Kelkheim: Proslava Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta

 

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu proslavila je u nedjelju 23. rujna svoju zaštitnicu Gospu Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. Svečano misno slavlje u punoj crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu predvodio je hrvatski dominikanac iz Mainza o. Frano Prcela u zajedništvu sa župnikom fra Marinkom Vukmanom. Prije misnog slavlja išlo se u ophodu od sakristije, dvorištem ispred crkve te u crkvu. U ophodu su mladi obučeni u narodne nošnje nosili repliku lika Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, koju su položili ispred oltara.

U uvodnoj riječi fra Marinko je kazao: „Poznato je da svaki dio naše zemlje, svaka naša pokrajina ima svoje omiljeno Gospino svetište. Lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta stariji je od svih zavjetnih i čudotvornih njezinih slika i kipova u svim tim crkvama. Tim Marijinim likom označena je sva hrvatska crkvena povijest. Okupljeni oko žrtvenika Kristova, oko časnog lika Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta, želimo danas u Kelkheimu onoviti i zahvaliti Gospi za svoje danas i sutra. Reći joj o svojim poteškoćama, o djeci koja su ginula s njenom krunicom o vratu, o obiteljima koje su prognali, o svetištima koje su spalili. Moliti je da pomogne našem narodu, onome kojeg tjeraju iz Bosne i Hercegovine, onome koji traži svoje nestale sinove, onima njezinima što pate po tamnicama diljem svijeta od Haaga  do svih drugih.“ Potom je fra Marinko uz sudjelovanje djece molio prigodnu molitvu Gospi, te je blagoslovio Gospin lik, kao i okupljene vjernike.

O. Frano Prcela je u propovijedi kazao kako današnji blagdan posebno u toj zajednici stavlja u središte lik Majke Božje, koja ima toliko imena. “Blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta specifičan je i svojstven samo našem narodu i to ne u smislu das mo mi posebni. I drugi narodi imaju svoju poprilično veliku priču suradništva, suputništva i sumoliteljstva s Majkom Božjom. Blagdan kojega ova župa danas slavi i u kojem središtu shvaćanja, vjerovanja i traženja stoji Majka Božja, nastao je u jednom specifičnom trenutku našega naroda. Mi odrasli se dobro sjećamo kakva su bila vremena za vrijeme komunističkog sustava. Pretpostavljam da je najveći broj vas došao u ove krajeve, ne iz radosti već iz nevolje trbuhom za kruhom i nemogućnosti u vlasitoj domovini ostvariti se, omogućiti svojoj obitelji, svojoj djeci kakvu takvu budućnost. I upravo u tom specifičnom trenutku našega naroda 1976. godine, kada su se slavile mnoge obljetnice iz povijesti hrvatskog naroda, naši pastiri – biskupi sjećajući se 1300 godina pokrštavanja Hrvata, a također i 1000 godina da je sagrađena prva crkva Blaženoj Djevici Mariji  - Gospi od Otoka u Solinu, žele svoj narod ohrabriti”, kazao je o. Pecela dodavši kako je Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta simbol hrvatske povijesti, vjere i zajedništva. “Naš se narod u brojnim trenucima naše povijesti utjecao Majci Božjoj te joj je u znak zahvalnosti gradio crkve. Tako su naši pastiri 1976. godine željeli cijeli narod pozvati da se sjeti svoje povijesti, da ne očajava u svojoj sadašnjosti, da traži uporište u svojoj budućnosti. Sjeća se, zahvaljuje i dobiva orijentaciju za budućnost. Ovaj lik Majke Božje, koji stoji pred oltarom, najstariji je lik Majke Božje u tim putokazima u hodu našega naroda, koji je umjetnički osmišljen u jednoj skromnoj crkvi u Biskupiji kod Knina. U znak sjećanja svih dijelova naše domovine i svih mjesta gdje naši ljudi žive, taj lik dobiva krunu od zlata i srebra. S tim likom i činom događa se i prekretnica u novijoj hrvatskoj povijesti. Jedna od slika svih slika iz moderne povijesti, povrh Domovinskog rata, jest slika kada hrvatski hodočasnici 1979. dolaze u Rim kod pape Ivana Pavla II. i traže da on blagoslovi taj lik – to djelo hrvatskog zajedništva i zahvalnosti. Naše zajedništvo i danas ima svoje poteškoće, a da bi ono imalo budućnost, potebno je ne stidjeti se postaviti pitanje – kako se ugraditi u ljudsko, vjerničko i nacionalno zajedništvo. Kako suodgovarati na to pitanje? To pitanje treba dobiti i vjernički odgovor. Odgovor na to pitanje ne počinje upiranjem prsta u druge. Prije nego se upustimo u bilo kakvu analizu našega stanja, počnimo od sebe. Promjene svijeta, promjene u našoj zajednici, u našem narodu, u našoj Crkvi, počinju od mene, od nas. Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta nam je pokazatelj da trebamo nova mjesta, nove načine za našu orijentaciju, za novo osvježenje u smislu zajedništva i vjere. Da bismo to i postigli nije stvar galame i velike pameti, nego nove poniznosti, koja počinje od naših obitelji, poniznosti koja se veseli drugom, poniznost koja traži kako da drugome bude bolje da bih i ja bio sretan i ispunjen. To je vjernička poniznosti. Poniznosti koja je toliko tiha i povučena da u toj tišini i Bog u mom životu može doći do riječi. Bog u galami, u upiranjima prsta u druge ne dolazi nego šuti i suosjeća”, kazao je o. Prcela podsjetivši kako su hrvatski biskupi tijekom tih jubileja posebno isticali važnost povrtaka molitve u hrvatske obitelji što je i danas jako potrebno.

Misno slavlje uveličao je svojim izvrsnim pjevanjem župni mješoviti zbor pod vodstvo s. Magdalene Višić i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka. Milodari toga dana bili su namijenjeni Caritasu za potrebe osoba s posebnim potrebama, a vjernici su se odazvali i akciji prikupljanja živežnih namirnica koje će biti darovane Caritacu u Hofheim am Taunus. Nakom misnog slavlja za sve je ispred crkve pripremljen domjenak.

Fotografije

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

 

Pretraži sadržaj

Najave

21. listopada: Susret odgojnih zavoda Provincije

*********

27.-29. listopada: Stuttgart - VI. susret hrvatskih studenata iz Njemačke

*********

5. – 19. studenoga: 'Dani socijalne zauzetosti'

*********

11. studenoga: Split - Humanitarni koncert 'Najmanjima od najmanjih'

*********

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas259
Ovaj mjesecOvaj mjesec49620
UkupnoUkupno5421090

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 76 

Administrator

franodoljanin@gmail.com