Propovijed fra Alberta Marića na blagdan sv. Paškala

Fra Alberto Marić, na blagdan sv. Paškala 17. svibnja 2010., održao je propovijed u crkvi franjevačkog samostana u Karinu. Fra Alberto je rekao:

"Prije devetnaest (19) godina, 26. kolovoza 1991. godine, ovdje sam pred oltarom klečao, pomolio se, zaplakao i pod prisilom srbo-četnika napustio samostan.

Hvala Bogu, nakon toliko godina evo me na istom mjestu u prigodi blagdana sv. Paške. Danas ćemo zajedno moliti i slaviti a ja ću vam reći nekoliko misli i savjeta. Ako ste do sada čuli ove poruke, dobro je da ponovimo lekcije.

Svi narodi svijeta kroz sva vremena imaju svoja sveta mjesta i svetišta gdje slave svoje idole i božanstva na svoj način. U svojim hramovima i svetim mjestima mole, prinose žrtve, a neki pripremaju jela i piće da bi približili i udomili svoja božanstva.

Mi Hrvati katolici od stoljeća sedmog, ima četrnaest stoljeća, imamo svoje običaje, svoje obrede, svoje molitve, crkve, kapele, katedrale, samostane, svoja sveta mjesta gdje slavimo Boga, naše svece i mučenike.

Danas smo došli na ovo sveto mjesto, u franjevački samostan, sagrađen 1429. godine na temeljima benediktinske opatije. Došli smo zajedno potvrditi svoju vjeru i učvrstiti svoje korijene.

U našem katoličkom kalendaru imamo raspored i program Gospodnjih i svetačkih svetkovina i blagdana, slavlja kanoniziranih svetaca i mučenika.

Ne zaboravimo naše nekanonizirane svece, a to su naši oci i praoci, naši župnici, svećenici i redovnici koji su gradili, čuvali i ostavili nama u baštinu kapele, crkve, katedrale, samostane, polja, njive i vinograde i koji su ginuli za našu domovinu Hrvatsku.

Mi zemaljski putnici gledamo za njima, pratimo njihove tragove koje su ostavili na zemlji. Oni su ovdje živjeli i gazili zemaljske putove, vjerovali što i mi vjerujemo, istu misu slavili, iste očenaše molili, iste sakramente primali, iste slabosti nosili i patnje podnosili. Navikli smo o svecima slušati slatke propovijedi s biranim riječima i slikama kao da izmiču iz okvira običnih i normalnih ljudi. Njihova svetost nam izgleda prošlost iz nekih davnih i pradavnih vremena. Ali, oni nisu ljudi iz priče i bajke, njihov život nije bila „idila“, nego teška borba i za dušu i za tijelo.

Danas slavimo blagdan sv. Paške. Danas ga želimo prizemljiti, gledati kako je živio, jeo, pio, stado čuvao, kako je u samostanu radio i molio i dugo u noći klečao i razmišljao.

Rodio se 1540. godine u Aragoniji u Španjolskoj u siromašnoj seoskoj obitelji. Roditelji ga nisu mogli prehraniti pa su ga dali nekom bogatom čovjeku da mu čuva stado. Bio je posebno pobožan, stalno je molio i razmatrao. Nije bio pismen, pa je sam učio slovo po slovo i naučio čitati i pisati. Toliko je bio pobožan, radišan i poslušan da ga je gospodar zavolio, htio posiniti i učiniti baštinikom. Paško se zahvalio i htio potpuno posvetiti Bogu. U osamnaestoj (18) godini primljen je u franjevačku redovničku zajednicu. Zbog iznimne dobrote, pobožnosti i revnosti poglavari su ga htjeli rediti za svećenika, ali se on zahvalio i želio ostati jednostavni časni brat franjevac. Iako nije bio školovan, dolazili su mu mudri ljudi pitati ga za savjet. Umro je u 52. godini života. Proglašen je svecem Presvete Euharistije a naš narod zaštitnikom blaga.

Sv. Paško je ostavio duboki trag dobrote i svetosti na putu od siromašnog pastira do časnog brata. Sada vidimo: Svetac se postaje na zemlji i sa zemlje se ide u nebo. Ponavljam: Svetac se postaje na zemlji i sa zemlje se ide u nebo.

Isus Krist sve je pozvao na svetost: „Budite sveti kao što je svet vaš Otac nebeski!“ Dragi moji, svi smo pozvani! Ne čekajmo druga vremena. Ovo je naše vrijeme. Ovo je naše podneblje. Ovo su naši dani borbe i iskušenja, ovo su dani spasenja. Svi smo mi dušobrižnici sebe, svoje obitelji, svoje župe, svoga samostana, Crkve i domovine. Svi idemo rame uz rame i gledamo se oči u oči i na svakom koraku ostavljamo ljudski i kršćanski trag.

Gdje bili da bili, što radili da radili, naše riječi i djela idu u radni staž do Božje mirovine. Za kršćane su sva vremena teška i tegobna. Božji zahtjevi za današnje kršćane drugačiji su nego u starom i srednjem vijeku. Živimo usred svijeta koji misli i radi poganski i antikršćanski. Mi Hrvati katolici spremamo se ući u kršćansku Europu koja se odriče kršćanskih korijena. Nama je naredila da u svoje zakone upišemo neke njezine antikršćanske mudrolije. Ako tako bude, onda joj možemo proročki uzdahnuti: „O Europo (naša Domovino), jednog dana sudbina će ti se smiajti i rugati!“

Svećenici moji, fratri moji, dragi vjernici! Mi Hrvati i naša domovina Hrvatska poznati smo i proglašeni „predziđe kršćanstva!“ Stoljećima smo plaćali visoku cijenu čuvajući kršćansku vjeru i europsku kulturu. Antikristi su sada dobro rasklimali zidove kršćanske Europe. Sada je na redu naše „predziđe“. Na lukavi i podmukli način koriste sva sredstva „demokratske anarhije“ da ocrne i oblate i svećenike i vjernike i Katoličku crkvu.

Braćo, budni budite i bdijte! Protivnik vaš đavao kruži da koga proždre. Dragi moji! Otvorimo oči i budno pratimo što se to oko nas događa i što to kruži našim podnebljem.

Zato! Stojmo složni i jedinstveni! I mi svećenici i vi vjernici jedni bez drugih ne možemo. Iste smo hrvatske katoličke stranke. Isti nam je program služiti Bogu i narodu. Ista nam je briga posvećenje sebe i drugih. Isti nam je cilj doći u kuću Božju. Pamtimo!!! Jedinstvo i zajedništvo uvjet je života, obitelji, župe, samostana, Crkve i domovine.

Sv. misa je vertikala i horizontala naše vjere i nade. Kroz burnu našu prošlost bila je sabiralište puka Božjega na zajedničku žrtvu, zajednički stol i zajedničku gozbu. Tu smo molili, pjevali, plakali, hrabrili i čuvali svoje kršćanske korijene.

Neka nam pomogne zagovor sv. Paške u našim dobrim željema i namjerama na našem zemaljskom putovanju prema konačnom cilju.

Tako neka bude! Amen! Bože!

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas888
Ovaj mjesecOvaj mjesec74609
UkupnoUkupno4908330

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 99 

Administrator

franodoljanin@gmail.com