Presveto Trojstvo

Dovršenje u ljubavi Trojstva

"Ja bih se protivio vjerovati u Boga, kojega bih mogao razumjeti", rekao je pisac Graham Greene.
Bog jest i ostaje tajna, osobito Trojstveni Bog, čiju svetkovinu slavimo danas. Teolozi su se trudili na razne načine objasniti tajnu Trojstva. Premda to nikad nije uspjelo, mi znamo, kako upravo ta trojstvenost zahvaća religiozni život: znak križa, vjerovanje, krštenje, crkvena godina, molitve, oblici blagoslova – sve je zasnovano na trojstvenom. Kako bismo mogli približiti ovu tajnu?

Ako bismo pitali ljude kako oni sebi predstavljaju Boga, sigurno bi odgovorili: Bog mora biti velik i moćan; on mora biti snažan, da cijeli svijet drži u svojoj ruci. Pred tom neopisivom Božjom veličinom možemo samo kleknuti i klanjati se. Tom moćnom Bogu-Ocu htjeli bismo pokloniti naše povjerenje; on daje našemu životu oslonac i sigurnost.

Ali taj Bog je tako daleko. Mi želimo Boga koji živi među nama, koji je čovjek kao i mi, s kojim možemo govoriti, pred kojim se smijemo smijati i plakati. Mi hoćemo Boga, koji se posvećuje svijetu i ljudima, osobito siromasima, bolesnima, potrebnima, progonjenima. Nama nije dovoljan onostrani Bog, mi trebamo jednoga, koji živi u ovostranosti, koji vidi naše nevolje i dijeli našu sudbinu. "I Riječ je tijelom postala" (Iv 1,14). Otac je poslao svoga Sina da premosti udaljenost između neba i zemlje. Tako dakle imamo ovostrano-onostranog i onostrano-ovostranog Boga. On nije samo moćan nad nama, nego nam je također sasvim blizu.

Božje utjelovljenje nije smjelo biti kratkotrajna epizoda. Tada bismo se ponovno osjećali napuštenima. Stoga je Isus u svome oproštajnom govoru kazao: "Neću vas ostaviti kao siročad" (Iv 14,18). Božja blizina mora ostati. Isusovo djelo treba ići dalje. Mi smo potrebni majčinske zaštite i utjehe. Svijet treba darovateljicu života. Hebrejski pojam za duha znači ruach. Taj pojam, koji se u Starom zavjetu pojavljuje oko 400 puta je ženskog roda. On znači vjetar, oluju, životnu snagu, Božji dah. Božji duh ili zapravo Dušica ispunja svijet i uređuje sav život.

Današnja nedjelja Presvetoga Trojstva kaže nam, da Bog nije sam i izoliran. On je puno više živa komunikacija, izmjena života i ljubavi između triju božanskih osoba: Oca i Sina i Duha Svetoga. Otac se priopćava Sinu, a njihovo obostrano priopćavanje jedno drugom u ljubavi je Duh Sveti.

Budući da je Božje biće ljubav, on bi se htio također saopćiti i stvorenim stvorenjima. On im daje udjela u svome životu. Jer se on saopćava mi znamo tko je on stvarno. Trojstveni Bog razbija krug unutar božanske komunikacije i poziva nas, kao svoju djecu da sudjelujemo u tome. To je po milosti moguće već ovdje na zemlji iako na skriven način, a to će se jednom objaviti u punini vječnoga života.

Svi spašeni će zauvijek biti u izmjeni najveće ljubavi koju samo Bog može pokloniti. Sreću čovjek može naći samo, ako se otvara za bližnjega i za Boga. Tko sebe predaje, taj prima. Čiji je život u službi braće i sestara, taj će primiti život u punini. Jer i Krist je svoj život predao za nas ljude u svojoj smrti na križu, da bi kao pšenično zrno donio bogat rod u svojoj smrti.

Po svetom krštenju Trojstveni Bog uzeo je stan u našim srcima; mi smo postali živi hram Božji. Sam Bog posvećuje naše tijelo i našu dušu. Tako smo pozvani, da izabrana ljubav Božja ne ostane nezapažena, nego da nas u zahvalnosti posveti Bogu i bližnjima.

Na jedinstven način je i blažena Djevica Marija bila uvučena u unutarnju Božju komunikaciju. Ona stoji u osobitom odnosu prema sve tri božanske osobe: Ona je izabrana i posvećena kćer nebeskoga Oca; Ona je Majka Sina; Ona je Zaručnica Duha Svetoga.

Neka nas povezanost s Majkom Božjom Marijom uvuče u božansku životnu snagu, koja nam daje udjela u Duhu Svetom. Tada i mi postajemo komunikativni ljudi, koji su povezani s Bogom i koji svojim bližnjima iskazuju onu ljubav, koja je potrebna svakome od nas, a koja je uvijek dar i milost. U toj ljubavi Trjostvenoga Boga trebamo i mi naći vječno dovršenje.

Fra Jozo Župić



Uvijek s nama

Vjerojatno je malo ljudi koji su "bezbožni" u smislu, da ne priznaju ništa višega iznad sebe i da su sami sebi mjera svih stvari. Dakako, mnogi žive tako, kao da Boga nema (mi govorimo o "praktičnim ateistima"), a također i kršćani katkad  daju loš  primjer, tako da su svojim djelima u protivnosti s onim što usnama ispovijedaju.

Istinsko pitanje za svakoga čovjeka koji traži moglo bi biti: Tko je Bog?  Kakvu predodžbu o njemu imamo? Povijest religija svjedoči o ljudima koji su tražili istinu Božju, često puta lutajući i pipkajući poput slijepca. Bilo je različitih predodžbi o božanstvima, koje su dijelom tražili u prirodi (npr. pobožanstvenjenje sunca) ili u djelima ljudskih ruku (kao što su kipovi i prikazivanja katkad tako reći demonskih božanstava)!

I mi bismo bili ostali u neizvjesnosti, da sam Bog nije govorio nama po patrijarsima i prorocima u Starom zavjetu a po svome Sinu Isusu Kristu i njegovim apostolima u Novom zavjetu. Bog nije želio ostaviti ljude glede sebe u nejasnoći, nego nam se objavio: On sam je sagradio most prema nama, poslao nam je svoga Sina i Duha Svetoga!

Današnja nedjelja Presvetoga Trojstva pokazuje nam, kojem se Bogu smijemo moliti: On je jedan i jedini Bog u tri osobe, koji nas je stvorio, otkupio i posvetio i koji nas ljubi, da je sve učinio za nas, što je moguće. Sam nam se darovao u svome Sinu Isusu Kristu i u daru Duha Svetoga!

Ako ne bismo imali tu vjeru u jednoga Boga u tri osobe, tada ne bismo znali kome se trebamo moliti. Mi bismo bespomoćno lutali i ostali bismo u neizvjesnosti je li nas Bog stvarno čuje i uslišava. Ali po Isusu Kristu u Duhu Svetom imamo pouzdanje da je Bog naš Otac, da nas ljubi i želi nas dovesti do punine savršenstva u svome kraljevstvu.

Sve kršćanske molitve izražavaju odnos prema osobnom Bogu: liturgijske molitve pokazuju nam da se mi po Isusu Kristu u Duhu Svetom molimo Ocu nebeskom.

Cijela kršćanska vjera stoji ili pada s vjerom u Isusa Krista. Završne riječi Matejeva evanđelja koje će se danas  posvuda čitati, jesu sažetak cijele kršćanske vjere i njene dimenzije u svekolikom svijetu.

Isus se nakon Uskrsa više puta pojavio pred svojim učenicima. Svjedočanstva su jasna i suglasna, jer izvještavaju o početnim sumnjama učenika. Susreti s Isusom uskrslim, ojačali su ih, da vjeruju u Isusa kao Sina Božjega. Koji bi čovjek mogao kazati o sebi: "Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji?" Isus nije učinio sama sebe Bogom. Bog mu je dao "svu vlast". Mi ne vjerujemo da su Otac i Isus dva "božanstva", nego da su potpuno jedno i jedinstveni.

Mi vjerujemo kao kršćani da je Isus Bog, koji je postao čovjek za nas. Otada možemo Boga susresti u Isusu opipljivo, čujno, vidljivo. Isus je dao nalog svojim apostolima, da sve ljude učine njegovim učenicima. U Njemu svi ljudi trebaju imati sasvim bliz, direktan pristup k Bogu. Slijediti njegovu nauku znači ići putovima Božjim. Krštenje je vrata tomu putu, koji nas želi voditi k sreći jednoga ispunjenog života.

I jer je Isus Bog i čovjek, može nam kazati, da je kod nas sve dane do svršetka svijeta.

Bog je nama bliz jer nas je stvorio. On nam je još bliže došao u svojoj ljubavi, jer je druga božanska osoba – vječna Riječ ili Sin Božji – postao čovjekom. Bog stanuje po Duhu Svetom u našim srcima i na taj način nam je bliži nego što mi možemo  biti sami sebi i njemu. O neizrecive tajne Božje milosti i ljubavi!

Tako možemo kazati: Vjera u trojstvenog Boga daruje nam snagu i pouzdanje za naš život. Mi nismo sami u prostranstvima svemira, nego smo od Boga sasvim osobno ljubljeni i prihvaćeni. On sam se brine za nas i upravlja našim životom, koji ide ususret dovršenju.

Sveta Djevica i Majka Božja Marija želi nas po svome primjeru i svome zagovoru voditi k trojstvenom Bogu. Ona neka nam pokaže Boga kao Oca kao i svoga Sina Isusa Krista kojeg je začela i rodila, i Duha Svetoga koji je njezino srce uvijek ispunjao svojom ljubavlju.

Fra Jozo Župić

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2039
Ovaj mjesecOvaj mjesec57641
UkupnoUkupno5362178

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 197 

Administrator

franodoljanin@gmail.com