Bergisch Gladbach: Pitanje (kršćanskog) identiteta danas

„Pitanje (kršćanskog) identiteta danas“ tema je Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji je održan od ponedjeljka 23. do četvrtka 26. rujna u „Kardinal-Schulte-Haus" u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.


Skup, na kojem je sudjelovalo oko sto sudionika, započeo je u utorak 24. rujna zazivom Duha Svetoga. U ime organizatora, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina je istaknuo kako kategorija identiteta predstavlja primarni element razumijevanja čovjeka. „Riječ je o stvarnosti koja je isto vrijeme složena, jednostavna, utemeljujuća i dinamična. Možda ćemo uskoro imati znanstvenike koji će nam moći govoriti i o identitetu nas Hrvata katolika u Njemačkoj ili u Zapadnoj Europi, ali i o identitetu svećenika u hrvatskoj inozemnoj pastvi“, kazao je delegat vlč. Komadina, koji je sudionicima zaželio plodne dane provedene na skupu. Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, sarajevski pomoćni biskup mons. Pero Sudar je okupljenima prenio domovinske pozdrave i većinsko uvjerenje kad su u pitanju oni koji ravnaju Crkvom u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, da je hrvatska inozemna pastva vrlo važna, važnija nego što se to pokazuje. Ujedno je zahvalio Hrvatskome dušobrižničkom uredu iz Frankfurta što svake godine organizira jedan takav skup. „Želim da i ovaj skup, posvećen toj važnoj temi, doprinese očuvanju našeg i vjerskog i nacionalnog identiteta.“ U ime Referata za internacionalno katoličko dušobrižništvo u Kölnskoj nadbiskupiji referent đakon Hans Gerd Grevelding je okupljenima prenio pozdrave novog kölnskog pomoćnog biskupa mons. Ansgara Puffa, koji je na čelu toga Referata. Istaknuo je kako je pitanje identiteta, poglavito kršćanskog identiteta, posebno važno u današnjem globaliziranom svijetu. U radu skupa sudjelovao je i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić kao i delegati fra Mićo Pinjuh za Švicarsku, mons. Stjepan Biletić za Skandinavske zemlje i vlč. Stjepan Čukman za Francusku i okolne zemlje, a kasnije su se priključili i delegat za Sjedinjene Američke Države dr. vlč. Mate Bižaca i voditelj Hrvatske katoličke misije u Ljubljani fra Marko Prpa.

Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić koji je istaknuo kako je identitet uvijek vezan uz određeno osobno i skupno određenje; označen je osobnim i zajedničarskim oznakama. „Skup je u prvome redu usmjeren na teološku razradu pitanja identiteta u današnjem europskom postmodernom kontekstu. Pritom je cilj na teološko-pastoralni prosudbeni način uočiti glavne oznake identiteta suvremenog Europljanina, osobito imajući u vidu njegovu vjersku dimenziju, te u odnosu na tu dimenziju uočiti elemente doprinosa pastoralne prakse Crkve izgradnji istinskog identiteta“, istaknuo je dr. Polegubić.

Govoreći u svom prvom predavanju o identitetu postmodernog čovjeka u europskom kontekstu dr. Nikola Vranješ iz Rijeke je kazao: „Identitet postmodernog europskog čovjeka vrlo je složena i fragmentirana kategorija. Europski čovjek danas uglavnom je izgubio smisao za objedinjavajući pogled na život i za transcedentno određenje života. Polazeći od takvog stanja duha postaje razumljivom kriza europskog identiteta danas. Riječ je u prvom redu o krizi duha i kulture, dakle, i o istinskoj krizi identiteta. U svijetu fragmentarnih određenja i međusobno donekle upućenih, ali istinski nepovezanih područja života i djelovanja, europski čovjek nalazi se na svojevrsnom idejnom, kulturnom i moralnom bespuću postmoderne na kojemu se sve teže snalazi. U tome pogledu važno je upozoriti na temeljne odrednice obnove identiteta koje se, osobito u smislu kršćanskog doprinosa, u prvom redu tiču potrebe senzibiliziranja za buđenje temeljnih filozofsko-teoloških pitanja života, za neprolazne vrijednosti, za istinske ljudske i kršćanske vrijednosti i moralni osjećaj i dr. Na taj način kršćanski doprinos u svojoj originalnosti postat će jednim od temeljnih stupova obnove europskog identiteta i kulture“, istaknuo je dr. Vranješ.

Toga dana popodne predavanja su održali dr. Slavko Slišković iz zagreba i dr. Ante Pavlović iz Mostara. Dr. Slišković dao je povijesno-kritički prikaz kršćanstva u temeljima hrvatskog identiteta. „Kad se govori o kršćanstvu čini se da ono nužno svojom univerzalošću dovodi do krize pojedinačnih identiteta, a samo po sebi je trajni poziv na metanoju, tj. odvajanje od nečega starog i otvaranje novosti života. Stoga ni sam kršćanski identitet nije jednom dogotovoljena stvarnost, nego se stalno oblikuje i poprima nove oznake. U tom smislu treba gledati i ulogu kršćanstva u oblikovanju hrvatskog identiteta. Ako je želimo povijesno kritički sagledati, nužnu je barem za početak, postaviti okvire u kojima danas promatramo hrvatski identitet. Općenito gledajući njegova su obilježja sljedeća: pripadnost kršćanstvu odnosno katoličanstvu uz određenu toleranciju drugih religija), hrvatski jezik (uz toleranciju deijalekata), latinično pismo (uz prisjećanje na nekadašnju uporabu glagoljice i ćirilice/bosančice), pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu, tisućeljtna kultura te državnost koja je većinu vremena bila više željena nego stvarna“, kazao je dr. Slišković dodavši kako je Crkva utjecala na oblikovanje svake od tih odrednica pa se slobodno može reći, a u tome se povjesničari slažu, da suvremene hrvatske nacije u ovom obliku zasigurno ne bi bilo bez Katoličke Crkve. Ne znači da je ne bi bilo, ali sigurno ne bi ovako izgledala. Kolika je pak uloga Crkve, mišljenja su podijeljena.“ Potom je kroz povijesni prikaz nastojao približiti ulogu koju je imala Crkva u oblikovanju hrvatskog identiteta, te je argumentirano nastojao razbiti pokoju predrasudu o tom.

Dr. Pavlović je govorio o nacionalnom i vjerskom identitetu Hrvata katolika u BiH - izazovi i perspektive. U svom se radu usredotočio na društvene, povijesno-političke i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini koje omogućuju uvid u sadašnje probleme, izazove i perspektive hrvatskog naroda u očuvanju njegova nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta. „Sve središnje teme koje obuhvaćaju problematiku nacionalnoga identiteta, od pitanja hrvatske nacionalne svijesti i nacionalnoga opredjeljenja do hrvatskog jezika, od obrazovanja i kulture do vjerozakona, imaju svoje povijesne korijene, razvoj i postignuća u daljnjoj i bližoj povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kako bismo što bolje mogli razumjeti aktualna pitanja i izazove očuvanja hrvatskoga nacionalnog i vjerskog identiteta u BiH nužno ih je promatrati u stogodišnjem kontinuitetu, zapravo o prestanka Otomanske okupacije i dolaska Austro-Ugarske uprave u BiH do danas, jer se pokazuje da bitna pitanja hrvatske nacionalne, jezične i kulturne politike koja su se tada otvorila i rješavala, nisu povoljno riješena ni danas, stotinu godina kasnije.“ Kao polazište razmišljanja autor je uzeo žalosnu i prepijepornu činjenicu da se hrvatski narod u BiH suočava s krajnje sudbonosnim problemima, ne samo političke, ustavne, insitucionalne i stvarne obespravljenosti u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, srpski i bošnjački narod, nego i s pitanjima narodnog opstanka na svojim povijesnim prostorima Bosne i Hercegovine. „Dovoljno je napomenuti da je u proteklom Domovinskom ratu, u doba velikosrpske agresije na BiH i bošnjačko-hrvatskoga ratnog sukoba, što prognano, iseljeno i stradalo oko polovica prijeratnoga hrvatskoga stanovništva. Tako je prema podacima Katoličke Crkve, na području BiH živjelo 1991. godine ukupno 835.170 katolika, većinom Hrvata, da bi prema podacima koji su dobiveni prigodom blagoslova obitelji 31. 12. 2010. taj broj iznosio samo 441.432 katolika, tj. 52,85% u odnosu na 1991. godinu s daljnjom tendencijom iseljavanja, depopulacije i smanjivanja, čime je ozbiljno ugrožena budućnost Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u BiH.

Toga dana u večernjim je satima održana i duhovno-kulturna večer u sklopu je su recenzenti dr. Vranješ i dr. Pavlović predstavili zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa održanog u Tuhelju, u Hrvatskoj, o temi „Rad i nezaposlenost danas“, a prikazan je i dokumentarni film o budućem hrvatskom blaženiku, svećeniku i mučeniku Miroslavu Bulešiću. Bilo je riječi o hrvatskim uznicima u Nizozemskoj i Švedskoj kojima su sudionici uputili prigodnu pismenu riječ uz novčani prilog, te popisu pučanstva u BiH od 1. do 15. listopada ove godine.

Drugoga dana skupa, u srijedu 25. rujna, predavanje o kršćanskom identitetu danas održao je dr. Nikola Vranješ iz Rijeke. Predavač je posebnu pozornost posvetio europskom i hrvatskom društvenom i pastoralnom kontekstu. „Kršćanski identitet ne shvaća se kao bilo koji drugi oblik identiteta, tj. ne podrazumijeva takav način poimanja na koji se shvaćaju dimenzije narodnog, društvenog ili nekog drugog identiteta. Kršćanski identitet je u prvom redu dinamična stvarnost odnosa s Isusom Kristom, kao i usmjerenosti vlastitog života prema nasljedovanju Krista. Kršćanski identitet posjeduje određene strukturalne oznake, ali podrazumijeva i cjeloživotno nastojanje oko svetosti, tj. oko približavanja idealu Kraljevstva nebeskog. U tome pogledu danas su pred zadaću strukturiranja kršćanskog identiteta stavljeni nemali izazovi. Današnji kršćanin na osobito problematičan način aktualizira neke ključne oznake kršćanskog identiteta, kao što su njegova sakramentalnost i njegova crkvenost. Stoga se s obzirom na te dvije dimenzije izdvajaju i neke posebne zadaće u perspektivi obnove kršćanskog identiteta. Ta obnova treba se shvatiti kao nastojanje oko istinskog obraćenja i što cjelovitijeg življenja Kristovog stila i načina života“, istaknuo je dr. Vranješ.

Nakon predavanja razvila se plodna diskusija. Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić upoznao je sudionike s Hrvatskim iseljeničkim kongresom, koji će se održati u Zagrebu od 23. do 26. lipnja sljedeće godine.

U popodnevnim satima toga dana predavanje o katoličkom identitetu u suvremenoj Hrvatskoj održao je dr. Slišković. Prije predavanja okupljene je pozdravio ravnatelj dušobrižništva vjernika zajednica drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije dipl. pedagog Stefan Schohe, koji je zahvalio hrvatskim pastoralnim djelatnicima za pastoralno djelovanje u misijama i zajednicama hrvatskoga jezičnog područja. Ujedno je prenio pozdrave biskupa Hildesheima mons. Norberta Trellea, predsjednika Komisije za migrante Njemačke biskupske konferencije. Istaknuo je kako se kršćanski identitet ponajbolje ostvaruje u konkretnom vremenu i konkretnom prostoru.

Dr. Slišković je u predavanju dao povijesno-kritički presjek posljednjih sedamdesetak godina u suvremenoj Hrvatskoj. Istaknuo je kako se Crkva osjeća, a i narod je u mnogim slučajevima percipira kao braniteljicu nacionalnih interesa, a to je vidljivo iz mnogih primjera. „Na ovom skupu ne možemo zaobići ni pitanje hrvatskih katoličkih misija. Nastale su u trenucima potrebe pružanja vjerske i socijalne pomoći iseljenicima koji nisu znali jezik i koji su se teško uklapali u novu sredinu. Danas drugoj i trećoj generaciji iseljenika zacijelo više predstavljaju nacionalnu nego vjersku instituciju. Moramo ima priznati značajnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, ali nas ne smiju iznenaditi poteškoće na koje nailaze s mjesnim Crkvama, kojima je sve nejasnija njihov uloga na vjerskom polju, u okviru jedne Crkve. Ne može se Crkvi oduzeti uloga niti je ona smije zanemariti u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Biblijski rečeno, Crkva treba biti kvasac koji će vlastitim primjerom svjedočiti humanije, pravednije i iskrenije odnose kako unutar nacije, tako i u odnosima hrvatske nacije prema drugima“, kazao je dr. Slišković zaključivši kako je bitno znati što je to danas hrvatski nacionalni interes.

Trećega, ujedno i zadnjega dana skupa, u četvrtak 26. rujna, predavanje o ulozi Katoličke Crkve u očuvanju katoličkoga i kulturnog identiteta Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini održao je dr. Ante Pavlović iz Mostara. U predavanju, oslanjajući se na povijesni razvoj katoličkog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH promatra ulogu Katoličke Crkve od demokratskih promjena do danas. Naznačio je aktualni društveni, politički, kulturalni i crkveni kontekst te osobito promatrao što Katolička Crkva konkretno čini na očuvanju i daljnjoj izgradnji očuvanja kulturnog i vjerskog identiteta Hrvata u BiH. U tome je posebno obradio pitanja uspostave nuncijature Svete Stolice, potpisivanja Temeljnog ugovora, uspostave Biskupske konferencije BiH (njezina uloga i njezina tijela), nastojao odgovoriti što Katolička Crkva čini na svekolikom djelovanju, kulturnom, socijalnom i političkom i sl. Promatrao je također ulogu Katoličke Crkve u rješavanju političkog pitanja, uspostave i institucionalne jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe, poglavito problematiku nepravednog Daytonskog sporazuma, koji je dekonstruirao Hrvate i obespravio ih gotovo na svim područjima njihova života.

Skup je završio okruglim stolom tijekom kojeg se razvila plodna diskusija. Na kraju je nekoliko riječi kazao mons. Sudar koji je potaknuo okupljene neka i dalje ustrajno vrše svoju pastoralnu službu među svojim hrvatskim katoličkim pukom u Zapadnoj Europi. Delegat Komadina je zahvalio svima na sudjelovanju.

Misna slavlja tijekom skupa predvodio je mons. Sudar u suslavlju s voditeljem HKM Bruxelles fra Tomom Anđićem i voditeljem HKM Rotterdam fra Jurom Tokalićem, dr. Antom Pavlovićem, dr. Slavkom Sliškovićem, ravnateljem fra Josipom Bebićem, delegatom za Sjedinjene Amerčke Države dr. vlč. Matom Bižacom. U utorak je bilo i pokorničko bogoslužje koje je pripremio dr. Slišković.

Fotografije

Adolf Polegubić


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas481
Ovaj mjesecOvaj mjesec63909
UkupnoUkupno4897630

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 92 

Administrator

franodoljanin@gmail.com