Sinj: Sastanak samostanskog osoblja sa svećenicima Cetinskog dekanata

U franjevačkom samostanu u Sinju u srijedu, 17. travnja 2013., u 10.00 sati održan je sastanak samostanskog osoblja zajedno sa svim župnicima i župnim vikarima cetinskog dekanata pod motom „Proslava Velike Gospe u Godini vjere“.

Za duhovni poticaj na samom početku sastanka gvardijan i upravitelj Svetišta fra Petar Klapež pročitao je dekret o „Potpunom oprostu u Godini vjere“, kojega donosimo u prilogu.

Poslije pročitanog dekreta gvardijan je uputio pozdravnu riječ istaknuvši kako mu je neobično drago što se većina župnik i župnih vikara zajedno sa samostanskim osobljem odazvala ovom sastanku.

Obraćam se svima vama koji već dugi niz godina predvodite svoje vjernike i zajedno s njima hodočastite našoj nebeskoj Majci Čudotvornoj Gospi Sinjskoj.


Želim u prvom redu svima izraziti priznanje i zahvalnost za sva vaša nastojanja u organizaciji hodočašća našem Svetištu. U tome se posebno vidi koliko  je važno Svetište, a još više koliko je važno da naši vjernici na ovom svetom mjestu dožive ono što bi trebalo pružati svako marijansko svetište. Svako svetište treba biti put vjerničkog obraćenja, odnosno osobni i zajednički susret s Bogom pod zaštitom i zagovorom naše nebeske Majke.

Dok u granicama naših mogućnosti ulažemo napore za što bolju pripremu „Tristote obljetnice čudesne pobjede pod Sinjem“ da odgovorimo na vaša i hodočasnička očekivanja, ispričavamo se ako uvijek nismo odgovorili vašim očekivanjima, a u isto se vrijeme pitamo što bismo zajedno sa svima vama mogli još bolje učiniti.

Želimo zajednički razmišljati o sadašnjim zbivanjima, a pogotovo o planiranju i organiziranju ovogodišnjih hodočašća Gospi Sinjskoj.

Svima je već poznato da se u našem Svetištu, uz osobne pobožnosti, nude tri osnovne etape odvijanja hodočašća u Devetnici Velikoj Gospi, a to su: 1. svete Mise kroz devetnicu, 2. ispovijed i 3. put križa, uz svečana euharistijska slavlja na Vigiliju i sam dan svetkovine Velike Gospe.

Možda već ta uhodana hodočasnička praksa ne izgleda već dugi niz godina bez nekih posebnih pomaka. Sakrament sv. Ispovijedi smatramo posebno važnim i zato u cijeloj devetnici nastojimo osigurati dovoljan broj ispovjednika, zahvaljujući  i ovom prigodom svoj braći svećenicima koji redovito svake godine ispovijedaju u cijeloj devetnici u Svetištu.

Organizirane hodočasničke svete mise u jutarnjim i večernjim satima su posebna milost  našega Svetišta. Za te prigodne svete mise uvijek pozivamo i posebne propovjednike. Propovjednik ovogodišnje devetnice bit će don Damir Stojić, SDB, kapelan studenata grada Zagreba.

Pobožnost križnog puta od svetišta do zavjetne crkvice na Gradu u ovoj Godini vjere možda je posebna prigoda, da uz pomoć  ove nezamjenjive pobožnosti svakog svetišta, što više se obratimo Bogu. Uz sve to uvijek se radujemo svakom našem druženju u našem samostanu.

 

Prijedlozi za budućnost

Razmišljajući o kvaliteti naše hodočasničke usluge, mislimo u prvom redu na svećenike i župnike odnosno na ono što biste nam mogli predložiti da bismo više odgovorili na vaša, odnosno hodočasnička očekivanja.

Radujemo se činjenici da svake godine u devetnici Velike Gospe dođe preko 150 tisuća hodočasnika, osim onih iz područja naše nadbiskupije te raznih drugih grupa preko godine u organizaciji raznih škola, ustanova i udruga, a sve više usputnih hodočasnika koji organizirano dolaze u Međugorje i u naše Svetište.


Veselimo se činjenici da u naše Svetište dolaze vjernici iz cijele naše domovine Hrvatske,  Bosne i Hercegovine  i  iz inozemstva.

Što se tiče hodočasničkog sadržaja, može netko reći da se nema što posebnoga „dodavati“, jer se već znade kako svojim uhodanim tokom hodočašća dolaze i da hodočasnicima od tog uhodanog vjerničkog sadržaja više ništa nije potrebno.

Danas su  mnogima već puna usta izraza gdje se neumorno govori i ističe kako Crkva treba poraditi na „novoj evangelizaciji“. Evo još jednog poticaja da svaki hodočasnik koji pohodi to naše Svetište osjeti i doživi na ovom mjestu duh nove evangelizacije u sakramentu svete Ispovijedi, u euharistijskom slavlju, pobožnosti križnog puta i u svakoj osobnoj molitvi pred Gospinom Prilikom.

O organiziranju samo tih čina želimo čuti i vaše mišljenje, kao i vaših vjernika, koje ste sigurno imali prilike čuti kada su neki i na povratku znali reći bilo da im se nešto lijepo  svidjelo, ali također i razna mišljenja zašto nije bilo ovo ili ono drugačije?

Puno bolje je  zajednički razmišljati o svemu spomenutome kao i o svim drugim važnim pitanjima  o evangeliziranju naših vjernika,  na što nas posebno pozvao sveti otac papa Benedikt XVI. otvarajući  “Godinu vjere”.

Cijenjeni župnici, dragi svećenici i braćo  redovnici,  potičem sve nas u ovom Svetištu, kao  i sve vas župnike i župne vikare da nam pomognete kao i dosadašnjih godina, kako bi na što je više mogući način odgovorili da udovoljimo očekivanju potrebama naših hodočasnika, odnosno da bi i ove godine svako hodočašće što više koristilo u ovoj „Godini vjere“ duhovnom rastu naših vjernika, kao i duhovnom rastu svih naših župskih zajednica.

Poslije gvardijanove riječi fra Kristijan je svima nazočnima podijelio predložak rasporeda svih hodočašća za ovogodišnju devetnicu Velike Gospe i raspored liturgijskih slavlja na Vigiliju i sam dan svetkovine Velike Gospe, koja ćemo slaviti u ovoj „Godini vjere“ u našem Svetištu.

Potom se opširno razgovaralo o svim predloženim točkama od rasporeda samih hodočašća do same realizacije liturgijskih slavlja.

Na prijedlog dekana don Stipe Ljubasa usvojeno je da u devetnici (u srijedu - 7. kolovoza) bude dan svećenika, redovnika i redovnica, bogoslova i sjemeništaraca iz Cetinske krajine. Predloženo je da gvardijan dođe do svih adresa te da svima u ime Svetišta uputi i službeni dopis za taj duhovni susret, koji bi započeo koncelebriranom svetom misom u crkvi Gospe Sinjske u 11.00. sati! Također je predloženo da se za taj dan pozove našeg nadbiskupa i provincijala.

Na kraju sastanka gvardijan je svima uputio zahvalnu riječ, zahvaljujući na svemu što čine u animiranju, organizaciji i svojim osobnim naporima prigodom hodočašća Čudotvornoj Gospi Sinjskoj.

Sastanak je završio bratskim druženjem i ručkom u samostanskoj blagavaonici.

Mir i dobro!

Sudionik

 

 

Prilog: Dekret o Potpunom oprostu

D E K R E T

Darom Svetih Oprosta obogaćuju se posebne pobožnosti

koje će se provoditi tijekom Godine vjere

Za dan pedesete obljetnice svečanog otvorenja Drugog ekumenskog vatikanskog koncila, kojemu je blaženi Ivan XXIII. »dodijelio kao glavnu zadaću bolje čuvati i predstaviti dragocjeni poklad kršćanskog nauka, kako bi ga se učinilo dostupnijim Kristovim vjernicima i svim ljudima dobre volje« (Ivan Pavao II., Apost. konst. Fidei Depositum, 11. listopada 1992.: AAS 86 [1994] 113), Vrhovni Svećenik Benedikt XVI. je odredio početak Godine koja će osobito biti posvećena ispovijedanju prave vjere i njezinom ispravnom tumačenju, kroz čitanje, ili još bolje, pobožno razmatranje Koncilskih dokumenata i članaka Katekizma Katoličke Crkve, kojeg je blaženi Ivan Pavao II. objavio trideset godina od početka Koncila, s jasnom nakanom »potaknuti vjernike na bolje prianjanje uz njega i promicanje njegovog poznavanja i primjene« (Isto, 114).

Već godine Gospodnje 1967., u spomen na devetnaest stoljeća mučeništva apostola Petra i Pavla, sličnu Godinu vjere je proglasio sluga Božji Pavao VI., »kako bi potvrdio u svečanoj ispovijesti Vjere kako bitni sadržaji koji već vjekovima čine baštinu svih vjernika trebaju biti potvrđeni, shvaćeni i produbljivani na uvijek nov način kako bi se pružalo svjedočanstvo u skladu s povijesnim prilikama koje su različite od negdašnjih« (Benedikt XVI., Apost. pismo Porta Fidei, br. 4).

U ovo naše vrijeme vrlo dubokih promjena, kojima je izloženo čovječanstvo, Sveti Otac Benedikt XVI., proglašavanjem ove druge Godine vjere, kani pozvati Božji narod, kojemu je sveopći Pastir, kao i braću biskupe čitavog svijeta »da se pridruže Petrovu nasljedniku, u vrijeme duhovne milosti koje nam Gospodin daje, da bismo se spomenuli dragocjenog dara vjere« (Isto, br. 8).

Svim vjernicima će biti dana »prilika ispovijedati vjeru u Uskrslog Gospodina… u katedralama i u crkvama u cijelom svijetu; u [njihovim] kućama i u [njihovim] obiteljima, tako da svatko uzmogne osjetiti snažnu potrebu bolje upoznati i budućim naraštajima prenositi neprolaznu vjeru. Redovničke zajednice, jednako kao i župne zajednice, kao i sve stare i nove crkvene stvarnosti, zacijelo će, u ovoj Godini, znati iznaći način da javnom učine ispovijest Vjerovanja« (Isto).

Osim toga, svi vjernici, pojedinačno i zajednički, bit će pozvani davati otvoreno svjedočanstvo vlastite vjere pred drugima u posebnim okolnostima svakodnevnog života: »sama društvena narav čovjeka traži da čovjek unutarnje vjerske čine izrazi na izvanjski način, da u vjerskoj stvari saobraća s drugima, da svoju religiju ispovijeda na društveni način« (Deklaracija Dignitatis humanae, 7. prosinca 1965.; hrv. prijevod iz: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, KS, str. 473).

Budući da se prije svega radi o razvijanju u najvišem stupnju – koliko je moguće na ovoj zemlji – svetosti života i prema tome, o postizanju, u najvišem stupnju, čistoće duše, od velike koristi bit će veliki dar Oprosta, koji Crkva, na temelju vlasti dodijeljene joj od Krista, pruža svima onima koji, da bi ga zadobili, uz obvezne odredbe izvrše i posebne propise. »Oprostom – učio je Pavao VI. – Crkva, koristeći svoju vlast poslužiteljice Otkupljenja izvršenog od Krista Gospodina, prenosi vjernicima sudjelovanje ove Kristove punine u zajedništvu Svetih, pružajući im u najširoj mjeri sredstva za postizanje spasenja« (Apost. pismo Apostolorum Limina, 23. svibnja 1974.: AAS 66 [1974] 289). Tako se očituje "blago Crkve", čije »daljnje umnažanje čine i zasluge Blažene Majke Božje i svih izabranih, od prvog do posljednjeg pravednika« (Klement VI., Bula Unigenitus Dei Filius, 27. siječnja 1343.).

Apostolska pokorničarna, koja ima dužnost uređivati ono što se odnosi na podjeljivanje i primjenu Oprosta, kao i poticati duh vjernika na ispravno poimanje i gajenje pobožne želje za njegovim zadobivanjem, uz potporu Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, u pažljivom razmatranju Note s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere Kongregacije za nauk vjere, sa svrhom zadobivanja dara Oprosta za vrijeme Godine vjere, utvrdila je sljedeće odredbe, izdane u suglasnosti s nakanom Vrhovnog Svećenika, da bi vjernici bili više potaknuti na poznavanje i na ljubav prema Nauku Katoličke Crkve te iz njega postigli što izobilnije duhovne plodove.

Za čitavo vrijeme trajanja Godine vjere, tj. od 11. listopada 2012. pa sve do uključivo 24. studenog 2013., moći će zadobiti Potpuni oprost od vremenitih kazni za vlastite grijehe, podijeljen po milosrđu Božjem, koji se može namijeniti za duše preminulih vjernika, svaki pojedini vjernik koji su se iskreno pokaje, propisno ispovjedi, sakramentalno pričesti, i koji izmoli molitve na nakane Vrhovnog Svećenika, i to:

a) – svaki puta kad će sudjelovati na najmanje tri propovijedi tijekom Svetih Misija, ili na najmanje tri predavanja o Dokumentima Drugog vatikanskog koncila i o člancima Katekizma Katoličke Crkve, u bilo kojoj crkvi ili prikladnom mjestu;

b) – svaki puta kad će u obliku hodočašća posjetiti Papinsku Baziliku, kršćanske katakombe, Katedralnu crkvu, sveto mjesto određeno od mjesnog Ordinarija za Godinu vjere (npr. među manjim bazilikama i svetištima posvećenima Blaženoj Djevici Mariji, Svetim apostolima i Svetim zaštitnicima) i tamo sudjelovati na nekom svetom obredu ili se barem kroz neko prikladno vrijeme zadržati u sabranosti s pobožnim razmatranjima, završavajući molitvom Oče naš, Ispovijesti vjere u bilo kojem odobrenom obrascu, zazivima Blaženoj Djevici Mariji i, ovisno o slučaju, Svetim apostolima i zaštitnicima;

c) – svaki puta kad će, u dane određene od mjesnog Ordinarija za Godinu vjere (npr. na Gospodinove svetkovine, na svetkovine Blažene Djevice Marije, na blagdane Svetih apostola i zaštitnika, na Katedru sv. Petra), u bilo kojem svetom mjestu sudjelovati na svečanom euharistijskom slavlju ili liturgiji časova, dodajući Ispovijest Vjere u bilo kojem odobrenom obrascu;

d) – na dan, slobodno izabran tijekom Godine vjere, za pobožni posjet krstionici ili drugom mjestu, na kojem je primio sakrament Krštenja, ako obnovi krsna obećanja u bilo kojoj odobrenoj formuli. Dijecezanski i eparhijski biskupi, te oni koji su po pravu njima izjednačeni, na najprikladniji dan tog vremena, u prigodi glavnog slavlja (npr. 24. studenog 2013., na svetkovinu Isusa Krista, Kralja Svemira, kojom se zaključuje Godina vjere) moći će podijeliti Papinski Blagoslov s Potpunim oprostom, koji mogu zadobiti svi vjernici koji taj Blagoslov pobožno prime.

Vjernici koji se iskreno pokaju, a koji neće moći sudjelovati na svečanim slavljima iz ozbiljnih razloga (kao, prije svega, sve redovnice koje žive u samostanima u trajnoj klauzuri, anakoreti i pustinjaci, zatvorenici, stare osobe, bolesnici, kao i oni koji, u bolnici ili drugim lječilišnim mjestima, trajno skrbe o bolesnicima…), zadobit će Potpuni oprost, pod jednakim uvjetima, ako, duhom i mislima povezani s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima će riječi Vrhovnog Svećenika ili dijecezanskih biskupa biti prenošene putem televizije i radija, izmole u vlastitoj kući ili tamo gdje ih zapriječenost zatekne (npr. u kapeli samostana, u bolnici, u ustanovi za skrb, u zatvoru…) Oče naš, Ispovijest Vjere u bilo kojem odobrenom obrascu, i druge molitve u skladu sa svrhom Godine vjere, prikazujući svoja trpljenja ili nevolje vlastitog života.

Kako bi pristup sakramentu Pokore i zadobivanju božanskog oproštenja po vlasti Ključeva bio pastoralno olakšan, mjesni ordinariji su pozvani kanonicima i svećenicima koji će, u katedralama i crkvama određenima za Godinu vjere ispovijedati vjernike, podijeliti povlastice ograničene za unutrašnje područje, za vjernike istočnih Crkava, u skladu s kan. 728 § 2 CCEO-a, a u slučaju eventualne rezerve, s kan. 727, osim, kako je očito, za slučajeve navedene u kan. 728 § 1; za vjernike Latinske Crkve, povlastice u skladu s kan. 508 § 1 CIC-a.

Ispovjednici, nakon što upozore vjernike na težinu grijeha kojima je pridržana rezerva ili cenzura, odredit će prikladne sakramentalne pokore, takve da ih se, što je više moguće, dovede na čvrsto pokajanje i, ovisno o prirodi slučaja, naložiti im naknadu eventualnih skandala i šteta.

Pokorničarna toplo poziva preuzvišene biskupe, kao nositelje trostruke službe (munus) poučavanja, upravljanja i posvećivanja, da vode brigu o jasnom objašnjavanju ovdje iznijetih načela i odredbi za posvećivanje vjernika, na osobit način vodeći računa o okolnostima mjesta, kulture i tradicija. Kateheza prilagođena naravi svakog pojedinog naroda, moći će jasnije i s većom živošću predložiti razumu i čvršće i dublje ukorijeniti u srca želju za ovim jedinstvenim darom, postignutim po zaslugama posredovanja Crkve.

Ovaj Dekret ima valjanost jedino za Godinu vjere. Neovisno o bilo kakvoj protivnoj odredbi.

Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske pokorničarne, 14. rujna 2012., na Uzvišenje Svetog Križa.

Manuel kard. Monteiro de Castro Viši pokorničar; Regent Mons. Krzysztof Nykiel


 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas610
Ovaj mjesecOvaj mjesec58228
UkupnoUkupno5286439

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 123 

Administrator

franodoljanin@gmail.com