Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika (1., 2. i 3. dio)

Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, kojih se okupilo više od osamdeset, o temi «Pravo na rad i nezapolesnost u suvremenim društvima» započeo je s radom u utorak 9. listopada 2012. u dvorcu «Mihanović» u Tuheljskim Toplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

Molitvu na početku skupa predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar. Potom je pozdravnu riječ uputio uime organzatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina koji je ujedno i otvorio rad skupa. Pritom je istaknuo kako je Crkva tijekom vremena veliku važnost posvećivala pravu na rad te kako sa zebnjom danas gleda na probleme nezaposlenosti u suvremenim društvoma. Istaknuo je kako se rad neprestano, prema riječima bl. Majke Terzije, mora prožimati ljubavlju jer se rad bez ljubavi pretvara u robovanje. Mons. Sudar je pozdravši okupljene istaknuo kako će tema i predavači pomoći okupljenima da i oni o tom vrlo važnom segmentu ljudskog života, napose u vremenima u kojima živimo, daju doprinos, ako ne da teret i patnja nezaposlenosti bude manja, ali barem da pomognu ljudima da s više hrabrosti nose taj problem i na njega hrabro odgovaraju. «Pritom je od posebne važnosti potrebno ljude saslušati. Vjerujem da ćemo posvetivši vrijeme ovoj važnoj temi, ovom gorućem problemu i ne samo našeg naroda nego i cijele Europe i cijelog svijeta, biti potaknuti kako bismo pokušavali ljudima dati dodatni motiv da teška životna pitanja rješavaju služeći se suradnjom s ljudima i oslanjanjući se na vjeru u Boga.» Županica Krapinsko-zagorje županije Sonja Borovčak je iskazala radost što se skup održava upravo na području te županije. «Tema skupa je aktualna, pa je posebno važno saslušati ljude i biti blizu njihovim problemima. Najbolja je socijalna politika kada se osobi može ponuditi posao i da za taj posao dobiva redovitu plaću. Svi zajedno moramo činiti kako bismo pomogli ljudima koji su u potrebi», istaknula je. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović je istaknuo kako pitanje rada i nezaposlenosti pogađa kako našu zemlju, tako i zemlje iz kojih dolaze i sudionici skupa. «Kad se gleda i evanđelje, ono se može pratiti i kao jedna velika priča o radu. Rad nas uzdiže i kao pripadnike nacije jer bez rada nema nacije, a bez rada ne može biti ni Hrvatske.» Predstojnica hrvatskoga Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. Daria Krstičević je istaknula kako Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni izborom ovogodišnje teme stavljanjem u fokus gorućih problema maloga čovjeka, a problemi maloga čovjeka su zapravo problemi društva u cjelini, još jednom pokazuje da se domovinska Crkva, svećenici i pastoralni suradnici, aktivno uključuju u društvena zbivanja, promišljaju probleme i izazove pred kojima se nalaze njezini članovi te se beskompromisno u duhu Božjega nauka bore za prava onih najugroženijih. U toj je progodi ujedno ukupljene ukratko upoznala i s djelatnostima, aktivnostima i zadaćama hrvatskoga Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić pritom istaknuvši kako živimo u vremenu velikih gospodarskih i općeljudskih previranja. «Milijuni ljudi strahuju za svoju egzistenciju, a kriza sve više uzima maha. Tako je to u svijetu, a ništa bolja situacija nije ni u domovini. Nije potrebno nabrajati sve ono što opterećuje domovinsko gospodarstvo, domovinsku problematiku. O svemu tome svakodnevno slušamo ili čitamo. U svemu tome se ne očituje samo financijska kriza, već i kriza duha o i morala. Crkva također pritom nastoji pomoći, dijagnosticirati stanje i predložiti moguća rješenja. Upravo nošeni osjetljivošću za te ljudske probleme, organizirali smo ovogodišnji skup o toj aktualnoj temi upravo u domovini, koja vapi za učinkvitošću rješavanja gorućega pitanja nezaposlenosti.»

Potom je predavanje o pravu na rad održao prof. dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci pritom istaknuvši: «Iako crkveni socijalni nauk od samih početaka govori o ljudskom radu, taj govor doživio je neke važne etape razvoja. U počecima taj nauk govori o čovjeku-radniku, a tek postupno stavlja u centar zanimanja ljudski rad. Danas se, međutim, ovakav premještaj naglaska pokazao nedostatnim. Nije više dovoljno teoretski, kako teološki tako i biblijski, raspravljati o smislu i vrijednosti ljudskog rada, jer je to dovoljno poznata činjenica. Danas je potrebno ponovno premjestiti naglasak na čovjeka koji radi ili bi trebao raditi, ali mu to iz raznih razloga biva onemogućeno. U ovakvom kontekstu pozornost dobiva tema prava čovjeka na rad. Obzirom da se crkveni nauk ovom temom više načelno, a manje podrobnije bavio, nužno je o njoj govoriti prvenstveno na temelju  nekih socioloških podataka. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se govor o pravu na rad razlikuje ovisno u kakvom se okruženju i na kojoj standardnoj razini o tome govori. Obzirom da se ovdje bavimo stanjem u Hrvatskoj, najnoviji podaci ukazuju na to kako hrvatski čovjek gleda na svoj rad i svoje pravo na rad, te je moguće uočiti i glavne prepreke ostvarenja prava na rad ali i uvidjeti glavne probleme na tom planu. Tako se ispostavlja da je hrvatski čovjek prilično nezainteresiran boriti se za svoje pravo na rad te u društvenoj nepravdi vidi korijen svih problema u svijetu rada. Osim toga, izvjesno je da u Hrvatskoj vlada određeni strah od gubitka posla, te se hrvatski čovjek zadovoljava ako uopće mogne raditi. On nema niti snage niti volje boriti se da u svoje pravo na rad uključi i neke druge dimenzije, kao što su problem zadovoljstva na radu, primjerene plaće, sigurnosti na radu, primjerenih međuljudskih odnosa u svijetu rada. Poimanje prava na rad ostaje u Hrvatskoj ograničeno na shvaćanje rada kao sredstva preživljavanja. Ona viša razina, koja pravo na rad širi i na neke druge dimenzije, u Hrvatskoj još nije zaživjela. Podaci istraživanja zabrinjavaju prvenstveno stoga jer mogu označavati i rađanje svojevrsne kulture nerada, tj. kulture u kojoj rad nije shvaćen kao osnovni temelj standarda, nego to postaju neki drugi čimbenici, kao što je npr. podobnost. S etičke točke gledišta važno je pojasniti kakav status uživa pojam pravo na rad, je li to pravo naravno pravo ili samo stečeno pravo. O tome ovisi naša prosudba o raznim nepravdama u svijetu rada, kršenjima ljudskih prava radnika, o ukidanju nedjelje kao neradnog dana, i tome slično“, istaknuo je dr. Grbac.

Tijekom skupa dr. Jerko Valković će govoriti o dobrovoljnom radu (volonterstvu) pod vidom navještaja novog modela društva. Predavanje o vrijednosti rada u Hrvatskoj i Europi održat će dr. Gordan Črpić. Dr. Vladimir Dugalić  govorit će o svijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne države, dok će dr. Zoran Šućur govoriti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti nezaposlenih. U srijedu 10. listopada predviđeno je duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko-zagorje. Misna slavlja tijekom skupa u dvorcu „Mihanović“ predvodit će mons. Sudar, a skup završava s radom u četvrtak 11. listopada. U večernjim satima danas popodne bit će predstavljen zbornik radova (13. po redu) s prošlogdišnjeg skupa održanog u Bad Honnefu kod Bonna o temu „Mediji i suvremena evangelizacija“. O zborniku će govoriti dr. Jerko Valković i dr. Vine Mihaljević.

.

Pravo na rad i nezapolesnost u suvremenim društvima (2)

 Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe o temi «Pravo na rad i nezapolesnost u suvremenim društvima» nastavio je radom u utorak 9. listopada popodne u dvorcu «Mihanović» u Tuheljskim Toplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, predavanjima dr. Jerka Valkovića s Teologije u Rijeci o temi «Dragovoljni rad (volonterstvo) – navještaj novog modela društva» i dr. Gordana Črpića sa Hrvatskoga katoličkog sveučilišta o temi «Vrijednosti rada u Hrvatskoj i u Eurpi» . Prigodnu riječ na početku popodnevnog rada uputio je ravnatelj dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferecije (NJBK) dipl. pedagog Stefan Schohe koji je okupljenima zaželio plodonosno vrijeme skupa, te je još jednom izrazio sućut u povodu smrti bivšeg dugogodišnjeg naddušobrižnika (delegata) za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Bernarda Dukića. Ujedno je okupljenima prenio pozdrave mons. Norberta Trellea, biskupa Hildesheima, predsjedavajućega Komisije za migraciju NJBK. Dr. Valković je istaknuo da se Međunarodni dan volontera slavi 5. prosinca. Međunarodna je godinu volontera 2001. te Europska godina volontiranja 2011. U Hrvatskoj je u svibnju 2007. donesen Zakon o volonterstvu. Volonterstvo nije u prvom redu vršenje određenih službi već stvaranje nove kulture i novog načina djelovanja. Prema zadnjoj „Studiji o volontiranju u Europskoj uniji“ koja je obuhvatila sve zemlje  članice Europske unije pokazala je da je oko 92 do 94 milijuna odraslih osoba uključenih u volontersko djelovanje. To nadalje ukazuje da je oko 22% - 23% Europljana starijih od petnaest godina uključeno u volonterski rad. Neke članice EU-a imaju dugotrajnu tradiciju volontiranja i razvijene volonterske sektore, dok kod drugih je taj sektor tek u začetku ili je slabo razvijen. I u Zakonu o volonterstvu RH ističe se ta karakteristika budući da je volonterstvo „dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljano volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. „Volontiranje osnažuje pojedince, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije i ima potencijal kohezivnog elementa u društvu», istaknuo je dr. Valković. Dr. Črpić je u svom predavanju podsjetio na Deklaraciju 5. hrvatskog socijalnog tjedna o kulturi rada u Hrvatskoj pritom istaknuvši kako društvena istraživanja otkrivaju da Hrvatska spada u zemlje s  najnižim povjerenjem u institucije u Europi. Mnogobrojne susljedne krize koje pogađaju hrvatsko društvo potvrđuju antropološku činjenicu da je rad prije svega etičko-moralna i duhovna, a ne tek ekonomska kategorija. Ako želimo razvijati hrvatsko društvo u svim njegovim dimenzijama, a posebno kulturu rada u Hrvatskoj, takvo stanje je neodrživo. U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na rad: nezaposleni - isključeni iz svijeta rada i prezaposleni – isključeni iz obiteljskoga i društvenog života. Dajući sugestije za kulturu rada u Hrvatskoj, dr. Črpić je kazao kako je važno razvijati duhovnost rada, vraćajući radu njegov pravi smisao i vrijednost. Razvoj poduzetništva počiva na tri jednostavna načela: pravedan profit za vlasnike poduzeća/poduzetnike; pravedna plaća za radnike i pravedan porez za državu. Poticajima za zapošljavanje važno je pridodati i poticaje za cjeloživotno obrazovanje radnika, medijski promovirati poslodavce koji zapošljavaju teško zaposlive skupine, povećati sredstva za mjere politike zapošljavanja te maksimalno se usredotočiti na korištenje sredstava EU u području zapošljavanja. Kao narod i politička zajednica ne smijemo odustati od odgoja za rad. U potrošačkoj, zabavljačkoj kulturi nije lako odgajati za rad, stoga je u odgoju za rad potrebno ojačati funkciju obitelji. Obitelj je u Hrvatskoj još uvijek funkcionalna institucija i na nju se potrebno više osloniti. Sustav vrijednosti u obitelji prenosi se upravo u zajedništvu roditelja i djece. Sloboda od nedjeljne tlake nužni je uvjet mogućnosti odgoja u obitelji, pa i odgoja za rad. Važno je inzistirati na zakonima koji će učinkovito štititi radnika, te njihovoj provedbi, koja će omogućiti stvarno poštivanje radničkih prava. Za napredak sela nužno je, u seoskim krajevima, učiniti gospodarsku strukturu raznovrsnijom. Uključivanje u dobrovoljni rad, novi odnosi povjerenja koji se na taj način između ljudi ostvaruju, uvećavaju društveni kapital, a samim time i sposobnost društva za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Dobrovoljno djelovanje postaje svjedočanstvo jednog drugačijeg modela društva i zajedništva koje se ne temelji samo na utilitarističkim načelima. Država i državne institucije trebaju početi djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana i omogućile razvoj društva koji je sada zaustavljen. Trebamo konačno demontirati sustav upravljanja koji je tijekom totalitarnog režima bio projektiran da građane nadzire, a ne da im služi. Taj je sustav neprimjeren demokratskom uređenju. S ovako niskim i opadajućim društvenim kapitalom, tj. nepovjerenjem u institucije i protudruštvenim djelovanjem, teško je očekivati bilo kakav razvoj, pa i gospodarski. U području zakonodavstva tražimo da hrvatski zakonodavac počinje ozbiljno uređivati hrvatsko društvo polazeći od dobrih hrvatskih praksi, postojećeg sustava vrijednosti, kulture i tradicije koju valja čuvati i razvijati, a ne ignorirati. U takvom bi okruženju bilo moguće razvijati novu kulturu rada u Hrvatskoj, koja će biti primjerena vremenu, ali koja neće zanemariti da je svaki rad prije svega ljudski rad koji se čovjeku ne smije oduzeti, kazao je dr. Črpić.

Misno slavlje te večeri predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar u koncelebraciji s delegatom za hrvatsku pastvu u skandinavskim zemljama mons. Stjeanom Biletićem, koji je propovijedao, i delegatom za hrvatsku pastvu u Sloveniji fra Markom Prpom.

U večernjim satima toga dana predstavljen je zbornik radova (13. po redu) s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bad Honnefu kod Bonna o temu „Mediji i suvremena evangelizacija“. O zborniku su govorilli dr. Vine Mihaljević i dr. Jerko Vaković. Na predstavljanju su bili i predavači s prošlogdišnjeg skupa čiji su radovi objavljeni u zborniku: mons. Ivan Miklenić, dr. Danijel Labaš, dr. Igor Kanižaj i dr. Adolf Polegubić. Gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović je predstavio višelistni Hrvatski kalendar za 2013. godinu posvećen iseljenoj Hrvatskoj u znaku križa krbavskih biskupa te časopis za hrvatski martirologij Hrvatska vjernost. Don Anto Baković je predstavio svoju knjigu Hrvatski martirologij XX. stoljeća, list Narod te druga svoja važna izdanja.

U srijedu 10. listopada predviđeno je duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko-zagorje s misnim slavljem u Hrvatskom nacionalnom svetištu Mariji Bistrici. U četvrtak 11. listopada dr. Vladimir Dugalić  govorit će o svijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne države, dok će dr. Zoran Šućur govoriti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti nezaposlenih, a u popodnevnim satima toga dana predviđen je okrugli stol sa svim predavačima.

Pravo na rad i nezapolesnost u suvremenim društvima (3)

Na početku trećega, ujedno i zadnjega dana skupa, udrugu «Vigilare» predstavili su mr. Vice John Batarelo i dr. Marko Blagović. U radu skupa sudjelovala je i ravnateljica Cartitasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar. Predavanje o svijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne države održao je dr. Vladimir Dugalić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta iz Đakova. Polazeći od pojma socijalne politike i nastanka socijalno osjetljive države nakon Drugoga svjetskog rata, dr. Dugalić je u radu raspravljao o današnjim modelima države blagostanja, s posebnim naglaskom na nastanak socijalne države na europskom kontinentu. Analizirao je mogućnosti današnje socijalne države, ukazao na njezine prednosti i nedostatke te je pozornost pridodao i tzv. Trećem putu Tonyja Blaira. Na kraju, u svjetlu socijalnog nauka Crkve, autor je ukazao da socijalnu politiku treba provoditi ne samo država, nego i sve udruge i ustanove društva, uključujući i gospodarstvo. «Današnja socijalna politika, koja osigurava pravo na rad, nije samo briga države, nego je odraz sustava vrijednosti u jednom društvu i plod suradnje i odgovornosti svih članova civilnog društva. Karitativno djelovanje, nadahnuto kršćanskim poimanjem solidarnosti, u tome zauzima značajno mjesto.»

Dr. Zoran Šućur s Pravnog fakulteta u Zagrebu svom je predavanju govorio o siromaštvu i socijalnog isključenosti nezaposlenih. „Nezaposlenost je središnji problem i jedan od glavnih izazova suvremenih društava. U situaciji kada nezaposlenost postaje sve masovnija pojava, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri ona povezana s drugim nepovoljnim životnim posljedicama i okolnostima kao što su siromaštvo i socijalna isključenost.“ Autor je u radu želio utvrditi rizik siromaštva, socijalne isključenosti i materijalne deprivacije među nezaposlenim osobama u Hrvatskoj, analizirati njihove socijalne mreže i mjere materijalne i socijalne potpore te ispitati subjektivnu percepciju vlastitog materijalnog i socijalnog blagostanja. Rezultati empirijskih istraživanja pokazuju da nešto manje od polovice nezaposlenih u Hrvatskoj živi ispod granice relativnog siromaštva, dok je više od 1/5 egzistencijalno ugroženo, 1/10 nezaposlenih živi u kućanstvima koja primaju socijalnu pomoć, a 1/6 je istovremeno siromašna i socijalno izolirana. Može se zaključiti da je nezaposlenost u RH čvršće povezana s materijalnom nego sa socijalnom deprivacijom te da su dugotrajna nezaposlenost i kumulacija dimenzija isključenosti nepovoljnije od same nezaposlenosti. Kako bi se smanjila nezaposlenost i ublažile njezine posljedice presudna je uloga ekonomske politike i politike zapošljavanja, ali i aktivnih mjera tržišta rada čiji je cilj sprječavanje dugotrajne nezaposlenosti i poticanje socijalnog usključivanja nezaposlenih osoba, istaknuo je dr. Šućur. U popodnevnim satima organiziran je okrugli stol na kojem su sudjelovali predavači dr. Josip Grbac, dr. Jerko Valković, s. Jelena Lončar, dr. Vladimiri Dugalić, dr. Zoran Šućur. Sudionici simpozija su iznosili svoja motrišta o pitanjima prava na rad i nezapolesnosti koja pogađa i zemlje u kojima žive i djeluju.

Na kraju su prigodnu riječ uputili predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar zahvalivši okupljenima na svemu što čine, i u ime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, koji je zatvorio rad skupa. Misno slavlje toga dana predvodio je mons. Sudar uz koncelebraciju s delegatom za Frankcusku, Veliku Britatniju i zemlje Beneluxa vlč. Stjepanom Čukmanom, koji je ujedno i propovijedao vlč. Stjepanom Čukmanom i vlč. Vladimirom Švendom.

Dan ranije, u srijedu 10. listopada organizirano je cjelodnevno duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko zagorje. Sudionicima se u Gornjoj Stubici obratio načelnik općine Željko Lisak koji ih je upoznao s razvojem općine te domaći župnik vlč. Luka Sliepčević koji ih je u župnoj crkvi sv. Jurja mučenika upoznao sa župom. Vidjeli su i spomenik junaka Domovinskog rata Rudolfa Perišina u tom gradu, kao i spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Potom su pohodili Hrvatsko nacionalno svetište Mariju Bistricu u kojem je svečno misno slavlje predvodio i propovijedao mons. Sudar uz koncelebraciju ravnatelja upravitelja svetišta mons. Zlatka Korena, koji ih je srdačno pozdravio, te svećenika koji potječu iz Marije Bistrice  vlč. Stjepana Čukmana, don Rudija Belka i o. Pere Šestaka. Sudionici skupa darovali su svetištu prigodnu svijeću, a mons. Koren je sudionicima dao prigodni dar. Nakon objeda odvezli su se u Lepoglavu gdje su posjetili sobu u lepoglavskoj kaznionici u kojoj je robovao 1874 dana bl. kardinal Alojzije Stepinac i kažnjeničku kapelu u pratnji zatvorskog dušobrižnika cistercita o. Josipa Krčmara. Posebno su bili iznenađeli unutrašnjošću pavlinske lepoglavske župne crkve. Razgledali su i dvorac Trakošćan te su se na povratku u Tuhelj kratko zadržali ispred kuće prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću.

Sudicima su o duhovno-kulturnim znamenitostima Hrvatskoga zagorja zanimljivo i sažeto govorili don Rudi Belko i vlč. Ivan Levak.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

 

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Split:

18. prosinca: Predstavljanje monografije „Gospodin vam dao mir“

*********

13./16./20. prosinca: Koncerti pjevačkog zbora „Neuma“ iz Drniša

**********

14. - 17. prosinca: Sinj - Duhovna obnova

*********

Trstenik: Mjesečne teme u OFS-u 'Blagovijest' - 2018.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1386
Ovaj mjesecOvaj mjesec45937
UkupnoUkupno5581444

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 107 

Administrator

franodoljanin@gmail.com