Fra Karlo Balić

Hvaljen Isus i Marija, fra Karlo! Možete li nam nešto reći o svojem djetinjstvu?

Navijeke Isus i Marija! Drago mi je da s vama mogu razgovarati o svojem životu i radu. Rođen sam na kraju 19. stoljeća, davne 1899. god., u mjesecu prosincu. Otac mi je bio glavar naših Katuna (koji danas pripadaju općini Šestanovac), a zvao se Marko, a majka je bila domaćica Marija Radojković. Kršten sam u staroj crkvi 13 dana nakon rođenja, a na krštenju sam dobio ime Lovre. Bio sam osmo dijete u svojoj obitelji. Naučio sam čitati i pisati uistinu uz Božju pomoć, jer tada nije bilo pravih škola – bilo je teško, u Dalmaciji je vladala velika glad u to vrijeme. Bio sam iz pobožne i dobre obitelji, u kojoj se uvijek Boga molilo i redovito išlo u crkvu. Voljeli smo svoje svećenike i bili su mi uzori. Tako se i u meni probudio duhovni poziv – želio sam postati fratar i držati svete mise i služiti svojem narodu. God. 1912. išao sam u sjemenište u Sinj.

.

A što je to sjemenište i kako ste osjetili duhovni poziv?

Poziv za franjevački život osjetio sam rano – želi sam biti poput dobrih fratara, koji su bili obrazovani i imali su habit koji mi se toliko sviđao. Želio sam se posvetiti Bogu i služiti mu. Stoga sam i otišao u sjemenište. To je ustanova gdje se mladići pripremaju postati franjevcima. Tu smo redovito molili, radili, učili i stjecali potrebna znanja i vještine. Bilo je to u Sinju, gradu alkara. Bili su to teški dani – nas je bilo mnogo, a hrane malo i nikako. Više smo bili gladni, negoli siti. A današnja se mladost razbacuje s hranom i mladi uvijek kukaju kako malo imaju – a mi smo mogli samo sanjati o mobitelima, tenisicama ili televiziji. Iako mi je odlazak od obiteljske kuće ispočetka bio težak, kasnije sam se navikao na samostanski život: tu sam se osjećao sigurno i u crkvi sam se često molio Gospi, našoj nebeskoj Majci.

.

Što nakon prvih gimnazijskih godina?

U drugom mjesecu 1917. god. ušao sam u novicijat na Visovcu. Običaj je bio da se na početku godine kušnje promijeni ime, kao znak promjene života i potpunog predanja Bogu. Ja sam dobio ime fra Karlo. To je bila nezaboravna godina, koja je tako brzo prošla. Tu sam prvi put na se obukao franjevački habit i pasac. Visovac je otok usred jezera, a nalazi se u središtu današnjeg nacionalnog parka Krka. Tu su fratri davno sagradili samostan, bilo je to prekrsno mjesto tišine i netaknute prirode. Tu smo učili o sv. Franji iz Asiza, utemeljitelju Franjevačkog reda i o drugim samostanima po Dalmaciji.

.

Što je bilo nakon Visovca?

Neko vrijeme sam bio u Zaostrogu, u samostanu gdje je pokopan i naš veliki fratar Andrija Kačić Miošić! Tu sam se prvi put susreo s filozofijom, koju smo tu učili. Zatim sam pošao u Makarsku, na studij teologije (od 1919. do 1923.). Makarski samostan se nalazi blizu mora, što bi je baš odgovaralo, a i studij nije bio baš težak. Bio sam dobar student – trebalo je rada i truda, no isplatilo se. Mi studenti živjeli smo zajedno sa starijim fratrima, koji su nam bili profesori i poučavali nas u različitim područjima – tu smo stekli potrebno znanje o Crkvi i Bogu, kojem sam danas zahvalan za tako divne ljude i nezaboravne dane u samostanu pod Biokovom. Osobito moram spomenuti svojeg odgojitelja fra Antu Antića, koji je bio svet čovjek – uvijek nam je govorio što trebamo popraviti, i svaki put je pogađao što nas muči. Danas se za njega vodi postupak za proglašenje blaženim. Spomenut ću i svojeg dragog profesora fra Petra Grabića, koji je prepoznao u meni talente koje mi je Bog dao i usmjerio me na pravi put.  U staroj samostanskoj crkvi u Makarskoj biskup me zaredio za svećenika – to je bio i ostao nezaboravan dan u mojem životu: postati svećenik Kristov! Bogu hvala za to…

.

Znamo da ste nakon Makarske, 1923. god. poslani na dodatni studij na Katoličko sveučilište u Louvaine. Kako je bilo vaše iskustvo tih godina?

Na blagdan sv. Franje Asiškoga, 4. listopada, uprava naše redovničke zajednice poslala me u Louvaine (Belgija) na studij – to je bio moj prvi dodir sa znanstvenicima svjetskog glasa. Imao sam priliku mnogo toga naučiti, raditi u poznatim knjižnicama. Osobito sam se bio posvetio teološkom istraživanju o Djevici Mariji i našemu poznatom franjevcu Ivanu Duns Skotu, koji je živio prije 8 stoljeća (1266.-1308.) i bio vrhunski znanstvenik i teolog. Čak je proglašen i blaženim, a i jedan je od crkvenih naučitelja. Tu sam uistinu marljivo radio i trudio sam se doći do novih spoznaja o fra Ivanu i njegovim djelima. Osobito su me zanimali njegovi spisi u kojima je opisivao Blaženu Djevicu Mariju, na kojima sam godinama radio i znanstveno ih istraživao.

.

Dosta ste brzo napredovali u školovanju – kako je bilo studirati toliko teške predmete?

Osim u Belgiji, studirao sam i u Münchenu (Njemačka), istraživao po knjižnicama u Francuskoj i Engleskoj. Da, bio je to težak rad, ali kojega sam radio s ljubavlju i vjerom da će jednoga dana sav moj rad biti na pomoć mnogim ljudima. I uistinu, dragi Bog blagoslovio je moje napore i podario mi snage i umijeća da učinim tako velike stvari. God. 1927. proglašen sam doktorom, i te sam se godine vratio u Makarsku, gdje sam nastavio predavati na franjevačkom učilištu mladim studentima koji su se spremali postati svećenici.

.

Dakle, nakon studija u Francuskoj, vraćate se u Makarsku i postajete profesor mladim franjevcima. Kako su protekle godine u Makarskoj?

Moja redovnička braća podržala su moj znanstveni rad: naporno sam i dalje radio. Nastojao sam biti dobar i pošten profesor, a iznad svega sam htio da mladi franjevci nešto nauče o bl. Ivanu Duns Skotu i njegovoj filozofiji i teologiji. Izdao sam i nekoliko knjiga o tomu na latinskom jeziku – hvala Bogu, jezici su mi išli dobro, a najvažniji je u to vrijeme bio latinski, kao danas engleski. Osim latinskog, govorio sam francuski, talijanski i ponešto ostale europske jezike.

.

Uskoro ste pozvani i u Rim, da i ondje predajete.

Da, godine napornog rada urodile su plodom i pročulo se po svijetu o mojim istraživanjima. Stoga, željeli su da predajem i u Rimu na centralnom franjevačkom učilištu koje se po sv. Anti Padovanskom zove „Antonianum“. To je učilište 1933. god. proglašeno papinskim, što je bilo veliko priznanje cijelom našem redu. Osim predavanjima, posvetio sam se i organiziranju znanstvenih skupova, na kojima se raspravljalo o povijesti franjevačkog reda i značajnim franjevcima i njihovom nauku. Šest sam godina bio na čelu toga učilišta kao rektor, i hvala svoj braći koja su mi tijekom tih godina iskazala povjerenje i poštovanje. Kad se sjetim tih dana! U Rimu sam ostao pune 44 god. (1933.-77.).

.

U to vrijeme prvenstveno ste se bavili radom na djelima bl. Ivana Duns Skota. Kakva su bila vaša iskustva?

Proučavao sam dugi niz godina njegovu filozofiju prema originalnim rukopisima – to je bio veliki izazov za mene osobno, ali i za ljude s kojima sam surađivao na tom velikom projektu. Osobito su mi pomagali franjevci iz moje splitske redovničke zajednice, s kojima sam dobro i uspješno surađivao. Vjerujem da bez njih ovoliki posao nikada ne bismo uspješno priveli kraju, a kamoli uopće započeli. Osobito se ponosim znanstvenim predavanjem kojeg smo organizirali u Oxfordu (Engleska), prigodom 700. obljetnice rođenje bl. Ivana Duns Skota, a bilo je to 1966. god. A bilo je i toliko drugih po cijelome svijetu!

.

Fra Karlo, poznato nam je da ste se bavili i znanstvenim proučavanjem istina o Djevici Mariji, Isusovoj majci.

Ljubav prema nebeskoj Majci stekao sam već od malih nogu u vlastitoj obitelji, a osobito u sjemeništu i novicijatu. Moja redovnička braća, kao i cijeli Franjevački red, i danas osobito čast Djevicu Mariju, kojoj su posvećena mnoga svetišta u našoj lijepoj Hrvatskoj. Puno se tih godina raspravljalo što se dogodilo s Isusovom majkom nakon smrti, a vjerujem da sam svojim skromnim radom pomogao Svetom Ocu papi Piu XII. da 1950. god. proglasi „istinu vjere“ da je Marija dušom i tijelom uznesena na nebo, a što slavimo na blagdan Velike Gospe (15. kolovoza). Osobito sam ponosan i Bogu zahvalan za ovaj katolički nauk, jer je Bogomajka uistinu zavrijedila da bude odmah nakon zemaljske smrti uznesena i dušom i tijelom u nebesku slavu Presvetoga Trojstva. Osobito sam se trudio oko organiziranja marijanskih kongresa  diljem svijeta. Brojna su predavanja o Blaženoj Djevici Mariji i Ivanu Duns Skotu, koja sam održao po cijelom svijetu: u Rimu i drugim talijanskim gradovima preko 30, u Europi u 21. gradu u raznim državama (Francuska, Njemačka, Hrvatska, Poljska, portugal, Španjolska), u 20 gradova SAD-a i Kanade te u zemljama Latinske Amerike (Argentina, Čile, Meksiko, Venezuela, Dominikanska Republika, Kolumbija).

.

Molim vas da našim mladima približite i svoj rad na Drugom vatikanskom saboru.

Tijekom povijesti, sazvano je 20 općih sabora, na koji bi se okupljali biskupi iz raznih djelova svijeta te bi zasjedali i donosili zaključke koji su se ticali kršćanske vjere. Oni su molili Duha Svetoga da im pomogne pojasniti i protumačiti probleme koji su se javljali u Crkvi. Prvi takav sabor je održan u mjestu Niceji davne 325. god. Posljednji takav opći sabor i 21. po redu, na kojem je sudjelovalo preko 2000 biskupa iz cijeloga svijeta, bio je Drugi vatikanski (1962-65.). Na poziv nekih kardinala sudjelovao sam u radu ovoga sabora, osobito na dokumentima koji su govorili o Djevici Mariji. Zalagao sam se i isticao Mariju kao posrednicu svih milosti i majku Crkve. Poznato vam je naša crkva u Katunima posvećena Mariji posrednici svih milosti, za čiju sam gradnju po cijelome svijetu skupljao novčane priloge. Bilo je to neopisivo iskustvo sudjelovati na tako važnom događaju za Cijelu crkvu, za preko milijardu i 200 milijuna katoličkih vjernika diljem svijeta. Svih tih godina susretao sam se s papama: Pijom XI., Pijom XII., bl. Ivanom XXIII., osobito Pavlom VI., koji mi je 1977. god. poslao pismo zahvale za sav moj dotadašnji rad.

Split, 24. svibnja 2012.

Fotografije 

Fra

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas882
Ovaj mjesecOvaj mjesec50294
UkupnoUkupno5278505

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 118 

Administrator

franodoljanin@gmail.com