A2), i to po 4 broja godišnje. Organizirana je i udruga bivših studenata KBF-a, pod imenom „Teofil".

Uslijedila je dodjela licencijata teologije, diploma i svjedodžbi za 46 studenata/studentica. Petnaest studenata primilo je svjedodžbe prvostupnika/prvostupnice katehetike, dvoje studenata stekli su zvanje diplomiranog katehiste, a deset studenata postiglo je zvanje magistra/magistre katehetike. Jedna studentica stekla je zvanje diplomirane teologinje, dok ih je šesnaestero postiglo zvanje magistra/magistre teologije. Crkveni akademski stupanj licencijata iz teologije prema crkvenim propisima postigli su Ivana Grabić i Dujo Jukić.

Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu kojega je obrazložio prodekan dr. Vučković, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagrada dodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitoga studija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrada je dodijeljena Zrinki Plenković koja je u prošloj ak. god. odslušala cjeloviti program Preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija i položio sve ispite s prosječnom ocjenom izvrstan (4,78). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađen je Danko Kovačević, student druge godine Preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija. U protekloj je akademskoj godini ostvario 60 ECTS bodova s prosječnom ocjenom (5,00). Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađen je seminarski rad Ivana Trpimira Lozića, studenta četvrte godine Preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija. Seminarski rad izradio je pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Mužića pod naslovom „Fenomenologija homoseksualnosti i homoideologija". Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan (5,00). Prigodna povelja zahvalnosti dodijeljena je umirovljenom profesoru dr. sc. Nedjeljku Anti Ančiću.

Akademski čin uzveličao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijević i pod ravnanjem mo. Šime Marovića.

Fotografije


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas119
Ovaj mjesecOvaj mjesec74502
UkupnoUkupno5073381

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 140 

Administrator

franodoljanin@gmail.com