Novi dokument Reda: "Naš franjevački identitet"

NAŠ FRANJEVAČKI IDENTITET

 

Pomagalo Generalnoga definitorija




Sadržaj

Predstavljanje

FRANJEVAČKI IDENTITET

Teološko-duhovne pretpostavke našega identiteta

Središnji elementi naše forma vitae

I. dimenzija: Radikalno evanđeoski život

II. dimenzija: Život u bratstvu i malenosti

III. dimenzija: Poslanje u Crkvi i Redu


NAŠ EVANĐEOSKI FRANJEVAČKI POZIV:

SLAVIMO SVOJ IDENTITET

1. Početna pobuda

2. opsluživati sveto Evanđelje

3. Živjeti po pravilu sv. Franje

4. Slijediti sv. Franju danas po GGKK

5. Obnavljati svaki dan naše zavjetovanje

6. Živjeti kao manja braća

7. Evangelizirati u svijetu u bratstvu i malenosti




 

 

PREDSTAVLJANJE

Draga braćo, Gospodin vam dao mir!

Nedavni Generalni kapitul zatražio je da Generalni definitorij "produbi temu franjevačkoga identiteta i sudjelovanja u evangelizatorskom poslanju braće svećenika i laika" (Nalog 2).

U služenju animiranja "naš projekt je da ponovno krenemo od Krista i njegova Evanđelja, da uvijek živimo i djelujemo u svjetlu Evanđelja" (Ponovno krenuti od Evanđelja", str. 14), stoga želimo predložiti obnovljeno promišljanje tko smo, i tko smo pozvani biti. U vremenima napora i teškoća za Red, ponovno konkretno uzimanje u promatranje našega karizmatskoga identiteta pomoći će nam da krizu pretvorimo u prigodu da razlučujemo ono bitno što smo obećali živjeti i da to utjelovljujemo u svakidašnji život, i to će nas, istovremeno, poticati da u današnjem svijetu budemo "buntovnici" na evanđeoski način tako da budemo značajniji i više proročki.

Generalni definitorij je već započeo promišljanje o našem identitetu Manje braće, ponovno uzimajući Pravilo i Generalne konstitucije i slušajući sa simpatijom i empatijom (usp. PdV 13.15) suvremeni svijet. Takvo promišljanje je bilo uzajamno podijeljeno i produbljeno sa novim provincijalnim ministrima, sa predsjednicima konferencija i sa generalnim vizitatorima.

Sabirući različite naznake koje su iz toga proizašle, ovim jednostavnim pomagalom Generalni definitorij kani pružiti svim provincijama i jedinicama Reda praktično pomagalo da produbljuju tu životnu temu.

U prvom listiću se predlaže konkretni nacrt promišljanja koji se može upotrijebiti u postupku priprave provincijskoga kapitula i izgrađivanja Projekta života i poslanja provincije, ili u trajnoj formaciji  ili također kao nacrt za rekolekcije i duhovne vježbe.

U drugom listiću se predlaže slavlje koje uključuje i koje je značajno za naš identitet, i može se koristiti u pojedinim bratstvima ili na sastancima provincije ili jedinice, kako bi ga svaki brat ponovno mogao interiorizirati i tako se osjetiti potaknutim da obnavlja vlastiti život i da učvršćuje vlastitu vjernost.

Povjeravam ovo "pomagalo" animiranja svakom provincijalnom ministru i kustodu, i svim gvardijanima, želeći da ga svi plodonosno iskoriste u cilju dubokoga hoda obnove našega identiteta.

15. srpnja 2012.

Svetkovina svetoga Bonaventure

Fra José Rodríguez Carballo, ofm

generalni ministar OFM


 

 

FRANJEVAČKI IDENTITET

Provincijalni ministri, kustodi i gvardijani su pozvani u bratstvima promicati promišljanje o našem identitetu danas, u postupku priprave i slavlja provincijskoga ili kustodijalnog kapitula, u susretima trajne formacije, u danima rekolekcije i u duhovnim vježbama, i u vremenima u kojima bratstva izrađuju svoj projekt života i poslanja.


IZLAGANJE TEME

Promišljati tko smo i tko smo pozvani biti kao Manja braća i kao provincija, polazeći od temeljnih i utemeljujućih tekstova (Pravilo i Konstitucije), u dijalogu s Crkvom i sa današnjim svijetom.


 

 

MOTIVACIJE I CILJEVI

Poticati braću da ponovno uzmu Generalne konstitucije kao “temeljni zakon” koji aktualizira Pravilo i usmjeruje naš franjevački poziv.

Obnoviti svijest da je naša karizma, kao i svaka druga, DAR Duha, specifičan, za Crkvu i za dobro svijeta.

Osnaživati osjećaj pripadnosti Bogu kao posvećeni i sveopćem i provincijskom bratstvu, tako da izbjegnemo izjednačavanje sa dijecezanskim svećenicima, brkanje s drugim crkvenim karizmama, i da tako svi (braća laici i svećenici) sačuvamo isti i jedini temeljni franjevački identitet.

Ponovno uzeti i razvijati franjevačko nadahnuće da bi se promicale vrijednosti pravde, mira i očuvanja stvorenoga.

Dijalogizirati s drugim religijama i sa suvremenom kulturom, u kritičkom stavu i u stavu slušanja, tako da se ne dopustimo uvjetovati i da obnovimo naš franjevački stil u evangelizaciji


 

 

METODOLOGIJA

* Iz Pravila i GGKK uzimaju se vitalni elementi naše karizme koji prožimaju sva poglavlja i sačinjavaju oblik života koji nam je prenio sveti Franjo.

* Različiti elementi karizme grupirani su u tri temeljne dimenzije: (1) teološko - duhovna dimenzija; (2) život u bratstvu i malenosti; (3) poslanje u Crkvi i u svijetu.

* Za svaku veliku tematiku predlaže se suočavanje sa situacijom Crkve i sa suvremenom kulturom.

* U promatranju franjevačkoga identiteta važno je imati na umu i rasčlaniti sve dimenzije koje ga sačinjavaju, da bi se izbjegla nepotpuna i fragmentarna vizija.

* Ovaj prijedlog produbljivanja je usko povezan sa crtom vodiljom pomagala "Ponovno krenuti od Evanđelja" i sa postupkom razmišljanja naznačenim u “Moratoriumu”, i trebao bi nadahnjivati prikladan i dosljedan "projekt života i poslanja".


 

 

TEMELJNI TEKSTOVI

Temeljni tekstovi na koje se pozivamo i koji sažimaju naš identitet su: PPr 1 i GGKK, čl. 1 §1-2:

PPr 1 Pravilo i život Manje braće jest ovo: opsluživati sveto evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. Brat Franjo obećava poslušnost i poštovanje gospodinu papi Honoriju, njegovim kanonski izabranim nasljednicima i Rimskoj crkvi. A ostala braća moraju slušati brata Franju i njegove nasljednike.

GGKK čl. 1§1 Red manje braće, kojega je utemeljio sv. Franjo Asiški, jest bratstvo u  kojemu braća, poticajem Duha Svetoga, odlučnije slijede Isusa Krista, Bogu koga ljube iznad svega se po zavjetovanju potpuno posvećuju, živeći Evanđelje u Crkvi na način kako ga je sv. Franjo opsluživao i predložio.

§2 Braća, sljedbenici sv. Franje, dužni su provoditi život radikalno evanđeoski, tj.: živjeti u duhu molitve i pobožnosti, i u bratskom zajedništvu; davati svjedočanstvo pokore i malenosti; u ljubavi prema svim ljudima donositi navještaj Evanđelja u cijelome svijetu; pomirenje, mir i pravdu djelima propovijedati; te iskazivati poštovanje prema svemu stvorenome  .

 

 

TEOLOŠKO - DUHOVNE PRETPOSTAVKE NAŠEGA IDENTITA

Te pretpostavke sačinjavaju neophodnu potporu da se, u svjetlu vjere, razumije duhovno obzorje Franje Asiškoga, a među njima ne mogu nedostajati slijedeće:

duboka vjera u Božje očinstvo, radikalno nasljedovanje Krista, poslušnost svetom Evanđelju i opsluživanje evanđeoskoih savjeta, posjedovanje Duha Gospodnjega kao apsolutni primat života, zajedništvo s Crkvom, neotklonjiva potreba da se živim sačuva duh molitve i pobožnosti, izvlaštenje kao hod oslobađanja i slobode, čistoća srca kao povlašteni oblik izvlaštenja, poslanje (poslani kao Isus) kao bitna sastavnica poziva, neprestano traženje mira.

 

MOLITVENO ČITANJE PRAVILA

Predlažemo molitveno čitanje dvaju središnjih odlomaka Potvrđenoga pravila koji utemeljuju naš identitet da bismo se suočili sa teološko-duhovnim elementima naše karizme.

“Neka braća sebi ništa ne prisvajaju. Ni kuću, ni mjesto, ni kakvu stvar. I kao putnici i pridošlice na ovome svijetu, služeći Gospodinu u siromaštvu i poniznosti, neka s pouzdanjem idu prositi; i ne treba da se stide, jer Gospodin radi nas posta siromašan na ovome svijetu. To je ono uzvišeno siromaštvo koje je vas, braću moju ljubljenu, učinilo siromasima i kraljevima kraljevstva  nebeskoga, učinilo siromašnima u stvarima, uzvisilo u krepostima. To neka bude vaš dio koji vodi u zemlju živih. Uza nj posvema prianjajući, predraga braćo, poradi imena Gospodina našega Isusa Krista dovijeka ništa drugo pod nebom nemojte željeti imati“(PPr 6, 1-6).

“A braću u Gospodinu Isusu Kristu opominjem i potičem da se čuvaju svake oholosti, isprazne slave, zavisti, pohlepe, brige i tjeskobe ovoga svijeta, ogovaranja i mrmljanja. Oni neuki neka ne teže za učenošću, nego neka znaju kako nada sve moraju čeznuti za tim da imaju Duha Gospodnjega i njegovo sveto djelovanje, da mu se uvijek čista srca mole i budu ponizni, u progonstvu i bolesti strpljivi, da ljube one koji nas progone, kore i optužuju, jer Gospodin kaže: Ljubite neprijatelje svoje, molite za one koji vas progone i kleveću. Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko. Tko ustraje do svršetka, bit će spašen.” (Rb 10,7-12).

“Koja god braća po Božjem nadahnuću htjednu ići među Saracene i druge nevjernike, neka za to od svojih provincijalnih ministara traže dopuštenje. Ministri pak neka nikome ne dopuste da ide, osim onima koje budu smatrali prikladnima da ih pošalju” (PPr 12,1-2). “A opominjem i potičem tu braću da njihove riječi u propovijedi koju drže budu prokušane i čiste, puku na korist i izgradnju; neka im u kratku govoru navješćuju poroke i vrline, kaznu i slavu, jer je Gospodin na zemlji kratko govorio” (PPr 9, 3-4).

Sugeriramo da se slijedi shema koju je Red već predložio u molitvenom čitanju Riječi Božje u franjevačkom životu:

  1. Priprava s momentom zaziva Duha.
  2. Čitanje i slušanje teksta.
  3. Interiorizacija i asimilacija, otkrivajući bogatstvo teksta i memorizirajući jedan ključni tekst.
  4. Uzvraćanje kroz molitvu pohvale, zahvale, prošnje ili zazivanja.
  5. Konkretni izbor koji izvire iz prihvaćanja Franjine riječi.

Naznačimo nekoliko važnih elemenata koji su sadržani u ovim tekstovima Pravila:

  • Ispravna uravnoteženost i duboka interakcija između molitvenoga života i kontemplacije, bratskoga života u malenosti i misionarsko-evangelizatorskoga žara.
  • Vjera u Gospodina, Boga Oca, kojemu trebamo služiti; u Duha kojega trebamo prihvatiti, i u Isusa Krista koga trebamo nasljedovati (PPr 6,1; 10,7-8).
  • Opće načelo neprisvajanja ("vivere sine proprio") PPr 6,1).
  • Kriteriji za itineranciju (PPr 6,2-3).
  • Uzvišeno siromaštvo, put u kraljevstvo nebesko  (PPr 6,4-6).
  • Ono što može udaljiti od Duha (PPr 10,7b).
  • Prvotni ciljevi ljudskoga srca (PPr 10, 8-10a): "imati Duh Gospodnji i njegovo sveto djelovanje"; "moliti ga uvijek čistim srcem"; "imati poniznost, strpljivost u progonstvu i bolesti i ljubiti one koji nas progone".
  • Evanđeoski temelj ustrajnosti (PPr 10, 10b-12).
  • Misionarsko zvanje kao plod božanskoga nadahnuća.
  • Brat misionar poslan od Gospodina i od Bratstva (PPr 12, 1-2).
  • Propovijedanje u službi izgrađivanja naroda Božjega i propovijedanje Isusovo kao stalna paradigma evangelizacije (PPr 9,3).

 

SREDIŠNJI ELEMENTI NAŠE FORMA VITAE

Elementi koji utemeljuju Franjino duhovno obzorje kreativno su prevedeni u konkretni oblik života što ga možemo sabrati u tri temeljne dimenzije.

Preporučena metodologija

Svaka dimenzija je jedan listić za osobno i zajedničko razmišljanje.

Prije nego se započne susret preporučuje se osobno čitanje i razmišljanja.

Gvardijan ili animator neka brižljivo pripravi događanje zajedničkoga razmišljanja.

Započinje se pjesmom ili molitvom i čitanjem glavnih tekstova.

Slijedi kratka šutnja i uzajamno dijeljenje sadržaja tekstova.

Čitaju se nacrti o “suočavanju” s pozitivnim i negativnim vidicima kulture, također i mjesne.

Odgovara se na izazove koji su se pojavili iz pitanja "za nas".

Završava se nekim odlomkom izabranim iz pomagala koja su naznačena na kraju za produbljivanje i s nekom pjesmom ili molitvom.

 

 

I. DIMENZIJA

Radikalno evanđeoski život

Opslužujmo sveto Evanđelje: GGKK 1; 5 §2; 22 §1.

(Usp. također 83 §1; 117 §2; 127 §4).

Slijedimo izbližega Isusa Krista: GGKK 1 §1; 5 §2.

(Usp. također 7 §1; 8 §1; 38).

Budimo potpuno darovani Bogu i živimo evanđeoske savjete: GGKK 1 §1; 5.

(Usp. također  6 ; 7; 8; 9; 19 §2; 20 §1; 33 §1-2; 45 §1; 65; 67).

Živimo u duhu molitve i pobožnosti: GGKK 1 §2; 19.

(Usp. također 20; 21-24; 26; 28; 29).

Živimo u trajnom obraćenju (pokori): GGKK 1   §2; 32.

(Usp. također 33 §3; 34 §2; 84; 86; 99).

Suočavanje:

Naš oblik evanđeoskoga života suočava se sa raširenim traženjem smisla i duhovnih iskustava, sa pluralnom duhovnošću koja, naime, gura pojedince da si stvaraju osobnu religiju; ali također i sa obnovljenom senzibilnošću prema religioznoj slobodi i međureligijskom dijalogu; sa većim smislom odgovornosti  u vjernicima; i sa ponovno pronađenom simpatijom prema osobi Isusa iz Nazareta. Ipak postoji i prevladavajuća kultura izvanjske slike, privremenosti i religiozne ravnodušnosti uz emotivne i krhke oblike religioznosti.

Drugi izazovi dolaze od partikularnih kultura: nastojati ih uočiti i identificirati.

Za nas:

- Što od negativnoga ulazi u naš život i što možemo naučiti od ovih kultura?

- Što nam kaže s obzirom na prvu dimenziju naše karizme i koji može biti naš doprinos danas da evangeliziramo kulture?

- Odlučiti barem jedan konkretni osobni i/ili zajednički izbor koji bi značio obnovu evanđeoskoga žviota.

Za produbljivanje i razvijanje razmišljanja:

Naš Franjevački identitet, Zagreb 1991. (Biblioteka "Brat Franjo", Duhovnost, Knjiga šesta).

Duh molitve i pobožnosti. Teme za produbljivanje i razmišljanje, Zagreb 2000. (Biblioteka "Brat Franjo", Dokumenti 33 - 34).

 


II. DIMENZIJA

Život u bratstvu i malenosti

Mi smo bratstvo: GGKK 1 §1; 38.

(Usp. također 40; 41; 45 §1; 79; 140 §1; 232).

Živimo u bratskom zajedništvu: GGKK 39; 42.

(Usp. također 9 §3; 46; 50-52; 87 §1-2;137 § 2; 139 §1).

"Bez ičega vlastitoga": GGKK 72 §1; 73-75.

Evanđeosko siromaštvo: GGKK 8; 72 §2.

(Usp. također 64; 65; 67; 70; 75 §1; 91; 97).

"Milost rada": GGKK 76-82.

Manji među manjima (solidarnost): GGKK 66; 72 §3.

(Usp. također 32 §3; 78 §1; 82 §1 e 3).

Oruđa pomirenja, mira i pravednosti, u poštivanju stvorenoga: GGKK 1§2; 68; 69; 71.

(Usp. također 85; 98 §2; 96 §2-3; PdV 30).

Suočavanje:

Naš život Manje braće je suočen sa mnogim pokretima solidarnosti i volontarijata, sa traženjem novih stilova života, sa osjetljivošću za ljudska prava i za okoliš, i sa pojavkom i isticanjem manjina svakoga tipa koje naša društva čine plurikulturalnima.

Ali kulturom ovladava i individulaizam, traženje bogatstva i moći; često je označena podjelama i nepravdama, fenomenom migracija i različitih oblika društvenog isključivanja.

Drugi izazovi dolaze iz partikularnih kultura: tražiti da ih se raspozna.

Za nas:

- Što negativnoga ulazi u naš život i što možemo naučiti od ovih kultura?

- Što se govori s obzirom na drugu dimenziju naše karizme i koji može biti naš doprinos danas da evangeliziramo kulture?

- Odlučiti barem jedan konkretni osobni i/ili zajednički izbor koji bi značio obnovu života u bratstvu i malenosti.

Za produbljivanje i razvijanje razmišljanja:

Svi ste vi braća. Pomagalo za trajnu formaciju za 3. poglavlje Generalnih konstitucija, Rim - Zagreb, 2003., (JKPMOFM, Brat Franjo, dokumenti 36).

Pellegrini e forestieri in questo mondo. Sussidio per la formazione permanente sul Capitolo IV delle Costituzioni generali OFM, Roma 2008.

 

 


III. DIMENZIJA

Poslanje u Crkvi i u Redu

Temeljno uporište: GGKK 112 §1: Na generalne i provincijske kapitule spada ispitati da li djelatnost Reda s obzirom na izbor, konkretne oblike rada i učinkovitost svjedočenja odgovara zahtjevima sadašnjega vremena i izvođenju franjevačke evangelizacije, te odrediti prikladne putove i načine za unapređivanje apostolata.

Neka sva braća sudjeluju u poslanju Crkve: GGKK 83; 84.

(Usp. također 4 §1; 5 §2; 89 §1; 116 §1).

Evangelizirajmo svjedočenjem života: GGKK 86; 89 §1.

(Usp. također 87; 90-99; 115 §2).

Evangelizirajmo riječju: GGKK 89 §2; 100-110.

Evangelizirajmo u bratstvu i malenosti: GGKK 87 §1-2; 91; 111.

(Usp. također 88; 97; 98; 104;  PdV 27).

Evangelizirajmo “inter gentes” i “ad gentes”: PdV 13-21.

(Usp. također GGKK 116; 117; 118 §2; 121).

S novim oblicima bratstva za novu evangelizaciju: GGKK 87 §3; 115 §1; PdV Nalog 20.

Budimo “putnici i pridošlice” (itinerancija): GGKK 64; 72 §1; PdV 22-24, Nalog 13.

Budimo raspoloženi da se naučimo  dijalogizirati sa svima: GGKK 93.

Suočenje:

Naše franjevačko poslanje se suočava sa kulturom koja vrednuje ženu, jednakost, sudjelovanje i demokraciju; ali također s dominantnom kulturom koja je stvorila udaljenost između novih generacija i Crkve; koja širi previše kritički i često agresivni duh prema Crkvi, koja potiče religioznu ravnodušnost i relativizam; koja se hrani brzim promjenama kad je riječ o vrijednostima i uporišnim točkama.

Iznutra iz Crkve dolaze druge vrijednosti, kao što su središnjost Riječi, sudjelovanje laika i različiti oblici suradnje, zajedno sa izazovima pretjeranog klerikalizma, seksualnim i financijskim zloporabama, ne-evanđeoskim stilom života, odsutnosti Crkve među siromasima, i druge još, koje mogu staviti u krizu povjerenje vjernika, i također braće, prema odgovornim osobama. Također smo suočeni sa slabljenjem misionarskoga žara u Crkvi i u Redu. Drugi izazovi proizlaze iz partikularnih kultura: treba nastojati da ih se raspozna.

Za nas:

- Što od toga ulazi u naš život i što od ovih kultura možemo naučiti?

- Što nam s tim u svezi govori treća dimenzija naše karizme i kakav može biti naš doprinos danas da evangliziramo kulturu?

- Odlučiti barem jedan konkretni osobni i/ili zajednički izbor da obnovimo misionarski i evangelizatorski zanos.

Za produbljivanje i razvijanje razmišljanja:

Naš Franjevački identitet, Zagreb 1991. (Biblioteka "Brat Franjo", Duhovnost, Knjiga šesta).

H. Schalück, “Ispuniti zemlju Kristovim Evanđeljem”. Generalni ministar Mnjoj braći o evangelizaciji: od predaje do proroštva, Zagreb 1997.(Brat Franjo, Dokumenti 26).

Poslani evangelizirati u župi u bratstvu i malenosti. Pomagalo za župski pastoral. Rim - Zagreb, 2009.

 


NAŠ EVANĐEOSKI FRANJEVAČKI POZIV

Slavimo svoj identitet

Prethodna napomena.

Ovaj se prijedlog može ostvariti u jednom ili u više slavlja, i može se prilagoditi sukladno mjesnim prilikama ili hodu bratstva. Znakovi i geste mogu biti različiti ili dodani sukladno kulturama i senzibilitetima.

Priprava.

Pripraviti u bratstvu prostor sa slikom sv. Franje, križem sv. Damjana i prostor za izlaganje Presvetoga, za Evanđelje, Generalne konstitucije, sandale, kartu svijeta ili globus.

 

 

 

1. POČETNA POBUDA

Draga braćo!

Naš poziv je dragocjeni dar što smo ga primili od Presvetoga Trojstva. Naše Franjevačko bratstvo rađa se iz slušanja Krista u Evanđelju posredstvom novog veza u Duhu (Usp. PdV 6). Riječ je o karizmi koju je Duh Svti dao našem ocu svetom Franji i njegovim sljedbenicima za dobro Crkve i svijeta. Ta karizma ima svoj specifični identitet koji traži da ga se čuva na osobnom i zajedničkom području u cilju poslanja u Crkvi i u svijetu. Riječ je o dinamičnom identitetu, evanđeoskom identitetu "na putu", koji se izgrađuju koračajući. Polazište, središte i sidro stabilnosti je Evanđelje. kao uporišne točke imamo iskustvo našega oca svetoga Franje i prvih bratstava, Izvore, duhovnu, kulturalnu, intelektualnu, misionarsku baštinu Reda kroz stoljeća, naše Konstitucije, kreativnu vjernost svakoga brata i svakoga bratstva, i odgovor na znakove vremena i mjesta u svakom povijesnom vremenu. Konstitucije su na osobit način dragocjeno oruđe, plod zalaganja cijeloga Reda s potvrdom Crkve, da čuvamo i posadašnjujemo svoj identitet. Želimo obnoviti svoje osobno i zajedničko zalaganje da ih upoznamo, prihvatimo u svoje srce i da ih živimo u svome životu i u svom evangelizatorskom poslanju.

Pjesma

Nakon izlaganja Presvetoga i početnog obreda (sa znakom križa i pozdravom), predsjedatelj poziva sve da zajedno izmole molitvu Trojstvu:

"Svemogući, vjeni, pravedni i milosrdni Bože, daj nama bijednima da poradi tebe uvijek činimo ono što znamo da ti želiš i da uvijek želimo što je tebi milo. Daj da unutra očišćeni, unutra rasvijetljeni i Duhom Svetim raspaljeni mognemo slijediti stope tvoga Sina,Gospodina našega Isusa Krista i jedino po tvojoj milosti doći k tebi, Svevišnji, koji u savršenu Trojstvu i jednostavnom Jedinstvu živiš i kraljuješ i slavan si, Bog svemogući u sve vijeke vjekova. Amen".

 

 

2.   OPSLUŽIVATI SVETO EVANĐELJE

Pobuda

Dar Evanđelja je u početku našega Bratstva. Sveti Franjo kaže u svojoj Oporuci da mu je sam Svevišnji objavio da treba živjeti na način svetoga Evanđelja. Polazište i središnja crta našega karizmatskog identiteta je opsluživati i živjeti Evanđelju po primjeru našega oca svetoga Franje “Pravilo i život Manje braće jest ovo: opsluživati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista, živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći" .

Pjesma i unošenje knjige Evanđelja

Čitanje iz GGKK.

Čl 1

§1 Red manje braće, kojega je utemeljio sv. Franjo Asiški, jest bratstvo u kojem braća, poticajem Duha Svetoga, odlučnije slijede Isusa Krista, Bogu koga ljube iznad svega se po zavjetovanju potpuno posvećuju, živećei Evanđelje u Crkvi na način kako ga je sv. Franjo opsluživao i predložio.

§2 Braća, sljedbenici sv. Franje, dužni su provoditi život radikalno evanđeoski, tj.: živjeti u duhu molitve i pobožnosti, i u bratskom zajedništvu; davati svjedočanstvo pokore i malenosti; u ljubavi prema svim ljudima donositi navještaj Evanđelja u cijelome svijetu; pomirenje, mir i pravdu djelima propovijedati; te iskazivati poštovanje prema svemu stvorenome.

Stanka za šutnju

 

 

3.   ŽIVJETI PO PRAVILU SVETOGA FRANJE

Pobuda

Evanđeoski oblik života što ga je Franjo intuitivno spoznao milošću Božjom i poticajem Duha Svetoga, na poseban način je izražen u Pravilu. Ono je temelj života i zakonodavstva Reda, ono je osobito «jezgra Evanđelja» (2Čel 208). Uvijek trebamo čuvati u svom srcu Pravilo koje nam je pružio sveti Franjo i potvrdila Crkva da bismo živjeli u vjernosti našoj karizmi.

Pjesma i unošenje Pravila

Čitanje iz GGKK.

Čl. 2

§1. Pravilo Manje braće, što ga je potvrdio papa Honorije III., temelj je života i zakonodavstva Reda, i sve što je u njemu sadržano, po nakani sv. Franje posebno njegovim spisima izraženo, treba razumjeti i opsluživati u životnom kontekstu, sukladno misli svetoga Franje, prema shvaćanju Crkve i zdravoj predaji Reda.

§2 Da sve više mognu upoznati i vjerno opsluživati “duh Osnivača i njegove posebne nakane”, zajedno s Pravilom neka nastoje proučavati, razumijevati i poštivati život i spise svetoga Franje i njegovih sljedbenika.

Stanka za šutnju

 

 

4.   SLIJEDITI SV. FRANJU DANAS PO GGKK

Pobuda

Mi Manja braća namjeravamo u svakom vremenu živjeti oblik života što ga je naš otac sveti Franjo živio i predložio svojim sinovima, a potvrdila Crkva, i koji se sastoji u življenju po Evanđelju. Da bismo postigli tu namjeru daje nam se dragocjena pomoć: obnovljene Generalne konstitucije. One su trajna aktualizacija Pravila za naše vrijeme. One su neophodne za očuvanje i aktualizaciju našega identiteta Manje braće.

Pjesma i unošenje GGKK

Čitanje iz GKK

Čl. 10

Autentično tumačenje Pravila sv. Franje pridržano je Svetoj Stolici. Ipak generalni kapitul ima pravo samo Pravilo prilagođavati novim vremenima i davati tumačenja, ali je potrebno da ih Sveta Stolica potvrdi  .

Čl. 12

§1 Generalne konstitucije daju temeljne odredbe kako bi sva braća posvuda mogla urediti život po Pravilu.

§2 Neka sva braća nastoje najvećom brigom opsluživati zakone koji se nalaze u ovim Generalnim konstitucijama. Bez njihova vjernog opsluživanja bratsko zajedništvo i evanđeosko savršenstvo, koje je vlastito Redu, jedva se mogu postići  .

Čl. 4

§1 Manja braća, ucijepljena u Božji narod, pazeći na nove znakove vremena i odgovarajući prilikama svijeta u razvoju, neka uvijek osjećaju s Crkvom te njezine pothvate i nakane prigrle i prema snagom podupiru.

§2 Sva braća, zajednički i pojedinačno, neka iskazuju poslušnost i poštovanje gospodinu papi s kojim su posebno vezani vlastitim Pravilom i zavjetom poslušnosti; u pastoralnim pak djelima neka se pokoravaju vlasti dijecezanskih biskupa; k tomu neka uvijek iskazuju dužnu čast i poštovanje biskupima i svećenicima po želji i primjeru svetoga Franje.

Stanka za šutnju

 

 

5.   OBNAVLJATI SVAKI DAN NAŠE ZAVJETOVANJE

Pobuda

Naš poziv je osobno i svakidašnje zalaganje. Stoga smo pozvani da se spominjemo svoga zavjetovanja, da bismo Bogu davali onaj novi odgovor koji on očekuje u svakom novom razdoblju našega života. Obnavljajući svaki dan formulu zavjetovanja, svaki dan aktualiziramo svoj odgovor.  Dopustimo da u nama odjekuju riječi zavjetovanja dok ne postanu našim životom.

Unošenje zapaljene Uskrsne svijeće

Čitanje iz GGKK

Čl. 5

§1 Ispunjavajući potpunije krsnu posvetu i odgovarajući božanskom pozivu, braća se zavjetovanjem poslušnosti, siromaštva i čistoće, koje trebaju živjeti po duhu sv. Franje, posve predaju Bogu kojega ljube iznad svega, sklapaju savez s Bogom, te njihov život postaje kao trajna žrtva prinošena Bogu u ljubavi.

§2 Zavjetovanje se u našemu Redu u rukama zakonitog ministra izražava ovako:

Kratka šutnja

Svatko zapali svoju svijeću na uskrsnoj svijeći i svi zajedno obnavljaju zavjetovanje, sukladno sljedećoj formuli:

Svemogući, presveti,

uzvišeni i najviši Bože,

Oče sveti i pravedni,

Gospodine Kralju neba i zemlje,

blagoslivljam te i zahvaljujem ti

jer si me snagom svoje ljubavi

pozvao da slijedim

stope tvoga ljubljenoga Sina,

Gospodina našega Isusa Krista,

u načinu života

koji si nadahnuo sluzi svome Franji.

Snagom Duha Svetoga

danas, svim zanosom srca,

tebi obnavljam zavjet

da ću živjeti u poslušnosti,

bez ikakva vlasništva i u čistoći,

i ujedno potvrđujem zalaganje

da zavjetujem život i Pravilo Manje braće

što ga je potvrdio papa Honorije

i po Konstitucijama našega Reda.

Oče sveti, daj da,

pomognut od Marije Bezgrješne,

Djevice koja je Crkvom postala,

i uzorom Posvećenoga života,

zagovorom svetoga Oca Franje

i svih svetih,

uz pomoć braće,

ustrajem u svetoj odluci do kraja,

i da, tvojom milošću,

dospijem k tebi, o Svevišnji,

koji u savršenom Trojstvu i u jednostavnom Jedinstvu

živiš i kraljuješ slavan u vijeke vjekova.

Amen.

Čitanje iz GGKK

Čl. 19

§1 Braća, vjerna svojem zavjetovanju, slijede u molitvi Krista koji najviše zahvaljuje Ocu, i koji “živi da posreduje za nas”.

§2 Braća, slijedeći stope svetoga Franje koji “kao da se sav pretvorio u molitvu”, otklonivši svaku zapreku i zapostavivši svaku brigu i tjeskobu, neka služe, ljube, časte i klanjaju se Gospodinu Bogu čista srca i čiste duše, “jer uvijek treba moliti i nikada ne klonuti”, jer “Otac hoće takve štovatelje”.

 

 

6.   ŽIVJETI KAO MANJA BRAĆA

Pobuda

Franjo je prvi u povijesti Crkve koji svojoj skupini daje ime bratstva. On je htio da se to bratstvo zove Red manje braće (usp. 1Čel 38). Prva izjava koju čine GGKK jest tvrdnja da je Red bratstvo. Time se želi reći da prvo uporište nije institucija, već osoba "brata". Nakon središnjosti Boga i Evanđelja, bratstvo je temeljni element identiteta našega franjevačkoga poziva. Sveti Franjo priznaje da su braća i objava da se živi na način svetoga Evanđelja darovi Gospodinovi.

Pjesma

Čitanje iz GGKK, s kratkom šutnjom nakon svakog članka.

Čl.  38

I Braća, kao sinovi Oca nebeskoga i braća Isusa Krista u Duhu Svetome, slijedeći evanđeoski način života koji je Gospodin objavio svetome Franji, provode bratski život u zajednici, međusobno se ljube i hrane brižnije nego što majka ljubi i hrani svoga tjelesnoga sina.

Čl. 39

Potaknuti ljubavlju Božjom, koja je razlivena u njihovim srcima po Duu Svetome, neka sva braća najvećma među sobom iskazuju zajedništvo obiteljskoga ozračja i uzajamnoga prijateljstva, i svi neka gaje uglađenost, ljubaznost i druge kreposti, tako da jedni drugima budu trajni poticaj nade, mira i radosti, kako bi, okupljeni u pravome bratstvu, postigli punu ljudsku, kršćansku i redovničku zrelost.

Čl. 40

Budući da je svaki brat Božji dar koji je dan zajednici, neka se braća – iako različitih karaktera, kulture, ćudi, talenata, sposobnosti i osobnih kvaliteta – uzajamno prihvaćaju u vlastitoj stvarnosti onakva kakva jesu i kao jednaka, tako da cijelo bratstvo postane povlašteno mjesto zajedničkoga susreta s Bogom.

Čl.  41

Svi su članovi Reda po imenu i stvarno braća i manji premda vrše različite poslove, zadaće i službe u Redu.

Čl. 55

§1 Neka se braća rado sjećaju da karizma koju je Bog udijelio svetom Franji sve svoje mnogostruke plodove donosi i očituje kako kod Manje braće tako i kod drugih članova Franjevačke obitelji.

§2 Braća neka svim silama uznastoje njegovati i promicati puni razvoj ove franjevačke karizme kod sviju koje je duh svetoga Franje zahvatio i neka iskoriste priliku da se sastaju kako bi zajedničkim pothvatima pružali pomoć.

§3 Duhovni pomoćnici bilo kojega tijela ili stupnja Franjevačke obitelji neka se pomnjivo izabiru prema odredbama općega i vlastitoga prava.

Stanka za šutnju

Pobuda

Franjevačko bratstvo ima konkretan zadatak da bude oruđe mira, dobra, pravednosti, pomirenja. Prije nego navijesti i promiče mir, bratstvo ga treba živjeti. Svaki brat će trebati imati mir u svom srcu. Bratstvo se, osim toga, treba svaki dan zalagati da bude pomireno bratstvo, svjedok pomirenja koje Otac hoće ostvariti u svijetu po svom Sinu.

Čitanje iz GGKK

Čl. 67

Braća, odričući se neprestance samih sebe i u trajnom obraćanju Bogu,neka pronose proročku sliku primjerom vlastitog života, kako bi pobijali “lažne vrednote” našega doba.

Čl. 68

§1 Braća neka žive na ovome svijetu kao promicatelji pravednosti te kao glasnici i tvorci mira, neka pobjeđuju zlo čineći dobro.

§2 Dok braća naviještaju mir ustima, neka ga još dublje čuvaju u srcu, tako da nikoga ne izazivaju na ljutnju i sablazan, nego neka sve pozivaju na mir, blagost i dobrostivost.

Učinimo kratki ispit savjesti da prepoznamo podjele, otvorene rane, nedostatke dijaloga, sva pomanjkanja ljubavi među nama u našem svakidašnjem bratskom životu.

Kratka šutnja … zatim se može moliti ili pjevati jedan pokornički psalam.

Sada želimo učiniti znak koji izražava prihvaćanje svakoga brata kao dara Gospodinova i raspoloživost za praštanje i pomirenje sa svakim bratom. Pružimo si bratski zagrljaj.


 

7.   EVANGELIZiRATI U BRATSTVU I MALENOSTI U SVIJETU

Pobuda

U svojim počecima franjevačka duhovnost je misionarska duhovnost, duhovnost susreta koja teži za tim da se pokrene. Po primjeru Franje i tolike braće želimo i mi prihvatiti dar Evanđelja i kreativno ga uzvratiti životom, konkretnim gestama, evangelizatorskim poslanjem u njegovom izričaju “inter gentes” i “ad gentes”. Konstitucije, u IV. i V. poglavlju, nas podsjećaju da smo putnici i pridošlice u ovome svijetu, da smo svi pozvani evangelizirati, da je naš prvi oblik evangelizacije evangelizirati svojim  životom bratstva i malenosti, ali također i riječju i izričitim propovijedanjem .

Pjesma i unošenje karte svijeta i para franjevačkih sandala.

Čitanje iz GGKK

Čl.  66

§1 Da poniženje Spasitelja odlučnije slijede i jasnije ga pokažu, neka braća prigrljuju socijalno stanje malenih, boraveći uvijek među njima kao manji; takvim društvenim položajem neka pridonose dolasku kraljevstva Božjega.

§2 Svojim načinom života braća i kao bratstvo i kao pojedinci, neka se tako ponašaju da nikoga od sebe ne odbijaju, osobito one koji su u društvenom i duhovnom pogledu redovito zapostavljeni.

Kratko svjedočenje jednog brata koji živi među siromasima, da podijeli svoje iskustvo manjega brata u ovom kontekstu.

Čitanje iz GGKK

Čl.  83

§1 kao što je Sin poslan od Oca, sva se braća pod vodstvom Duha Svetoga šalju da naviještaju Evanđelje po cijelome svijetu svakom stvorenju te, davši svjedočanstvo njegovu glasu, neka učine da svi upoznaju kako nema svemogućega osim Boga!

§2 Neka sva braća sudjeluju u zadaći evangelizacije cijele Crkve i, po primjeru svetoga Franje, kojega je “cijelo tijelo postalo jezik”, neka budu spremna prihvatiti nadahnuće Gospodnje, i kamo god budu pozvana i poslana neka riječju i djelom izgrađuju sve narode neokaljanošću cijeloga svoga života.

Čl. 84

Gdje god braća bila i što god radila neka se nastoje posvetiti zadaći evangelizacije: kako u bratskoj zajednici kontemplativnim i pokorničkim životom te obavljanjem raznovrsnih poslova za bratstvo, tako u ljudskom društvu intelektualnim i materijalnim djelatnostima, vršenjem dušobrižničke službe u župama i u drugim crkvenim ustanovama; te konačno, naviještajući dolazak Božjega kraljevstva, svjedočanstvom jednostavne franjevačke nazočnosti.

Čl.  89

§1 Svjedočanstvo života ili tiho naviještanje kraljevstva Božjega na neki je način početak i prvi način evangelizacije koga mogu i moraju pokazati sva braća i klerici i laici, propovjednici, govornici, ili radnici, mladi i stari, zdravi i bolesni, tako da, dok provode život manjih u bratstvu, očituju da su kršćani.

§2 Svjedočanstvo riječi ili izričito naviještanje drugi je način evangelizacije, a ostvaruju ga oni koji riječju i službom naviještaju ime i nauk, život i obećanje, Kraljevstvo i otajstvo Isusa Nazarećanina Sina Božjega.

Podsjetiti na različite nazočnosti evangelizacije "inter gentes" provincijskoga bratstva.

Čitanje GGKK čl. 117

Čl. 117

§1 U našem se Redu misionarima nazivaju ona braća koja se,sukladno Pravilu, božanskim nadahnućem žele posvetiti misijskoj djelatnosti evangelizacije, i koje nadležni ministar pošalje.

§2 Cilj je misijske evangelizacije donositi Evanđelje Gospodina Isusa Krista narodima ili skupinama u kojima se nije nikada čula Radosna vijest te onima koji su prihvatili Evanđelje pomagati u izgradnji mjesne Crkve.

§3 Misijska evangelizacija ostaje nužna u svim mjesnim crkvama sve dok se one potpuno ne izgrade ili dok se ponovno ne povrati prvotna snaga, upotrijebivši sile i potrebna sredstva.

Kratko svjedočenje jednoga brata s tipično misionarskim iskustvom "ad gentes".


ZAVRŠETAK:

Blagoslov s Presvetim i završna pjesma.

[Tekst odobren od Generalnoga definitorija za vrijeme Jakog vremena u srpnju 2012. godine]

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2457
Ovaj mjesecOvaj mjesec42036
UkupnoUkupno5489582

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 56 

Administrator

franodoljanin@gmail.com