Split: Objavljen Zbornik „Antropološka i religiozna dimenzija žrtve“

U izdanju 'Crkve u svijetu' objavljen je Zbornik radova XVIII. međunarodnoga znanstvenog skupa „Antropološka i religiozna dimenzija žrtve“ koji je održan u Splitu 25. i 26. listopada 2012. godine. Zbornik su priredili Nikola Bižaca i Jadranka Garmaz, a objavljen je uz potporu Splitsko-makarske nadbiskupije i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kazalo

Predgovor

Jozef Niewiadomski: Žrtva i predanje u tumačenju innsbruške dramatske teologije

Carmelo Dotolo: Dar i sloboda. Kristološka novost žrtve

Marijan Steiner: Kristova žrtva na križu i na našim oltarima

Marijan Vugdelija: Narav Isusove žrtve prema Poslanici Hebrejima

Ante Akrap: Holokaust - Golgota 20. stoljeća? Holokaust u svjetlu židovske filozofske i teološke misli

Goran Kardum: Poimanje žtve u suvremenoj psihologiji

Matthias Scharer, Jadranka Garmaz: Pitanje odnosa prema žrtvi u euharistijskoj katehezi na njemačkom i hrvatskom govornom području

Anđelko Domazet: Isusov žrtveni hod. Teologija Kristove smrti u djelu Josepha Ratzingera/Benedikta XVI., Isus iz Nazareta II.

Dodatak

Razgovor s Jozefom Niewiadomskim

Razgovor s Mathiasom Scharerom

Index

 

 


Nikola Bižaca i Jandranka Garmaz u predgovoru su napisali:

Polazeći od konstatacije renesanse pojma žrtve u aktualnoj kultumo-političkoj raspravi, Józef Niewiadomski u svojem predavanju nastoji ponuditi jednu aktualizirajuću interpretaciju binoma žrtve i predanja. Pritom on primjenjuje interpretacijske dosege i kategorije innsbruške škole dra­matske teologije. Nastala kao plod kritičkoga i kreativnog susreta između teorije žrtve R. Girarda i R. Schwagera i drugih innsbruških teologa, ova škola omogućuje, prema izlaganju ovog autora, da se golgotskim nadilaženjem sakralizirane nužnosti bilo kakvog nasilja i uopće žrtvene logike dođe do teološke predodžbe Božjeg lika i odnosa Boga i svijeta koja je primjerenija objavi. Jednako tako innsbruška dramatska interpretacija Kristove žrtve omogućuje bolje razumijevanje euharistije kao dioništva u Kristovu predanju koje preobražava sva žrtvena ljudska iskustva i viktimizacije u zajednicu predanja Bogu ljubavi.

Tradicionalnu religijsku logiku žrtve kritički promatra i Carmelo Dotolo. On u svojem tekstu polazi od tvrdnje kako je zrna tradicionalno bitno strukturirala religiozno iskustvo. S druge strane, njezina povezanost s nasiljem vrijeđa ljudsku slobodu i predočava lice jednog strahotnog Boga. No u Kristu se dogodila dekonstrukcija tako shvaćene žrtve ukoliko su u Kristu omogućeni besplatnost, darivanje i sloboda jednostavno ispraznili naslijeđenu logiku žrtve.

Daljnje izlaganje Marijana Steinera pokazuje da autor polazi od tradicionalnih kategorija žrtve i primjenjuje ih kako na Kristovu žrtvenu smrt na križu tako i na Posljednju večeru, koju tumači kao “prethodno obredno izvršenje krvne žrtve na križu” koja se stapa s predodžbom o gozbi.

Marijan Vugdelija posvetio je svoju dugu studiju analizi Poslanice Hebrejima, koja tvori jedno od klasičnih biblijskih izvorišta ključnih za oblikovanje svekolikog kršćanskog shvaćanja Kristova događaja pod vidom žrtve. Studirajući pojam žrtve u Bibliji te značenje i strukturu Isusova svećeništva i njegove žrtve u Poslanici Hebrejima, on u svojim analizama pruža uvid u narav Isusova zastupničkoga svećeničkog posred­ništva spasenja.

Ante Akrap prikazuje funkcioniranje kategorije žrtve u kontekstu židovskog holokausta 20. stoljeća. Pogibija tolikih nedužnih Židova stvara nemale poteškoće na putu shvaćanja slike dobrog Boga angažiranog u povijesti. Autor uz pomoć raznih filozofskih interpretacija, kako sadašnje antimetafizičke slike svijeta tako i samog holokausta, nastoji donekle osvijetliti Božje djelovanje u svijetu holokausta i sličnih zala, koje u konačnici ipak ostaje “tajna i misterij”.

Psihološki pristup žrtvi nudi tekst Gorana Karduma. On razmišlja nad rezultatima empirijskih istraživanja. Uz pomoć spoznaja iz opće psihologije, ali i biološke, razvojne i socijalne psihologije, ovaj tekst nudi uvide u motivacijske strukture spremnosti na žrtvu koja, ako je nošena “motivom pristupanja”, može promicati sretnije i stabilnije odnose. Važan zaključak ovog rada je i konstatacija značajne metodološke nedostatnosti samih empirijskih istraživanja, nad kojima autor razmišlja zbog njihova zanemarivanja ili nedovoljnog istraživanja utjecaja religioznih motivacija u oblikovanju spremnosti na žrtvu.

Katehetski pristup temi žrtve nudi tekst Jadranke Garmaz i Matthiasa Scharera. U njemu se tematiziraju mjesto i način prisutnosti kategorija žrtve, žrtvovanja i solidariziranja sa žrtvovan ima bilo koje vrste u kontekstu euharistijske prvopričesničke kateheze na području hrvatskoga i njemačkoga govornog područja.

U završnici ovog zbornika Anđelko Domazet nudi analizu shvaćanja Kristove žrtve u djelu Benedikta XVI. Isus iz Nazareta. Autor u svojem osobnom promišljanju kategorije žrtve primijenjene na Isusovu smrt polazi od Ratzingerova uvida u duhovno i egzistencijalno shvaćanje žrtve, ali i od uvjerenja suvremenih teologa kako ideja okajničke smrti ne potječe izvorno od Isusa te daje misao zadovoljštine nespojiva s novozavjetnom slikom Boga. On predlaže kritičku primjenu religijsko-povijesne kategorije žrtve u soteriologiji, koja prilikom opisivanja Isusove smrti može imati samo analoško značenje.

 

Pretraži sadržaj

Najave

21. listopada: Susret odgojnih zavoda Provincije

*********

27.-29. listopada: Stuttgart - VI. susret hrvatskih studenata iz Njemačke

*********

5. – 19. studenoga: 'Dani socijalne zauzetosti'

*********

11. studenoga: Split - Humanitarni koncert 'Najmanjima od najmanjih'

*********

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1470
Ovaj mjesecOvaj mjesec50831
UkupnoUkupno5422301

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 138 

Administrator

franodoljanin@gmail.com