Hrvati iz Zapadne Europe u Lurdu

Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Zapadne Europe i ove su godine o svetkovini Uzašašća hodočastili u najpoznatije marijansko svetište na svijetu – Lurd, i to od srijede 16. do nedjelje 20. svibnja. Ponajviše je bilo vjernika iz Njemačke, potom Švicarske, Francuske, Austrije te pojedinačno i iz drugih zapadno-europskih zemalja, a hodočašće je organizirala, kao i prethodnih godina, Hrvatska katolička župa Oca Ante Antića iz Frankfurta na Majni pod vodstvom župnika fra Petra Klapeža.

Nakon dolaska u Lurd, u četvrtak 17. Svibnja, svečano misno slavlje u bazilici Svete Krunice predvodio je voditelj hrvatske zajednice Bietigheim-Bissingen fra Frano Čugura koji je u propovijedi podsjetio kako hrvatski vjernici rado hodočaste u to drago marijansko svetište. „Prije četrdeset dana slavili smo uskrsnuće Gospodina našega Isusa Krista, a sada slavimo njegov uzlazak na nebo. Kada čujemo riječ nebo, onda najčešće predstavljamo nešto što je gore, nešto što je daleko iznad nas, nešto što je izvan našega shvaćanja, nešto što je za nas nedohvatljivo i nedodirljivo“, kazao je dodavši kako je najljepši jezik jezik ljubavi kada kršćani jedni s drugima i jedan o drugome s ljubavlju govore. „To je jezik koji svaki čovjek i svaki narod može razumjeti ako i nije išao na tečajeve stranih jezika. Jezik ljubavi nam je svima blizak. On nam je svima drag i on nas čini sretnima i radosnima. Duh Sveti kojega ćemo silazak slaviti za dva tjedna, oduševljava, daje snagu kako bi se ovaj svijet mogao mijenjati. Isus Krist je uzašao na nebo. Gdje je nebo? Nebo je tu među nama. Svugdje gdje širimo ljubav, gdje se zauzimamo za mir, za pravednost u našim obiteljima, na radnim mjestima, među narodima, gdje nastojimo živjeti skladno s čitavim stvorenjem onako kako je to činio sv. Franjo Asiški. Kada u svakom stvorenju možemo prepoznati brata i sestru. Tada ćemo omogućiti svim stvorenima da dožive nebo, kraljevstvo Božje na ovome svjetu i za ovoga života, ali i onoga trenutka kada će nas Gospodin uzeti sa sobom u svoju vječnost. Neka i ovo hodočašće bude poticaj da budemo širitetlji radosne vijesti, kraljevstva Božjega u ovome svijetu, da svaki čovjek po našim riječima i djelima, napose djelima ljubavi, može spoznati da je Bog ljubav i da Bog svakoga čovjeka, bez obzira odakle dolazio i kakav bio, ljubi. Idimo i kažimo svima tu svetu i radosnu Isusovu vijest!“

Drugoga dana, u petak 18. svibnja, misno slavlje u dvorani Cote Grotte predvodio je voditelj Hrvatske katoličke misije Trimmis u Švicarskoj fra Ante Medić koji je u propovijedi istaknuo kako je papa Pio XI. godine 1854. proglasio dogmu o Marijinu Bezgrešnom začeću, a samo četiri godine kasnije - 1858. Marija je potvrdila kazavši Bernardici svoje ime da je Bezgrešno začeće. Bog čini čuda preko malih i neznatnih ljudi, poput male pastirice Bernardice. I sami smo kao vjernici u svom životu susretali jednostavne ljude koji su nas osvojili ne svojim profesionalnim položajem već svojim životom, poniznošću i skromnošću. Takva je bila i žena koju danas na poseban način slavimo – a to je Blažena Djevica Marija. Marija je bila ono što nitko od ljudi nikad nije bio na ovome svijetu, ali je istina da je prošla kroz patnju kao nijedan drugi čovjek, nijedna druga majka. Ona osjeća bol i patnju svakoga čovjeka. Brige i tjeskobe proživljavala je snagom vjere. Sve je izdržala ispod Kristova križa. Drugi su učenici pobjegli, ali je Marija ostala vjerna svome sinu do gorke boli njegova preminuća. Mariju možemo vidjeti kao majku, ženu vjere i ljubavi, nade, povezanu s nama u našim bolima i patnjama, a ona nam je također nam uzor vjere, nade i ljubavi“, kazao je potaknuvši vjernike neka zahvaljuju Bogu što nam je dao Mariju za majku kako bismo i mi mogli svijetliti dalje u svojoj životnoj sredini. Tijekom misnog slavlja obnovljena su krsna obećanja.

Posebno je bilo dirljivo misno slavlje koje je pred Gospinom špiljom u subotu 19. svibnja predvodio voditelj Hrvatske katoličke zajednice Sindelfingen fra Ivica Erceg. Istaknuo je kako je Bernardica tijekom ukazanja vjernicima prenosila Gospine poruke, ali ne samo ono što je Gospa govorila nego je više puta opisala kako se Gospa ponašala, kakva je bila i izgledala. „Jednom 3. ožujka 1858. godine Bernardica kaže kako je Gospa ukazala i ništa nije govorila, samo se smiješila. Dvadeset dva dana kasnije na tom mjestu Gospa će joj reći da je ona Bezgrešno začeće. Ima li ikakve veze Gospin smješak i bezgrečno začeće? Vjerujem da itekako ima. Može li biti ljepšega i iskrenijega osmjeha na licu koje je bezgrešno začeto i koje je bez osobnoga grijeha? Može li biti ljepšega osmjeha od osmjeha Blažene Djevice Marije? I taj osmjeh koji je Gospa uputila Bernardici, Gospa svake godine upućuje ljudima, bolesnima i zdravima, koji ovamo dolaze. Danas ćemo poći svojim kućama, u svoje župe, zajednice, u svoje domove. Kako bi prekrasno bilo uz krunice koje smo kupili, lurdsku vodi, suvenire i kipiće i drugo, kako bi prekrasno bilo s ovoga mjesta ponijeti nešto živo, radosno, veselo, kako bi prekrasno bilo doći svojim domovina i s ovoga mjesta ponijeti osmjeh u svoje obitelji, ljudima s kojima se družimo i živimo. Kako bi bilo lijepo kada bi nas naši pitali kako nam je ovdje bilo, a da im se potom od srca nasmiješimo. Širmo taj smješak oko sebe dalje.“ Voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart centar fra Zvonko Tolić pročitao je posvetnu molitvu hrvatskog naroda Majci Božjoj. Tijekom misnih slavlja predvoditeljima misnih slavlja i okupljenim vjernicima prigodnu riječ uputio je u ime organizatora fra Petar Klapež.

U misnom slavljima koncelebriralo je više od dvadeset i pet svećenika koji su došli u pranji s vjernicima zajedno s drugim pastoralnim djelatnicima. Hrvatski vjernici su imali prigodu sudjelovati i u procesiji zajedno s drugim hodočasnicima, a tijekom procesije u kojoj se nosio Gospin kip, pjevalo se i molilo i na hrvatskom jeziku. Vjernici su nosili i hrvatske barjake i barjake svojih misija i zajednica. Imali su prigodu i za ispovijed, pobožnost križnoga puta na brdu kalvarije uz svetište, te osobne molitve i kupanje u lurdskoj vodi. Sudjelovali su i u klanjanju i blagoslovu s Presvetim Olatrskim Sakramentom u podzemnoj bazilici sv. Pija X., kada se posebno molilo za bolesnike. 

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas287
Ovaj mjesecOvaj mjesec53929
UkupnoUkupno5282140

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 66 

Administrator

franodoljanin@gmail.com