Utemeljene Sisačka i Bjelovarsko-križevačka biskupija

Sisačkim biskupom imenovan mons. Vlado Košić, a bjelovarsko-križevačkim mons. Vjekoslav Huzjak

Papa Benedikt XVI. utemeljio je danas, 5. prosinca, Sisačku i Bjelovarsko-križevačku biskupiju. Sisačkim biskupom imenovao je mons. Vladu Košića, dosadašnjega zagrebačkog pomoćnog biskupa. Bjelovarsko-križevačkim biskupom imenovao je mons. Vjekoslava Huzjaka, dosadašnjeg generalnog tajnika HBK.

Odluku Svetog Oca u zagrebačkoj katedrali, nakon mise đakonskoga ređenja, objavio je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.

Nove biskupije utemeljene su podjelom teritorija Zagrebačke nadbiskupije i sufraganske su Crkve zagrebačke.

Utemeljenjem dviju novih biskupija Zagrebačku crkvenu pokrajinu sada čine: Zagrebačka nadbiskupija kao sjedište metropolije te sufraganske biskupije: Križevačka eparhija za vjernike bizantskog obreda te biskupije Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka.

Katedrala Sisačke biskupije bit će sadašnja župna crkva Uzvišenja sv. Križa u Sisku, a sveti Kvirin, biskup i mučenik iz Siska bit će zaštitnik biskupije.

Katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije bit će sadašnja župna crkva svete Terezije Avilske u Bjelovaru, a sadašnja crkva Svetog Križa u Križevcima bit će konkatedrala. Zaštitnik Bjelovarsko-križevačke biskupije bit će sveti Marko Križevčanin, mučenik iz Križevaca.

Nakon utemeljenja Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije, Hrvatska sada ima 17 biskupija: 5 nadbiskupa ordinarija, 12 biskupa ordinarija, 3 pomoćna i 3 umirovljena biskupa.

Mons. Vlado Košić rođen je 20. svibnja 1959. godine u Družbincu, župa Petrijanec koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u Petrijancu, a klasičnu gimnaziju u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofski i teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 30. lipnja 1985. godine. Na KBF-u u Zagrebu postigao je licencijat 1989. godine, a 1997. doktorat iz teologije s disertacijom pod naslovom „Teolog Franjo Ksaver Pejačević (1707. – 1781.) – značajke".

Mons. Košić bio je župni vikar u Karlovcu (Dubovac) i u Zagrebu (Špansko). Od 1990. do 1992. godine bio je župnik u Hrastovici, a od 1992. do 1995. u Petrinji. Od 1995. godine predaje pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim zagrebačkim biskupom 29. prosinca 1998., a za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj katedrali.

Biskup Košić je do sada bio na službi generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije, biskupskog vikara za područje Siska, bio je zadužen za laike i kulturu. Pri HBK predsjednik je Komisije „Iustitia et pax" i Vijeća za ekumenizam i dijalog. Napisao je više knjiga i članaka, održao je brojna predavanja te sudjelovao na raznim znanstvenim i crkvenim simpozijima. Mons. Košić govori njemački i talijanski, a poznaje i engleski jezik.

Mons. Vjekoslav Huzjak rođen je u Jalžabetu 25. veljače 1960. godine koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu gimnaziju u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1980. do 1986. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je u Zagrebačkoj prvostolnici 29. lipnja 1986. Prigodom osnutka novih biskupija 1997. godine inkardiniran je u Varaždinsku biskupiju.

Nakon ređenja bio je kapelan u Mariji Bistrici od 1986. do 1991. Potom je imenovan upraviteljem župe Rođenja Marijina u Zagrebu (Savica-Šanci). Godine 1993. započeo je postdiplomski studij na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu. Magisterij iz fundamentalne teologije postigao je 16. lipnja 1995., a na Papinskom Istočnom institutu položio je magisterij iz istočnih crkvenih znanosti 24. lipnja 1996. godine.

Vjekoslav Huzjak od ožujka 1999. godine djeluje u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije sa sjedištem u Zagrebu. U travnju te godine postavljen je za glavnog tajnika HBK i na toj je službi bio do danas. Od 2000. godine predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Njegova doktorska teza pod naslovom je 'Teološko-duhovna vizija kulture u naučavanju pape Ivana Pavla II. obzirom na kršćanski Istok'. Izradio ju je pod vodstvom profesora Marka Ivana Rupnika, a obranio 4. prosinca 2002. godine. Mons. Huzjak govori talijanski i njemački jezik, a poznaje engleski i francuski. (IKA)

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1186
Ovaj mjesecOvaj mjesec69733
UkupnoUkupno5158192

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 75 

Administrator

franodoljanin@gmail.com