Mainz: Četrdeset i pet misijskih godina

 

Hrvatska katolička misija Mainz proslavila je u subotu 15. i u nedjelju 16. rujna 45. obljetnicu postojanja. Svečano misno slavlje u tom je povodu u crkvi sv. Bonifacija u Mainzu, u kojoj se Hrvati iz misije okupljanju na središnje nedjeljno misijsko misno slavlje, predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Juraj Jezerinac. U suslavlju su bili voditelj misije franjevac Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu fra Ante Bilić i njemački dominikanac - osvjedočeni prijatelj Hrvata i Hrvatske o. Diethard Zils. Misnom slavlju pribivao je i domaći njemački župnik dominikanac o. Laurentius Höhn.


Sve je na početku pozdravio o. Bilić pritom istaknuvši kako je velika radost kad pastir domovinske Crkve dolazi pohoditi Hrvate izvan domovine, koji su raseljeni diljem svijeta te očekuju pastirsku riječ, riječ potpore, hrabrosti u svom svakidašnjem životu. Potom je ocu biskupu uputio riječi dobrodošlice. Podsjetio je također kako je prva misa u toj misiji slavljena 1. listopada 1967. u crkvi sv. Bonifacija, nedaleko od glavnog kolodvora u Mainzu, kako je to napisao prvi voditelj misije fra Stjepan Pavić. Također je zapisao kako je na toj prvoj sv. misi bilo 124-ero vjernika, a već sljedeće nedjelje 153 vjernika – 96 muškaraca, 51 žena i čestero djece. Mons. Jezerinac je u uvodnoj riječi podsjetio kako misija slavi 45. obljetnicu postojanja. „To je dovoljan razlog njezine proslave, prije svega zahvale Bogu od koga dolazi svako dobro, a to je ujedno zahvala svima, počevši od svećenika koju su okupljali hrvatski vjernički katolički puk, te svim vjernicima, posebno preminulima, kojih se danas spominjemo u misnom slavlju.“

U propovijedi mons. Jezerinac je kazao kako nakon Drugoga svjetskog rata, između 1956/57. godine, otišlo je s područja općine Krašić, rodnog mjesta blaženog kardinala Alojzija Stepinca, pedesetak mladića i djevojaka u strani svijet, a mnogi se od njih nisu više vratili. „Bile su to teške godine za taj dio naše domovine, nazvan „kažnjeničkim“ zbog blaženog kardinala Stepinca, koji je tamo rođen. Sličnu sudbinu proživljavali su i drugi krajevi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje je živio hrvatski katolički živalj. Većina našega svijeta napustila je svoju domovinu zbog ekonomskih i političkih razloga. Dolaskom komunističke vlasti, započela je ateizacija društva i širenje jugoslavenstva. Svi oni koji su razmišljali i osjećali se imalo rodoljubno, nisu bili podobni. Stoga su naši ljudi otišli u zapadne države, posebno u Njemačku, koja je postala najveće gradilište u Europi. Broj se Hrvata iz godine u godinu sve više iseljavao. Najveći dio ljudi iselio se s područja Imotske, Sinjske i Drniške pokrajine te iz omiškog, ličkog, duvanjskog i ramskog područja, kao i drugih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Crkva je poput dobre majke pratila svoju djecu u njihovu hodu.“ Potom je podsjetio na važne dokumente koje je Crkva objavila, a koji govore o njezinoj brizi za iseljenika, od pape Lava XIII. pa dalje. U dokumentu pape Pija XII. iz 1952. „Exul familia“ bila je najvažnija odredba da se svuda, gdje je to moguće, osnuju nacionalne župe, odnosno katoličke misije, kako bi se vjernici mogli okupljati na misnom slavlju i tako slaviti Boga na svom jeziku. Tako je nastala i Hrvatska katolička misija u Mainzu. Briga domovinske Crkve za hrvatske radnike u inozemstvu bila je djelomična sve do 1965. godine. Sve do tada pojedini su svećenici, koju su se nalazili u Njemačkoj i drugim državama, vodili duhovnu skrb prema svojim mogućnostima o našim ljudima. Kad je riječ o Hrvatima grada Mainza i okolice, nezaobilazno je ime uglednog i časnog franjevca Franjevačke splitske provincije Presvetoga Otkupitelja dr. fra Dominika Šušnjare koji je studirao u Münchenu, a potom doktorirao njemački jezik i književnost. Krajem Drugoga svjetskog rata nije se vratio u Hrvatsku, nego se posvetio pastoralnom radu naših radnika. Vodio je brigu o Hrvatima posjećujući mnoge logore u Njemačkoj, u kojima su se nalazili Hrvati. Bilo je to vrijeme velikih iseljavanja ne samo našega naroda nego i drugih, koji su bili u početku smješteni po logorima dok se nije konačno riješilo pitanje njihovog trajnog smještaja i boravka. O. dr. Šušnjara je 1951. godine imenovan naddušobrižnikom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj. Godine 1964. kardinal Franjo Šeper na zasjedanju Biskupske konferencije u Zagrebu razmotrio je molbu Njemačke biskupske konferencije, koja je tražila svećenike koji bi se posvetili skrbi za iseljene Htrvate. Splitski nadbiskup mons. Frano Franić je to podržao istaknuvši kako Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja ima dovoljno svećenika i kako je siguran da će oni dati svećenike u tu svrhu. I tako su došli svećenici te Franjevačke provincije u Njemačku i Austriju. Prvi misionar došao je u Frankfurt 1965. godine. Na prijedlog provincijala fra Petra Čapkuna fra Stjepan Pavić je imenovan prvim misionarom u Mainzu. Bio je to svećenika Božjega Duha. Svakodnevno je po gradilištima obilazio naše radnike. Uspjeh nije izostao. Doznao je za mnoge druge adrese, sabirući tako živu zajednicu vjernika Hrvata. Kad je fra Stjepan dobio dozvolu da može slaviti misu na hrvatskom jeziku u crkvi sv. Bonifacija od 1. listopada 1967. godine, broj se Hrvata iz nedjelje u nedjelju povećavao. Fra Stjepana Pavića naslijedili su na mjestu voditlja HKM Mainz fra Stanko Dotur, fra Petar Vučemilo, fra Josip Bebić, fra Josip Klarić, a danas misiju vodi fra Ante Bilić. Svi su oni članovi iste provincije“, kazao je mons. Jezerinac. „Život naših radnika u iseljeništvu je bio veoma težak, posebno na počecima njihova dolaska u strani svijet. Bili su tu brojni problemi. Prije svega odvojenost od obitelji. Otac je radio u Njemačkoj, a supruga i djeca živjeli su u domovini. Mnogi nisu poznavali njemački jezik, što je još više otežavalo njihov tada težak život, tako da su svećenici, a kasnije i časne sestre koje su dolazile, postali u isto vrijeme socijalni radnici i radnice, boreći se za osnovna prava i dostojanstvo hrvatskog čovjeka. Svećenik je nastojao okupiti i stvoriti vjerničku zajednicu kako bi se sačuvali u svom ljudskom i kršćanskom dostojanstvu. Sve su to činili putem kateheze djece i odraslih, prigodnim duhovnim obnovama, stručnim predavanjima i sl. Najvažnije im je bilo probuditi kod naših vjernika osjećaj za Riječ Božju i nedjelju sv. misu“, istaknuo je. U nastavku je podsjetio kako se nalazimo u okruženju koje nije sklono kršćanskim vrijednostima, štoviše, nastoje se srušiti, izbaciti čak i spominjanje Boga u Europskom parlamentu, a da i ne govorimo kada je riječ o kršćanskim vrijednostima. Sve je to potaknulo sadašnjega papu Benedikta XVI. da ovu godinu proglasi „Godinom vjere“, koja će započeti 11. listopada ove godine i trajat će do 24. studenoga sljedeće godine. Cilj je Godine što više upoznati upravo osobu Isusa Krista, kako bismo svoju vjeru u Njega još više učvrstili i po njoj živjeli, kazao je mons. Jezerinac dodavši: „Kad ste napuštali Domovinu, ništa niste ponijeli sa sobom, osim najdragocjelijeg blaga, a to je blago vjere. Zahvaljujući vjeri vi ste se održali i sačuvali. Mi smo ponosni na vas, posebno mi biskupi. Svuda nailazimo na najljepše pohvale o hrvatskom narodu, o vašem vjerničkom životu, koji nastojite živjeti po vjeri. Na tome možemo zahvaliti i našim neumornim svećenicima i časnim sestrama. Blaženom kardinalu Alojziju Stepincu je iseljena Hrtvatska bila posebno na srcu. Često je slao iseljenicima svoja pisma, posebno u Njemačku“, kazao je mons. Juraj Jezerinac u propovijedi.

Uz svećenike fra Stjepana Pavića, fra Stanka Dotura, fra Petra Vučemila, fra Josipa Bebića, fra Josipa Klarića, i današnjeg voditelja fra Ante Bilić, u misiji su djelovale i hrvatske školske sestre franjevke iz Sarajeva: s. Dionizija Tomas, koja je djelovala na početku, a djeluje i danas, s. Donata Jeleč, s. Ambrozija Bernatović, s. Krešimira Skopljaković i s. Dragica Ljubos, koja je iz domovine pristigla na proslavu. U misiji kao tajnica djeluje Marija Lovrić-Holenda.

Na kraju misnog slavlja čestitku je misiji uputio njemački župnik o. Laurentius Höhn podsjetivši kako ta obljetnica znači i vrijeme suradnje i zajedništa Hrvata u Mainzu s tom njemačkom župom, te kako su mnogo puta Hrvati sa župljanima te župe zajedno slavili misna i druga slavlja. Na kraju je o. Bilić izrazio zahvalu svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspješnom ostvarenju proslave. Misno slavlje uveličao je misijski mješoviti zbor pod vodstvom s. Dionizije Tomas uz orguljsku pratnju dr. Joze Majdančića.

Večer ranije, u subotu 15. rujna, u povodu 45. obljtnice misije u „Waldsporthalle“ u Budenheimu je priređen duhovni i kulturno-zabavnim program. Program je uz prigodnu molitvu otvorio o. Bilić. Potom je misijski mješoviti zbor pod vodstvom s. Dionizije Tomas i glasovirskom pratnjom dr. Joze Majdančića uz pratnju misijskih tamburaša izveo hrvatsku i njemačku himnu. U pozdravnoj riječi voditelj misije o. Bilić je koji je podjetio kako je od početka djelovanja misije u misji kršteno 1116 osoba, bilo su 93 vjenčanja, 735 krizmanika, od 1970. godine 754 prvopričesnika, umrlih 148 te je bilo 1808 posjeta bolesnicima.

Potom je prigodnu riječ uputio mons. Jezerinac prenijevši pozdrave i čestitku domovske Crkve na čelu s hrvatskim biskupima o 45. obljetici misije. „Četrdeset pet godina vremenski i nije tako puno, ali je tijekom tih godina jako puno učinjeno na duhovnom planu. Bilo bi dobro da se zapiše što je sve dobro naša Crkva činila tijekom nakonratnih godina među našim ljudima u inozemstvu.“ Mons. Jezerinac je posebno potaknuo djecu i mlade neka budu zahvalni svojim roditeljima koji su se mnogo odricali da njima bude bolje. Čestitku je uputio i delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina koji je izrazio vjeru da će i mladi Hrvati druge i treće generacije na tim područjima očuvati hrvatsko ime u budućim desetljećima te je sve pozvao neka i nadalje ostanu na Kristovu putu. Čestitku je uputio i gradonačelnik Budenheima Rainer Becker pritom kazavši kako Budenheim predstavlja zajednicu od 8600 stanovnika gdje žive pripadnici 62 nacije. Pročitano je i prigodno pismo ravnatelja došobrižništva HBK i BK BiH za Hrvate u inozemstvu fra Josipa Bebića koji je i sam djelovao kao voditelj HKM Mainz više godine te nadgradonačelnika Mainza Michaela Eblinga, a na proslavi je bio i predstavnik Grada Mainza. Čestitku je uputio i  generalni konzul generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špoljarić. „U vremenu dok nismo imali svoju državu, svećenici su ovdje bili predstavnici Crkve, ali ne samo predstavnici Crkve već i više, ono su bili brana identiteta pružajući pomoć ljudima u svim njihovim potrebama.“ Prigodni riječ uputio je i predsjednik misijskog vijeća Stipe Bonić.

U bogatom duhovno-kulturnom programu misijski zbor izveo je misijsku himnu za koju je riječi napisao Ante Dabo, a uglazbio ju je maestro Mato Lešćan. Izvedena je i kratka scena „Čisto srce“ koju je pripremila s. Dionizija. Djeca su krasnoslovila pjesme o temi „Hrvatska je riječ koju naučih od majke“. Nastupila je i skupina mladih na gitarama pod vodstvom Vere Tomas. Nastupila su i djela Hrvatske nastave iz Mainza pod vodstvom učiteljice Jelke Kraljec. Izveden je i igrokaz „Umirovljeni Joko“ koji je napisala s. Dionizija. Pjesmu „Sanjao sam te, Isuse“ izveo je na hrvatskom Boško Jureta, a na njemačkom Tomislav Šola uz pratnju na gitari Manuele Petrović. Na glasoviru na nastupila Anamarija Galić. Nastupili su i članovi Hrvatske kulturne zajednice iz Mainza pod vodstvom predsjednice Katice Vraneša koja je također uputila čestitku misiji uz prigodni dar. Nastupile su folklorne skupine HKM Mainz izvedbom splitskih plesova, kola „Ražanac“ i „Linđa“. Kao gosti nastupila je folklorna skupina Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu, a u pratnji su bili župnik fra Marinko Vukman i pastoralna suradnica s. Magdalena Višić. Na proslavi je bilo i više svećenika i pastoralnih suradnica iz okolnih hrvatskih katoličkih misija, te skupina hrvatskih školskih sestara franjevki iz Sarajeva, koje djeluju pri Biskupiji Mainz, na čelu s poglavaricom njihove kuće u Mainzu s. Anđelke Jakovljević. Kroz program je vodila Josipa Marić, predstavnica mladih u misiji i predstavnica za sve Hrvate u Biskupiji Mainz. U zabavnom  programu nastupio je „Duo kumovi“ iz Wiesbadena.

Fotografije

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas189
Ovaj mjesecOvaj mjesec55843
UkupnoUkupno5284054

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 90 

Administrator

franodoljanin@gmail.com