Sažeci predavanja naših fratara na 23. mariološko-marijanskom kongresu u Rimu

Na 23. međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu u Rimu predavanja su održali članovi naše Provincije fra G. Jurišić, fra P. Lubina, fra B. Pezo i fra J. Šimić. Ovdje donosimo kratke sažetke njihovih predavanja.

.

Fra Jeronim Šetka, apostol štovanja Bogorodice Marije

Fra Gabrijel Jurišić

Dr. fra Jeronim Šetka (+1990.), OFM, svećenik, doktor slavistike, profesor i ravnatelj Gimnazije i Sjemeništa, definitor, provincijski vikar, generalni vizitator, znanstvenik i pisac. Uz svećeničke i profesorske poslove, istakao se je i kao osobiti pobožnik Bogorodice Marije i apostol njezine slave. Uz ostalo, pisao je znanstvene i popularne knjige, molitvenike i članke, od kojih je dobar dio posvetio širenju štovanja Presvete Djevice Marije. Posebno treba istaknuti njegovu “Hrvatsku kršćansku terminologiju“ (3 izdanja), molitvenik „Put u život“ (10 izdanja) i više znanstvenih rasprava i članaka posvećenih štovanju Bogorodice Marije. Fra Jeronim se nije toliko bavio strogo teološkim temama (dogmama), nego je širio pobožnost i štovanje Presvete Djevice.

Treba imati naumu da je skupljao zajedno s trojicom braće (fra Mirko Čović, fra Frano Nimac i fra Stanko Petrov) narodne pjesme i uredio „Zbirku hrvatskih narodnih pobožnih pjesama“ (1.231 pjesma), koja se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

.

Hrvatska marijanska svetišta u posaborskoj obnovi:

 prihvat i prilagodba na primjeru sinjskog svetišta

Petar Lubina, OFM

Marijanska svetišta važan su čimbenik u kršćanskoj praksi i duhovnosti. Na primjeru svetišta Gospe Sinjske autor u članku analizira liturgijsko-pastoralno stanje u marijanskim svetištima u razdoblju prije II. vatikanskog sabora. Stizali su brojni hodočasnici, svatko je za se obavljao zavjet, pristupao na sakramente ispovijedi i pričesti, dok je misa bila na latinskom i nerazumljiva u tolikim svojim znakovima.

Predstavlja zatim kratko saborske i važnije poslijesaborske marijanske dokumente te razmišlja kako su i koliko njihove smjernice prihvaćene i provedene u liturgijsko-pastorlanoj praksi u svetištu. Hodočasnici su zajedno prihvaćeni i pozdravljeni, pristupaju na sakrament ispovijedi, zajedno sudjeluju u misnom slavlju na narodnom jeziku i na svetoj pričesti, svi zajedno pjevaju, slave Boga, mole svoje dijelove...

Prihvat saborske obnove u Gospinim svetištima pozitivno je utjecao na odgoj i rast u vjeri i pobožnosti naroda Božjega koji se u svetištima doživljava kao narod Božji, opće svećenstvo koje zajedno sa svećenikom prinose žrtvu za istim oltarom, u procesiji kao Crkva na putu prema nebeskoj Domovini...

Posaborski obnoviteljski zanos obogatio je hodočasnički program i upotpunio sadržaje evanđeoskog navještaja, pa svetište nudi različite kulturne programe, prikuplja darove za pomoć siromašnijim studentima, izlaže u suvenirnici ne samo uspomene nego dobru knjigu i katolički tisak... 

.

Blažena Djevica Marija u spisima dr. Frane Franića, splitskog nadbiskupa

Fra Bruno Pezo, OFM

Nakon uvodnih riječi o životu i djelovanju biskupa Franića donosim izvještaj o njegovom sudjelovanju na II. Vatikanskom saboru s naglaskom na Mariologiji u čemu je on bio na strani onih koji su zagovarali posebnu konstituciju o Mariji i tražili da se neki nazivi (posrednica, suotkupiteljica i dr.) jače istaknu, a sam predlaže da se istakne Marija kao majka siromaha i onih koji trpe. No kada se to nije ostvarilo on se uvelike raduje što je posredstvom Pavla VI. Marija nazvana „Majka Crkve", a činjenicu da se nisu jače istakli njezini spomenuti nazivi i da je ušla u konstituciju LG smatra prihvatljivim, jer se ostavlja mogućnost daljnjih istraživanja i teoloških zaključaka o Mariji. Osim što govori o Mariji Majci Crkve u svojim spisima ističe Mariju vjernicu čija je vjera razumna, poslušna i ponizna, a govori i o njoj kao „Kraljici svećenika". Poslije II. V. S. Franić je nezadovoljan stoje Mariologija upala u krizu, a raduje se Marijinim ukazanjima, pa i onom u Međugorju, gdje se događaju obraćenja, molitve, pokora i pobožnosti, što je potvrda posebne Božje prisutnosti na tom mjestu. Osim toga preporuča svojim svećenicima da se bolje osposobe za propovijedanje i katehezu o Mariji kako bi mogli davati bolje svjedočanstvo vjernicima u ispravom štovanju Marije. CJ svojoj nadbiskupiji, uz pristanak Svete Stolice, uvodi i dva nova blagdana, tj. blagdan „Majke Velikog hrvatskog krsnog saveza" i blagdan „Ranjene Gospe“. Ukratko, Franić je najprije veliki štovatelj Marije, a onda i teolog koji razmišlja o Mariji u svijetlu evanđelja i nauka Crkve, jer on nikada Mariji ne pridaje božanske atribute, a svaki svoj stav i razmišljanje o otajstvo Marije temelji samo i jedino na otajstvu Isusa Krista, čime se osvjetljuje Marijina uloga u djelu spasenja.

.

„Kriza mariologije nakon Drugoga vatikanskog sabora“

 Od predsaborsko trijumfalizma preko posaborske „marijanske zavjere“, do obnove i Woytilijanske renesanse marijanske teologije i pobožnosti

 Dr. fra Josip Šimić, OFM

 Mnogi će zasigurno pitati: Može li se govoriti o »posborskoj krizi mariologije?

Odgovor je pozitivan. O tome je govorio monografski broj časopisa EphMar [20(1970), br 3-4] koji objavljuje radove tadašnjih poznatih i priznatih autoriteta koji su sudjelovali na simpoziju Crisisen mariologia. Mariologia y teologia hoy. [Sudionici rasprave bili su: G. Philips, K. Balić, G. M. Roschini, R. Laurcntin, J. A. De Aladama, D. Flanagan, A. Brandenburg, H. Cazclles, N. Garcia Garcés, H. M. Koster, Th. Koehlcr, E. R. Caroll, O. Da Spinetoli i C. Sträter.]

Nadbiskup Zaragoze Pedro Cantero Cudrado, u svojoj poslanici 1. travnja 1972.: Carta pastoral sobre el centenario de la consagracićn de la basilica de Nuestra Seňora del Pilar, u prvom broju poslanice naslovljenom ؟Crisis en la devocion a la Virgen? izričito upozorava na krizu marijanske pobožnosti, posebno na krizu različitih izričaja marijanske pobožnosti: „koji su očito iskusili posve jasan nazadak, pa čak i potpuni nestanak“ (han experimentado un evidente retroceso, si no una total desoparición), što je dovelo do velikog „smanjenja pobožnosti“ (decrecimiento devocional).

Osam godina kasnije o istom problemu raspravlja i Sociedad mariologica Espanola. Radovi su objavljeni u njihovu časopisu EstMar [42(1978)] pod naslovom: Mariologia en crisis. Las dogmas marianos y su re vision teologica.

Desetljeće prije sabora (1954.-1964.) njemački dogmatičar W. Beinert nazvao je „trijumfalnim desetljećem“, prvo posaborsko desetljeće (1964.-1974.) „desetljećem bez Marije“, a drugo posaborsko desetljeće (1974.-1984.) „desetljećem obnove“ [usp. Devozione mariana: una ehance pastorale, [Com (I) 7(1978) 37, 81-101]. Beinert govori kako se u prvom posaborskom desetljeću gotovo ugasilo zanimanje za marijansku teologiju, a posebice za marijansku pobožnost.

Slično je pisao i R. Laurcntin [La question mahale, Ed. Seuil, Paris 1963.], koji tvrdi da u teologiji postoji struja koja u stranu želi potisnuti marijansku teologiju i marijansku pobožnost. Vidjevši da su u krizi marijanska teologija i marijanska pobožnost, koje su prije sabora bujno cvjetale, on predlaže da se govor o marijanskoj teologiji i marijanskoj pobožnosti smjesti između mariocentričnosti i mariofobije. Godinu dana kasnije španjolski mariolog J. D. De Aldama (DI) [usp. De guestione mariali in hodierna vila Ecclesiae, PAMI, Rim 1964.] odgovorio je Laurentinu da je marijanski pokret sa svim svojim posljedicama u teologiji, nastao kao odgovor na one poticaje koji su dolazili iz Naroda Božjega, a ako je i bilo neke pomutnje, ona je kaže on, bila nešto što je zajedničko cijeloj teologiji, te se ne može govoriti o nekom posebnom marijanskom pitanju, a pogotovu ne o marijanskoj krizi.

Slično W, Beinertu i R. Laurentinu, misli i španjolski servit I. M. Calabuig [usp. In memoriam Paul i VI eiusque erga Dciparam pietatis. La riflessione mariologica al tempo di Paolo VI. Travaglio e grazia, [Mar 40(1978) 6-7], koji govoreći o istom pitanju, opisuje ga kao „marijansku zavjeru“ - '(congiuntura mariologica), koja se u razdoblju od 1966. do 1975. očitovala kao „mariološka fobija“ (fobia mariologica) i „zavjera šutnje“ (cospirazione del silenzio).

Mnogi od sudionika gore opisanog simpozija o krizi mariologije dopuštaju da se radilo o kriznom stanju. Tako saborski perit i jedan od tvoraca konačne verzije Lumen Gentium G. Philips [Mariologie et théologie postconciliaires, EphMar 20(1970) 23] ističe kako je posaborsko razdoblje težak ispit za katoličku teologiju, posebice za mariologiju. Prema njemu marijanska teologija i marijanska pobožnost trpjele su u sudaru s novonastalim ozračjem uzrokovanim nekim saborskim postavkama, pa je zato, kaže on, uputnije govoriti o krizi, nego li se koristiti umanjenicama kao što su „marijansko pitanje“ ili „marijanski problem“. Nasuprot njemu K. Balić [De mariologia et theologia hodierna, EphMar 20(1970) 39] misli da ne bi trebalo govoriti o krizi, makar je sabor odbio definirati Marijino suotkupiteljštvo i posredništvo. Nasuprot Baliću, a u sukladnosti s G. Philipsom, o krizi jasno govori G. M. Roschini, servit s Marianuma [Mariologia e teologia, EphMar 20(1970) 43] opisujući krizu mariologije kao posljedicu krize teologije općenito, i to krize metode i učenja.

.

Kratki prikaz 23. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa

Prvi međunarodni mariološki kongres organizirao je naš brat fra Karlo Balić u Rimu 1950. godine u prigodi proglašenja dogme o Uznesenju Bl. Dj. Marije na nebo. Na tom prvom kongresu fra Karlo je osnovao i “Hrvatsku sekciju“, u kojoj su kao predavači sudjelovala i trojica naših fratara iz domovine: fra Ante Crnica, fra Karlo Nola i fra Jeronim Šetka. Od tih davnih vremena do danas međunarodni su se kongresi održavali svake četvrte godine u raznim dijelovima svijeta: Lurd, S. Domingo, Lisabon, Zagreb, Zaragoza, Malta, Kevelaer i u drugim gradovima.

Ove je godine „Papinska međunarodna marijanska akademija“ (PAMI), koju je fra Karlo osnovao i dugo vodio, organizirala kongres u Papinskomu sveučilištu „Antonianum“ u Rimu od 4. do 9. rujna t. g. Obrađena je tema „Mariologija od Drugoga vatikanskog sabora - prihvaćanje, rezultati i mogućnosti.“

Svečano otvaranje bilo je u bazilici Svete Marije Velike. Pjevana je svečana Večernja, a predsjedao je i održao uvodni govor kardinal Angelo Amato, pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih.

Svaki je dan bila koncelebrirana sv. Misa u bazilici sv. Ante, a predavanja na plenarnim sjednicama u Velikoj dvorani, koju je kao rektor Sveučilišta izgradio fra Karlo Balić. Prvi je dan predsjedao spomenuti kard. A. Amato, drugi fra Priamo Etzi, rektor Antonianuma, treći kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Kongregacije za katolički odgoj, četvrti fra Vicenzo Battaglia, predsjednik PAMI, i peti kardinal Gianfranco Ravasi, pročelnik Papinskoga vijeća za kulturu. Na plenarnim su sjednicama predavači govorili na svojim jezicima, a simultano se prevodilo na: engleski, francuski, njemački, španjolski i talijanski.

U poslijepodnevnim satima radile su tzv. jezične skupine ili sekcije: po dvije talijanske, engleske, španjolske i francuske, po jedna: njemačka, poljska, hrvatska, portugalska, slovenska i dvije posebne skupine (PAMI i USA). Sudjelovala su društva ili udruge iz: Brazila, Filipina, Francuske, Hrvatske, Indije, Italije, Japana, Kolumbije, Konga, Kosta Rike, Libanona, Njemačke, Poljske, Slovenije i USA. Predavači su bili, osim iz spomenutih zemalja, još iz: Australije, Bjelorusije, Eritreje, Kamruna, Kine, Meksika, Nigerije, Urugvaja i Venecuele.

U petak (7. IX). navečer bio je koncert u bazilici Sv. Marije Aracoeli, u kojoj je pokopana bl. Katarina Kosača, bosanska kraljica, trećoredica, kako svjedoči njezina nadgrobna ploča u prezbiteriju. Skladbe su izvodili a capella članovi Zbora „Vocalia Consort“ (7 muškaraca i 7 žena s dva dirigenta). Izvodili su djela klasične glazbe, npr. „Magnificat“ (D. Scarlatti).

Papa Benedikt XVI. primio je u audijenciju sve članove Kongresa u svom ljetnikovcu u Catelgandolfu, na Malu Gospu (u 11 sati). Pozdravio ga je kard. A. Amato. Papa je održao prigodni govor, primio predsjednike marioloških društva i svima udijelio apostolski blagoslov.

U poslijepodnevnim satima bilo je predviđeno da na plenarnoj sjednici govori fra José Rodriguez Carballo, general našega Reda, ali je morao hitno otputovati u Španjolsku, jer mu je otac na umoru (sutradan je umro), pa je njegovo predavanje pročitao generalni tajnik za formaciju i studij.

U nedjelju je (9. IX.) završnom zasjedanju predsjedao kard. G. Ravasi, koji je predvodio i svečanu koncelebriranu sv. Misu, u kojoj je sudjelovalo nekoliko biskupa i preko 130 svećenika. Pjevao je Zbor „Vocalia Consort“.

Poslije objeda svi su se kongresisti pozdravili i uputili se u svoje zemlje, ispunjeni ponosom i radošću što su sudjelovali u tako lijepom i divnom događaju u čast Bogorodice Marije, zahvalni Bogu i Gospi za sve što su tih rimskih dana doživjeli.

Kad je fra Karlo Balić 1947. godine zasijao malo gorušičino zrno (usp. Mt 13, 31-32), tj. osnovao „Franjevačku marijansku komisiju“, sigurno nije ni sanjati mogao da će to zrno proklijati i izrasti u veliko stablo („Papinska međunarodna marijanska akademija“) koja će proširiti svoje grane po svim kontinentima da se na njima gnijezde ptice nebeske, tj. da će se u brojnim državama i narodima osnivati nacionalna marijanska i mariološka društva i udruge, koje će pod vodstvom njegove PAMI organizirati međunarodne kongrese i simpozije, proučavati mariološka i druga teološka pitanja i širiti pobožnost i pravo štovanje Majci Božjoj i Majci Crkve.

I ovogodišnji, netom završeni Kongres u Rimu, jedan je dragi kamen u tomu velebnom fra Karlovu marijanskom mozaiku.

Fra Gabrijel Jurišić

.

Sudionici 23. mariološko-marijanskog kongresa

 hrvatskoga govornog područja

.

 - Adalbert Rebić

Kako sam doživio Drugi vatikanski sabor izbliza, osobito slušajući rasprave o pitanjima mariologije i marijanske pobožnosti

Come ho vissuto il Concilio Vaticano II da vicino, specialmente ascoltando i dibattiti riguardo alle questioni della devozione mariologica e mariana

.

- Ivan Karlić – Marija Pehar

„Izvrstan i jedinstven primjer i djevice i majke“ (LG, 63), teološka interpretacija i ekumenske perspektive

„Eminenter et singulariter tum virginis tum matris exemplar“ (LG,63): l'interpretazione teologica e le prospettive ecumeniche.

.

- Josip Šimić

Kriza mariologije nakon Drugoga vatikanskog sabora

La crisi della mariologia dopo il Vaticano II.

.

- Veronika Gašpar

Marija – slika prisutnosti Duha Svetoga

Maria icona della presenza dello Spirito

.

- Vlado Košić – Andrea Filić

Majčinstvo Marije i Crkve u svjetlu civilizacije ljubavi

La maternità di Maria e della Chiesa alla luce della civiltà dell'amore

.

- Bruno Pezo

Marija u spisima splitskog nadbiskupa Frane Franića

Maria negli scritti di Frane Franić arcivescovo di Spalato

.

- Gabrijel Jurišić

Mariologija u djelima fra Jerolima Šetke 

Maria negli scritti di fra Jerolim Šetka

.

- Marijan Biškup – Martina (Ana) Begić:

Marijanske propovijedi o. Zlatana Plenkovića O.P.

Le omelie mariane di p. Zlatan Plenković O.P.

.

- Tomislav Filić

Marijanske homilije objavljene u Službi riječi od 1969. do 2011.

Le omelie Mariologiche pubblicate in “Servizio della Parola” dal 1969 al 2011.

.

- Mato Zovkić

Liturgijsko štovanje Marije Majke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon Drugoga vatikanskog sabora

Culto liturgico di Maria Madre della Chiesa in Bosnia-Herzegovina dopo Concilio Vaticano II

..

- Petar Lubina

Hrvatska marijanska svetišta u posaborskoj obnovi: prihvat iprilagodba na primjeru sinjskoga svetišta

I santuari mariani croati nel rinnovamento postconciliare: recezione e adattamento sull’ esempio del santuario di Sinj

. .

- Katarina Koprek

Marijin lik u hrvatskoj duhovnoj glazbi nakon Drugoga vatikanskog sabora: Problematika i perspektive

Maria nella musica sacra croata dopo il Concilio Vaticano II: Problematica e prospettive

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas109
Ovaj mjesecOvaj mjesec74492
UkupnoUkupno5073371

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 102 

Administrator

franodoljanin@gmail.com