Vigilija Velike Gospe u Sinju

 

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik HBK  predvodio je misu Vigilije Velike Gospe u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske u srijedu 14. kolovoza 2013. godine.


Propovijed mons. Želimira Puljića

Sinj, 14. kolovoza 2013.

1.  U povijesti su bile samo dvije osobe kojima nije trebala nikakva grobnica s natpisom da tu počivaju i čekaju uskrsnuće mrtvih, kako to obično stoji po našim grobljima. To je Isus Krist koji je umro na Kalvariji, a grob mu treći dan ostao prazan. Njemu je anđeo Božji podigao spomenik kad je preplašenim ženama navijestio: 'Nije ovdje onaj koga tražite. Uskrsnuo je kako je rekao' (Mt 28, 6; Lk 24, 6). Druga osoba kojoj također ne treba ni grobnica, ni natpis jest majka Isusova, BD Marija, koja kad je usnula, odmah je dušom i tijelom ušla u vječni život. Ni ona, dakle, nema ni groba, ni spomenika, ni natpisa 'ovdje počiva'. Danas, dakle, slavimo i spominjemo dan kad je Marija prešla s ovog svijeta k Ocu i Sinu (Iv 13,1).

Premda je to dan njezine smrti kad obično tugujemo i plačemo, ovo je dan njezinog uskrsnuća koji nas ispunja osobitom radošću da kličemo, pjevamo i Bogu zahvaljujemo. Sretni zbog njezine slave, zagovora, pomoći i zaštite, s rođakinjom Elizabetom ponavljamo i molimo: 'Zdravo Marijo, milosti puna..'

Ivan u Otkrivenju danas opisuje daje „Marija zaogrnuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda" (Otk 12, 1).

Spontano nam dođe čestitati Gospi, našoj Majci i najvjernijoj odvjetnici Hrvatske, ovaj njezin rođendan za nebo! Znamo da je Svemogući dva puta posebice počastio ovu zemlju na kojoj živimo. Prvi put je to bilo kad je poslao svoga Sina da se rodi iz krila Djevice kako bi nam pokazao koliko nas voli i koliko mu je do nas stalo. Drugi put je to bilo, kad je sa zemlje ubrao najljepši cvijet, svetu Bogorodicu i presadio ga na nebo. Na Božić zahvaljujemo što je Isus k nama došao i nastanio se među nama. Danas zahvaljujemo što je jednu između nas u nebesa uznio pa nam nadu dao kako se sa zemlje može stići u nebo! Radi Božića, dakle, volimo zemlju i život na njoj. A zbog Marijina Uznesenja, nadamo se nebu, vjerujemo u vječni život i za njega živimo!

2.Slaveći ovaj veliki blagdan ne možemo mimoići pitanje zašto je Marija doživjela slavu uskrisenja i uznesenja? Nakon pada Adama i Eve Bog je na prvim stranicama Biblije najavio novu Evu-Mariju. Nju je obdario s četiri velike povlastice koje neće imati nijedno drugo stvorenje na svijetu. To su one četiri marijanske istine, dogme koje kao vjernici prihvaćamo i posebice u ovoj Godini vjere ističemo i vjerujemo: Najprije istina da je jedina od ljudi, po posebnoj povlastici Božjoj, začeta bez istočnoga grijeha u obitelji svetih Ane i oca Joakima. Stoga joj i pjevamo: 'Zdravo Djevo svih milosti puna!' Druga istina vjere jest da je ona istodobno Djevica i Majka koja je začela Sina Božjega, te prosula svijetom vječno svjetlo Isusa Krista'. Zato je zovemo Bogorodicom i Bogomajkom. Ona nije nikakva „božica", nego uzvišena Bogorodica! To je treća, glavna kršćanska dogma o Gospi; to je matica svih drugih istina o njoj. I konačno četvrta povlastica jest Uznesenje u nebesku slavu. Jedina je ona po Božjem privilegiju završila ovozemni tijek tako da je odmah nakon preminuća dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu.

To su četiri vjerske istine i povlastice kojima je Bog obdario samo Mariju! Na početku bezgrješnošću, u životu neporočnošću, a nakon smrti uskrsnućem i trijumfalnim uznesenjem! Marija je, dakle, bila najviše obdarena i najbolje nagrađena! Zbog toga je ovo blagdan u kojem je Bog otvorio nebo kako bismo vidjeli Kovčeg saveza, ženu zaodjenutu suncem, Mariju koja postaje mjestom Božje prisutnosti! Ona je zbog toga prvo novozavjetno Svetište! Prvi tabernakul! Prvi kalež! Prva pokaznica! Zato i jest i tako lijepa! Tota pulchra est Maria! Ljepota nad ljepotama! Ures neba i ponos zemlje! Sva Božja i sva naša! Ne treba se onda čuditi što Ivan Damašćanski u zanosnom govoru o Mariji veli kako je "ona najveća novost pod suncem", "čudo nad čudesima", "na nebo uznesena i zauvijek proslavljena". A biskup sveti Anzelmo, kako čitamo danas u brevijaru, piše "da se nebo i zemlja, rijeke, dani i noći raduju jer je po Mariji sve obnovljeno i obdareno neizrecivom milinom.. I završava: "Ženo, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda.."

3.Istina, nasrtaji nevjere i krivovjerja, udarci strasti i napasti, provalije ćudorednog nereda i nemorala, vihori socijalnih nepravda i stradanja bili su "svakodnevna stvarnost" s kojom su se suočavali Kristovi učenici. S Marijom zvijezdom mora, koja je nada čovječanstva, vjernici se nisu bojali jer su znali da je ona "zora svagdanja" koja ih prati u luku sigurnog spasa. Blagdan Velike Gospe, proslavljene i na nebo uznesene, izvor je takve nade i sigurnosti. S tom sigurnošću i vjerom nedavno je primalja u Općoj bolnici „Hrvatski ponos" u Kninu, gospođa Jaga Stojak odbila asistirati namjernom pobačaju iz svoga vjerskog uvjerenja i priziva na savjest. Dijelimo tjeskobu gospođe Stojak, što je nakon 27 godina rada u bolnici zbog toga dobila otkaz ugovora o radu. Preporučujemo Gospi Sinjskoj nju i njezinu djecu; posebice njezinoga sina sjemeništarca koji se školuje ovdje, u blizini ovoga svetišta.

I dok se nadamo da će gospođa Stojak izboriti pravo priziva na savjest temeljem Etičkog kodeksa i Zakona o primaljama, očekujemo također da narodni predstavnici u Hrvatskom Saboru konačno revidiraju Zakon koji je izglasan još za vrijeme komunizma. Budući da taj zakon nema respekta pred tajnom života, društvo koje ga podržava i prakticira ne može se nadati boljoj i mirnoj budućnosti. Među zlodjelima, naime, koje čovjek može počiniti proti životu, posebice je strašan čin čedomorstva koji Drugi vatikanski sabor naziva 'užasnim zločinom' (GS 51). Crkveno pravo predviđa najoštrije kazne 'izopćenja' za sve koji izvrše ili potpomognu izvršenje pobačaja (kanon 1398).

Zato ćemo usrdno moliti našu Gospu kako bi u našoj Domovini bilo uvijek sve više pojedinaca, društava i obitelji koji će se zalagati za poštivanje života, te u ovom našem vremenu biti 'svjetlo svijeta i ognjište života'. Jer, život je svet i nepovrediv. Ovo je također prigoda potaknuti sve da život brane, poštuju i zauzimaju se za njegovo dobro na svim područjima; kako na osobnom, vjerskom i duhovnom, tako i na izvanjskom, društvenom, zakonodavnom, političkom, gospodarskom, socijalnom i medicinskom. I to svim sredstvima što nam ih na raspolaganje stavlja zauzeta ljubav.

4. Uronimo stoga u otajstvo Bogomaterinstva BD Marije. Zaustavimo se malo u sabranosti vlastite duše i razmišljajmo o daru i milosti života; o Gospi koja nije "izmišljena" utjeha, nego stvarno darovana nada. Naša je prošlost i sadašnjost povezana s njom. Ona nam je pomagala u vrijeme ratova i drugih nevolja, u doba kuge, kolere, gladi, žalosti, oluje i brodoloma... Bila je naša pomoćnica, utočište i obrana, 'najvjernija odvjetnica Hrvatske'. Zbog toga joj je rado pjevamo onaj starodrevni himan: "Tebi Vojvotkinjo, koja si se borila za nas, pripisujemo pobjedu, te izričemo pjesmu zahvale. Raduj se majko jaganjca i pastira. Raduj se obrano od nevidljivh neprijatelja.. Raduj se dragocjena kruno vjernih vladara, časni ponose bogobojaznih svećenika i nepokolebiva utvrdo Crkve. Gospo Sinjska i kraljice Jadrana, moli za nas!

Svjesni njezine uloge u povijesti našoj, molit ćemo večeras osobito za roditelje, odgojitelje, biskupe, svećenike i redovnike, nositelje društvene i državne odgovornosti. A posebice za djecu i mlade. 'Ah, ne ogluši se, uslišaj Djevo, ponizne molbe smjerni nam glas..'

Tvojoj zaštiti i Tvome zagovoru večeras povjeravamo sve. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Moli za klonule i očajne. Posreduj za našu braću koja vjeru izgubiše, kao i za one koji se više ne znaju nadati. Učvrsti svima nadu i ojačaj međusobnu ljubav kako bismo prošli svijetom čineći dobro, te ustrajali u pradjedovskom zavjetu vjernosti Kristu i Katoličkoj Crkvi. Ustani Gospe i pohiti k nama, u naša sela i gradove, u naše gore i na naše more. Neka se tvojim pohodom uzraduju djeca i obitelji domovine Hrvatske i Crkve Katoličke. Neka nam duša kliče od radosti i veliča Spasitelja riječima pjesnika (M. Talajića):

"Vrati se k nama Djevice čista, ko zora što nam donosi dan. Vrati nam molitvu, vrati nam Krista, u srca naša i u naš stan ! Nebo i zemlja pred tobom kleči, sunce nas grije u ovaj čas. Utjeha tvoja duše nam liječi. Ti si nam, Majko, nada i spas! Amen. (Don Mirko Talajić, Maslinski zvuči. Gospi Pomoćnici, str. 48).

Više na stranicama Gospe Sinjske http://www.gospa-sinjska.hr


 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas205
Ovaj mjesecOvaj mjesec42278
UkupnoUkupno5489824

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 110 

Administrator

franodoljanin@gmail.com