Split: Proslava zaštitnika svetoga Dujma 2012.

Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u ponedjeljak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje više tisuća vjernika predvodio biskup Željeznoga Egidije Živković, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravivši sve nazočne, one koji su bili spriječeni doći, one koji prate misu Hrvatske televizije i radija, sve bolesnike i zatvorenike, članove Crkve i naroda te zahvalivši na čestitkama kardinala i (nad)biskupa Hrvatske i BiH nadbiskup Barišić je istaknuo: "Grad Split i Splitsko-makarska nadbiskupija, slaveći svetoga Dujma, biskupa i mučenika, ujedno slavi svoju svetu memoriju koja prati i povezuje sve naraštaje, o čemu nam svjedoči i sedam stoljetni pisani statut grada Splita s još dubljom tradicijom svetoga zaštitnika. Na poseban način svetkovina svetoga Dujma i dan grada Splita blagdan je svih Splićana kojega svake godine radosno slavimo s našim cijenjenim uzvanicima, gostima i hodočasnicima". Nadbiskup Barišić, Dujmov 107. nasljednik, poseban je pozdrav uputio predvoditelju slavlja mons. Živkoviću, biskupu Željeznoga-Eisenstadta u Austriji, gradišćanskom Hrvatu, čiji su preci „pred pet stoljeća napustili domovinu Hrvatsku, ali su sačuvali svoj kulturni, nacionalni i vjerski identitet. Gradišćanski Hrvati, napustili su svoju domovinu u vrijeme oca hrvatske književnosti Marka Marulića, a na svoj način izdanak su i mladica vjere našega svetoga Dujma. U novoj domovini Austriji nisu zaboravili svoj materinski jezik".

Biskup Živković je u propovijedi, koju su vjernici s velikim zanimanjem pratili, iskazao osobnu radost zbog susreta sa Splitom, s gradom koji je niknuo na temeljima palače koju je izgrdio veliki rimski car Dioklecijan, koji je od svih mjesta na svijetu, za svoj trajni boravak izabrao baš to mjesto. No, Dioklecijan, nastavio je mons. Živković, nije bio samo graditelj. Povijest ga je zabilježila i kao velikog progonitelja kršćana koji "nije bio svjestan da se ne bori protiv neke ljudske ideologije, ljudskog nauka i filozofije, nego protiv samoga Boga koji je osnovao Crkvu i dao joj poslanje da čitavom ljudskom rodu svjedoči Božju ljubav i njegovu želju da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine". A protiv Boga se ne može, istaknuo je biskup Živković, jer Bog u svojoj providnosti uvijek ostvaruje planove koji su za čovjekovu dobrobit i usprkos svim suprotstavljanjima pronalazi načine i putove kojima ostvaruje svoje planove. Tako se je dogodilo da je mauzolej tirana, progonitelja kršćana postao mjesto molitve, mjesto čašćenja onoga koga je on pogubio.

Odnos Dujma i Dioklecijana, ljubavi i mržnje, vjere i nevjere, nastavio je mons. Živković, ponavlja se nebrojeno puta u ljudskoj povijesti. Vjera, toliko puta progonjena, ponižavana, ismijavana, u jednom trenutku može se činiti da gubi povijesnu bitku, ali u konačnici uvijek slavi pobjedu. Ne zahvaljujući ljudskim sposobnostima i silama, ne zbog umješnosti diplomacije i vještine pregovaranja, nego prvenstveno zaslugom Božjega vodstva. Vjera nije plod ljudskog djelovanja, nego Božje zauzetosti za čovjeka. Vjera nije čovjekova izmišljotina, nego spasonosni dar Boga kojemu je stalo do čovjeka kojega je stvorio na svoju sliku, kao svoga prijatelja i suradnika.

U nastavku propovijedi mons. Živković je istaknuo ulogu vjere u sadašnjosti, u životu suvremenih kršćana. "Ono što je vrijedilo u prvim kršćanskim stoljećima, vrijedi jednako i danas. Vjera kao Božja stvarnost uvijek nailazi na protivljenje. Kada bi vjera bila nešto lagano i lagodno, onda bi svi ljudi bili vjernici. Suprotno tome, vjera je uvijek veliki izazov prije svega onima koji vjeruju. Vjera traži čovjekov angažman, ona zahtijeva da čovjek neprestano u njoj raste i sazrijeva". Iz vjernosti vlastitoj vjeri, u konačnici Gospodinu Bogu, sveti je Duje bio spreman odreći se vlastita života, ali ne i vjere. Mučenike i ostale svece mi i danas slavimo upravo zato što su nam primjer i izazov. Ako su kršćani nekoć mogli imati snage i biti nepokolebljivi u svojoj vjeri, zar to ne bismo trebali i mi danas? Vjera se ne mijenja; ona ostaje nutarnja snaga koja oblikuje čovjeka i usmjerava ga na put dobra.

Nakon što je upozorio kako svako vrijeme stavlja pred kršćane kušnje i izazove mons. Živković je istaknuo da "danas nije popularno govoriti o Bogu i o vrijednostima Evanđelja. Mnogi nam govore da je to zaostalo, da to ne priliči i ne treba suvremenom čovjeku. Mnogi u svojem javnom djelovanju niječu Boga samo zato što žele zauzeti njegovo mjesto. Boga treba maknuti iz ljudskoga društva zato da bi čovjek mogao raditi što želi, da bi ljudski 'bogovi' mogli određivati kada započinje i kada završava ljudski život, da bi se lakše ono neprirodno moglo proglasiti prirodnim, a zlo dobrim. Ondje gdje se Boga ne priznaje vrhovnim autoritetom, može se vršiti svakovrsna manipulacija čovjekom. Ako Bog nije izvor čovjekovog dostojanstva, otvara se put svim mogućim kršenjima ljudskih prava, nepoštenje i nepravda moćnih uništavaju maloga čovjeka koji je bespomoćan i nezaštićen. Ukoliko ne priznajemo Božje zakone, dolazi do iskorištavanja čovjeka, uništava se čovjekov duh i duša, razara se obitelj i zagađuju međuljudski odnosi". 

"Što nam je činiti u takvom svijetu", zapitao je biskup Živković. Smijemo li se prepustiti i popustiti suvremenom mentalitetu, zaboravljajući tko smo i što smo? I odgovorio: "Kršćanin mora shvatiti i prihvatiti svoju odgovornost u društvu u kojem živi. Vjernici nismo samo u pojedinim zgodama i samo dok smo u crkvi. Vjernički se moramo ponašati i u svome domu, u braku i obitelji, kao i na svom radnom mjestu, u školi i na fakultetu, na ulici i u svakoj drugoj situaciji javnog i društvenog života. Kršćanin se ne smije povlačiti i dopuštati nekima drugima da donose pravila i zakone, nego se aktivno mora zauzimati da općeljudske i kršćanske vrijednosti budu temelj društva u kojem živimo. Mi, kršćani, znamo da smo stvoreni za vječnost, ali niti ovo vrijeme i prostor koji su nam darovani ne želimo prepustiti nekima drugima, nego ih želimo ispuniti Božjim blagoslovom".

Biskup Živković u propovijedi je istaknuo primjer biskupa i mučenika sv. Dujma koji, suočen s poteškoćama, nije očajavao i prepuštao se malodušnosti. "I mi smo danas svjesni poteškoća s kojima se moramo boriti. Mnogi od vas bore se protiv neimaštine, ostali su bez posla i teško preživljavaju. Koliko god bilo teško, nemojte klonuti duhom. Bog nikada ne napušta one koji se uzdaju u njega. On svaku kušnju, svaku patnju i tjeskobu može pretvoriti u novi početak i izvor novoga blagoslova. Potrebno je samo uzdati se u Božje providonosno vodstvo. Sjetite se samo nedavnoga Domovinskoga rata u kojem je Božja providnost učinila da Hrvati ostvare svoj vjekovni san, stvore i obrane svoju domovinu, premda su protiv sebe imali tako snažne neprijatelje i protivnike". Na kraju je pozvao sve vjernike da zajedno sa svetim Dujmom vjeruju svome Bogu, da se oslone na njega, iskoriste svoje sposobnosti i snage u stvaranju novog mentaliteta u kojem će ljudi više računati s Bogom. Samo s Bogom čovjek može stvoriti bolje sutra i pravednije društvo, jedino s Bogom možemo stvoriti zajedništvo mira i ljubavi, poručio je biskup Živković.

Uz domaćina nadbiskupa Barišića i predvoditelja slavlja biskupa Željeznog, u slavlju je sudjelovalo još sedam nad/biskupa, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, dubrovački Mate Uzinić, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjić, potom predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, Metropolitanski kaptol na čelu s prepozitom mons. Nediljkom Antom Ančićem, katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić, izaslanici biskupa i provincijala te oko sedamdeset svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih. Do ove godine uvijek u svečanosti sudjelovao je nedavno preminuli nadbiskup Ante Juriće, "ali ovo je prva Sudamja koju s Dujmom slavi u nebesima", rekao je nadbiskup Barišić sjetivši se svoga prethodnika.

Svečana procesija sa svečevim moćima pod vodstvom dr. don Josipa Čorića, od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na splitskoj rivi, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio uronjen u molitvu, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan. Ljepoti pobožnosti i slavlja uvelike su pridonijeli brojni redari pod vodstvom don Luke Vrljička te pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine. Uz splitske dogradonačelnike Juru Šundova i Anđelku Visković te predsjednicu Gradskog vijeća Nevenku Bečić i splitsko-dalmatinskog župana Antu Sanadera, misi su nazočili i šef delegacije Europske unije u RH Paul Vandoren, američki veleposlanik James Foley te mnogobrojni članovi poglavarstva Dujmova grada kao i drugi gosti iz političkoga, društvenog i kulturnog života. Misa je završila himnom Domovini, a predvoditelj slavlja zazvao je Božji blagoslov na sve hrvatske obitelji i domovinu Hrvatsku. Nakon pjesme Blaženoj Djevici Mariji proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Fotografije 

Silvana Burilović

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1492
Ovaj mjesecOvaj mjesec75875
UkupnoUkupno5074754

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 125 

Administrator

franodoljanin@gmail.com