GENERALNI STATUTI REDA MANJE BRAĆE
VII. poglavlje
»BRAĆA SU DUŽNA SLUŠATI BRATA FRANJU
I NJEGOVE NASLJEDNIKE«
(PPr 1,3)


Ustrojstvo i uprava Reda te upravljanje dobrima

Prvi dio:
USTROJSTVO I UPRAVA REDA OPĆENITO

 
Prvi naslov
Ustrojstvo Reda

Čl. 119
§ 1. U Redu, osim provincija koje su najvažnije jedinice za njegov život i poslanje (usp. GGKK čl. 169 §1), postoje i druge jedinice nazvane kustodije, koje mogu biti samostalne ili ovisne, te federacije i fundacije.
§ 2. Svi i svaki pojedini brat neka prikladnim sredstvima i pothvatima promiču i jačaju suradnju među jedinicama.

Čl. 120  
§ 1. Prije nego se nova provincija osnuje, generalni definitorij treba utvrditi da postoji mogućnost za provođenje života i poslanja Reda sa svime što je nužno potrebno za formaciju, upravljanje, suradnju i ekonomsko uzdržavanje, obdržavajući što po pravu treba obdržavati.
§ 2. Nova provincija Reda neka se ne osniva ako, pošto se provede savjetovanje s onima s kojima se treba savjetovati, za njezino usta­novljenje nema barem 40 svečano zavjetovane braće i 6 gvardijanata te utemeljene nade u porast i implementaciju Reda.
§ 3. Da se provjere spomenuti uvjeti i svi ostali elementi prikladni da se upozna točno stanje jedinica Reda, neka se ima pred očima brižno izvršena kanonska vizitacija.

Čl. 121

§ 1. Ako braća jedne ili više provincija borave u kraju gdje, po mi­šljenju generalnog definitorija, ima dovoljan broj braće, s osnovanom nadom da će Red u budućnosti rasti, neka pro­vincijalni ministri kojih se to tiče, pošto se savjetuju s ministrima konferencije onoga kraja i čuju mišljenja braće, svojevoljno ili na poticaj generalnoga ministra, načine sporazum; nakon njegova sklapanja može se pristupiti osnivanju nove provincije, ili, ako je takav slučaj, kustodije samostalne ili ovisne, obdržavajući što po pravu treba obdržavati.

§ 2. Za osnivanje samostalne kustodije, osim ako okolnosti ne preporučuju drukčije, i savjetujući se s kim se treba savjetovati, traži se barem 25 svečano zavjetovane braće i 4 gvardijanata te utemeljena nada u porast Reda.

§ 3. Generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija, može zbog posebnih razloga i okolnosti osnovati kustodiju ovisnu o sebi ili o nekoj provinciji, ukoliko za njezino uspostavljanje ima barem 15 svečano zavjetovane braće i 3 gvardijanata.


Čl. 122
Samostalna kustodija, ako se izričito ne odredi drukčije, izjednačava se s provincijom, i što se u Generalnim konstitucijama i u ovim Statutima određuje o provincijama i o njihovu upravljanju, primjenjuje se na samostalnu kustodiju i njezino upravljanje.

Čl. 123
Kad braća koja potječu iz različitih provincija djeluju u nekom kraju gdje se još ne može osnovati provincija ili kustodija, dotični minis­tri neka, iz vlastite pobude ili na poticaj generalnoga ministra, nakon savjetovanja sa zainteresiranom braćom, međusobno se dogovore da zatraže od generalnoga ministra osnivanje federacije, koja je po svojoj naravi ustanova prolaznoga značaja, usmjerena budućem osnivanju provincije ili kustodije. Uređenje i upravljanje federacije ravna se prema vlas­titim statutima, izrađenima od onih kojih se tiče i odobrenima od gene­ralnog ministra uz pristanak njegova definitorija.

Čl. 124
§ 1. Kada se osniva nova provincija ili samostalna kustodija, provincijalnog ministra, provincijskog vikara i definitore provincije, odnosno kustoda, vikara i savjetnike samostalne kustodije prvi puta izabire generalni definitorij na tri godine, zatraživši prethodno savjetodavni glas svečano zavjetovane braće provincije ili kustodije.
§ 2. Provincijalni ministar i provincijski vikar, izabrani prema § 1, mogu biti, svaki zasebno, ponovno izabrani za šestogodište i za daljnje trogodište, a kustod i kustodijski vikar kao i provincijski definitori i savjetnici kustodije najviše za ukupno tri trogodišta.
§ 3. Ako je pak riječ o osnivanju provincije iz samostalne kustodije, ministar, vikar i definitori se izabiru kao i u redovitim slučajevima, na kapitulu.
§ 4. Kad se osniva neka provincija ili samostalna kustodija, ako se čini nužnim da se, za uređivanje i unapređivanje njihovog života, donesu prelazne odredbe prema odredbi čl. 3, § 3. ovih Statuta, te odredbe odobrava generalni ministar uz pristanak svoga definitorija.

Čl. 125
§ 1. Za vrijeme kanonske vizitacije spada na generalnog vizitatora utvrditi jesu li u provinciji ili samostalnoj kustodiji stvarno prisutni svi oni elementi koji su potrebni da bi se mogli prikladno provoditi život i poslanje Reda (usp. GGSS čl. 120 i 121, što se, doista, smatra jednom od njegovih glavnih zadaća.
§ 2. Po završetku vizitacije, generalni vizitator treba generalnom ministru podnijeti detaljno izvješće o stanju jedinice, osobito s obzirom na gore spomenute elemente.
§ 3. Kad izvješće generalnog vizitatora ne bi ocijenilo prikladnim spomenute elemente u provinciji ili samostalnoj kustodiji, generalni ministar, provjerivši istinitost izvještenog stanja, s generalnim definitorijem i pristankom istoga - prikladno se posavjetovavši i obavijestivši konferenciju provincijalnih ministara - odredit će odlukom da uprava provincije ili samostalne kustodije, unutar trogodišta poslije vizitacije, pripravi način rješavanja poteškoća kojega treba odobriti generalni definitorij s obzirom na narav jedinice koju treba ustanoviti.
§ 4. Prođe li trogodište bez ploda, spada na generalnog ministra da, poslušavši koliko je moguće braću provincije ili samostalne kustodije, uz pristanak svoga definitorija donese prikladne odluke.

Čl. 126
Zbog posebnih okolnosti, generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija, može, također na području bilo koje provincije ili kustodije, saslušavši braću, osnovati kuću ili neku jedinicu, ovisnu o istome generalnome mi­nistru ili o nekoj provinciji ili samostalnoj kustodiji; obje se upravljaju prema vlastitim odredbama što ih donese nadležna vlast.

Čl. 127
§ 1. Kad prisutnost braće neke provincije na određenom području zahtijeva određenu autonomiju života i jedinstvo poslanja, a nema uvjeta da se osnuje kustodija, generalni ministar uz pristanak svoga definitorija može, na svoju inicijativu ili na molbu provincijalnog ministra uz pristanak njegova definitorija, osnovati fundaciju kojoj treba dati njezine odredbe ili statute.
§. 2. Generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija, može ustanoviti fundaciju o sebi ovisnu.
§ 3. Braća pripuštena u novicijat ili na zavjete u fundaciji ovisnoj o generalnom ministru neka budu učlanjena u istu fundaciju.
§ 4. Svaka fundacija treba imati vlastite statute prema čl. 3 § 3 GGSS.

Čl. 128
§ 1. Za osnivanje kustodije ili fundacije, ovisnih o nekoj provinciji, na po­dručju druge ustanove Reda, prije nego što bude donesen dekret o osnivanju neka se također zatraži mišljenje vijeća one ustanove na či­jem se području osnivanje ima obaviti; a ako se radi o osnivanju na po­dručju više ustanova, neka se to zatraži od vijeća svih ustanova.
§ 2. Za osnivanje kuće na području tuđe ustanove, čuvši dotičnu konferenciju provincijalnih ministara, traži se prista­nak kako generalnog definitorija tako i  definitorija provincije ili provincija kojih se to tiče, te prethodni sporazum o suradnji među strankama.

Čl. 129  
Što se tiče kuće ili druge ustanove ovisne o više provincija, ili bilo koje ustanove Reda ili franjevačke obitelji, osim odredaba čl. 128, § 2 ovih Statuta koje valja obdržavati kod osnivanja, treba izraditi posebne statute u pogledu uprave, pohoda kako generalnog tako i mjesnog, te izbora, a te statute potvrđuje dotična nadležna vlast.

Čl. 130
Ukidanje kustodije, federacije i fundacije spada na generalnog mi­nistra, uz pristanak definitorija.

Čl. 131
Kad je određeno da poglavar za djelovanje treba pristanak nekoga zbora ili više osoba, isti poglavar nema pravo glasovati s ostalima niti može svojim glasom prekinuti izjednačenost (usp. autentično tumačenje kan. 127, § 1, dana 14. svibnja 1985., u AAS 77/1985/771.)
 
Drugi naslov
Vlasti u kućama Reda

Čl. 132
§ 1. U kućama koje su neposredno podvrgnute generalnome minis­tru on, osim vrhovne vlasti, izvršava, sam ili s definitorijem, i onu koju Konstitucije i Statuti daju provincijalnom ministru, samome ili s defini­torijem, u kućama vlastite provincije.44
§ 2. Gvardijan tih kuća, koga izabire generalni definitorij a po­tvrđuje generalni ministar, ima istu vlast kao i drugi gvardijani, osim ako se drukčije ne određuje.


Treći naslov
Podjeljivanje, izvršavanje i gubitak službe

Čl. 133
§ 1. Listićima i tajnim glasovanjem moraju se birati: generalni mi­nistar i vikar, provincijalni ministar i vikar, generalni i provincijski definitori, kustodi i savjetnici kustodija, kustod i diskreti Svete Zemlje.
§ 2. U izborima pomoću listića, osim ako se u ovim Statutima ili partikularnim statutima ne određuje drukčije, smatraju se valjano iza­branim oni koji su, ako je nazočan veći dio onih koje se moralo pozva­ti, u prvom ili u drugom glasovanju dobili apsolutnu većinu glasova nazočnih birača.
§ 3. Listići se mogu potpisati samo na izvanjskom omotu ili na jezičku koji se od njega treba otkinuti. Bilo koji običaj protivan toj odredbi je izričito zabranjen jer uz potpis na listiću glas nije tajan (usp. kan 172).
§ 4. Poslije dva neuspjela glasovanja biranje se nastavlja između dvojice kandidata koji su dobili najveći broj glasova u drugom glasova­nju, ili ako je njih više između dvojice naj­starijih po prvom zavjetovanju, a u slučaju da ih je više jednakih po zavjetovanju, između dvojice najstarijih po dobi; u ovom trećem glaso­vanju izabran je onaj koji dobije veći broj glasova. Ako izjednačenost ostane poslije trećeg glasovanja, izabranim se ima smatrati onaj koji je stariji po prvom zavjetovanju, a ako su jednaki po zavjetovanju, onda stariji po dobi.45

Čl.  134
§ 1. Pomoću kuglica i tajnim glasovanjem moraju se izabrati: gene­ralni tajnik, generalni prokurator, generalni tajnik za misije i evangeli­zaciju, generalni tajnik za formaciju i studije, generalni ekonom, generalni vizitatori i delegati, gvardijani i predsjednici fundacija, te, ako nije drugačije određeno, predsjednici fe­deracija.
§ 2. Službe provincijskog tajnika, provincijskog tajnika za misije i evangelizaciju, provincijskog tajnika za formaciju i studije, provincij­skog ekonoma, magistra, vikara, ekonoma i diskreta kuću i sva druga zaduženja podjeljuju se usmenim pristankom ili, po sudu predsjednika, pomoću kuglica, osim ako nije drukčije određeno u partikularnim sta­tutima.
§ 3. Generalni ministar, odnosno provincijalni ministar podjeljuje imenovanjem dužnosti za koje je taj način popunjavanja propisan partikularnim i posebnim statutima, pošto je prethodno obavljeno potrebno savjetovanje.46
§ 4. Spada na provincijski definitorij ili na vijeće samostalne kustodije povjeriti službe koje kapitulski kongres nije povjerio unutar tri mjeseca od završetka provincijskog ili kustodijskog kapitula (usp. GGKK 217).


Čl. 135
Nespojivost službi, ako nije određena općim pravom ili vlastitim pravom Reda, može proglasiti nadležna vlast.

Čl. 136
Sve službe i dužnosti, pa i one podijeljene izvan kapitula, uvijek su u vrijeme kapitula ispražnjene, osim ako nije drukčije izričito određeno, ili ako provincijalni ministar, uz pristanak svoga definitorija očitovan tajnim glasovanjem, u pojedinačnom slučaju i iz važna razloga, ne za­traži i ne dobije produženje koje odobri generalni ministar po savjetu svoga definitorija.

Čl. 137  
§ 1. Odredbe o prekidu u službi ne obvezuju osim ako je isteklo propisano cjelovito vrijeme trajanja službe, ili od kapitula do kapitula.
§ 2. Kod podjeljivanja službi, ako je propisano vrijeme prekida u službi, traži se da vremenski razmak koji je propisan za pre­kid posve isteče, naime od kapitula do kapitula.
§ 3. U penjanju s niže službe na višu, a isto tako u spuštanju s više na nižu službu, ne propisuje se nikakvo vrijeme prekida u službi, osim ako se u partikularnim statutima ne određuje drukčije.
§ 4. Podjeljivanje službe je nevaljano ako nije obdržavan traženi prekid, osim ako se od prekida dobije zakonita dispenza.
§ 5. Generalni ministar, uz pristanak definitorija, može iz opravda­nog razloga osloboditi od cjelovitog isteka prekida u službi, izuzev kad se radi o službama o kojim je riječ u čl. 133 § l ovih Statuta.

Čl. 138
§ 1. Odreknuće učinjeno na službu koja je podijeljena na kapitulu i dok on još traje može prihvatiti predsjednik kapitula pošto sasluša izbornike.
§ 2. Odreknuće generalnoga ministra učinjeno izvan kapitula nema nikakva učinka osim ako je upravljeno Svetoj Stolici, i ako ga ona prihvati.
§ 3. Odreknuće koje izvan kapitula učini generalni vikar, neki od generalnih definitora i provincijalni ministar može prihvatiti generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija. Isto vrijedi također za odreknuće službi čije se podjeljivanje ravna prema čl. 182 ovih Statuta. A ako se provincijalni ministar odrekne svoje službe na kapitulu kojemu sam predsjeda, to odreknuće može prihvatiti kapitul, a predsjeda mu vikar.
§ 4. Odreknuće drugih služba koje su bile podijeljene izborom po­moću listića ili pomoću kuglica podliježe prihvaćanju odgovarajućega ministra uz pristanak njegovog definitorija.
§ 5. Odreknuća služba koje su podijeljene usmenim pristankom ili imenovanjem, može prihvatiti generalni ministar, odnosno dotični provincijal­ni ministar.

Čl. 139  
§ 1. Uklanjanje sa službe bilo provincijalnoga ministra bilo cijele uprave provincije može zbog veoma teškoga razloga odlučiti generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija, očitovan tajnim glasovanjem, obdržavajući ono što po pravu treba obdržavati.
§ 2. Uklanjanje s drugih služba koje su podijeljene izborom, bilo po­moću listića bilo pomoću kuglica, mogu zbog teška razloga odlučiti od­govarajući ministri, uz pristanak definitorija, očitovan tajnim glasovanjem, obdržavajući što po pravu treba obdržavati.
§ 3. Protiv dekreta o uklanjanju, donesenom u slučajevima o kojima je riječ u §§ l i 2 ovog člana, može se uložiti utok, s odgađajućim učin­kom, na generalnog ministra, odnosno na Svetu Stolicu. Ako se ulaže hijerarhijski utok, to mora biti pred ministrom koji je donio odluku o uklanjanju u roku od petnaest korisnih dana, računajući od priopćenja dekreta. Kad taj rok neiskorišteno istekne, služba je po pravu ispražnjena.47
§ 4. Uklanjanje sa službe koja je podijeljena usmenim pristankom može odlučiti odgovarajući ministar, uz pristanak svoga definitorija. Uklanjanje s dužnosti koja je podijeljena imenovanjem, može odlučiti odgovarajući ministar.
 
 
 
 
Drugi dio
GENERALNA UPRAVA

Četvrti naslov
Generalni kapitul

Čl. 140  
§ 1. Generalni ministar neka sazove generalni kapitul barem šest mjeseci prije njegova održavanja pismom Redu kojim se pozivaju izbornici te najavljuje dan početka i glavni predmeti raspravljanja.
§ 2. Tijek rada generalnoga kapitula određuje se u vlastitom pra­vilniku.

Čl. 141  
§ 1. Provincijalni ministri i kustodi trebaju pravovremeno priopćiti svoj braći tekst ili barem sažetak važnijih predmeta o kojima će se na generalnom kapitulu raspravljati.
§ 2. Sva braća mogu preko provincijalnoga ministra odnosno kustoda, ili izravno, po­slati generalnome kapitulu svoja mišljenja i prijedloge koji se tiču do­bra Reda. Da bi se o tim pitanjima na kapitulu raspravljalo, potrebno je odobrenje kapitula, po odredbi pravilnika generalnoga kapitula.

Čl. 142
§ 1. Na kapitul treba pozvati posljednjeg bivšeg generalnog ministra kao zakonitog izbornika, iako nije dužan prisustvovati.
§ 2. Osim izbornika o kojima je riječ u čl. 192 Generalnih konstitu­cija, na generalni kapitul treba pozvati kao zakonite izbornike:
1. generalnoga tajnika za misije i evangelizaciju, generalnoga tajnika za formaciju i studije te generalnoga prokuratora;
2. kustode samostalnih kustodija i onih ovisnih o generalnom ministru;
3. predsjednike federacija.
§ 3. Svaka konferencija provincijalnih ministara treba, prema odredbama svojih statuta, izabrati jednog svečano zavjetovanog između braće laika koji borave na njenom području kao zakonitog izbornika na generalnom kapitulu)
§ 4. Na generalni kapitul mogu biti pozvani generalni promicatelj misija, generalni promicatelj evangelizacije, generalni asistent FSR-a, ravnatelj Generalnoga ureda za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga.
§ 5. Kapitul se može služiti pomaganjem stručnjaka čije se sudjelo­vanje pobliže određuje u pravilniku kapitula.

Čl. 143  
Za slučaj da izbornici o kojima je riječ u § 3 i § 4 čl. 142 ovih Statuta ne mognu prisustvovati kapitulu, treba da se izaberu zamjenici.

Peti naslov
Plenarno vijeće Reda

Čl. 144
Plenarno vijeće Reda saziva generalni ministar gdje i kada odredi generalni kapitul, ili se generalnom ministru, uz pristanak definitorija, bude činilo potrebnim, i povrh toga kad to zatraži veći dio konferencija.
 
Čl. 145
§ 1. Vijećnike za plenarno vijeće Reda izabiru konferencije provincijalnih ministara, tako da iz svake konferencije budu po dva vijećnika.
§ 2. Generalni ministar može, uz pristanak svoga definitorija, odrediti i druge vijećnike za plenarno vijeće, ali samo da ti određeni vijećnici ne premašuju polovinu broja konferencija provincijalnih ministara.
§ 3. Za vijećnike mogu biti izabrana braća bilo da su ministri ili nisu. Konferencije vrše izbor vijećnika na način kako im se učini zgodnim, ali tako da budu izabrani barem tri mjeseca prije održavanja plenarnog vi­jeća. Imena izabranih vijećnika i njihovih zamjenika treba pravodobno dojaviti generalnom ministru.

Čl. 146  
§ 1. Generalni ministar, uz pristanak svoga definitorija, sastavlja popis pitanja o koji­ma se ima raspravljati na plenarnome vijeću i pobrinut će se da on unutar šest mjeseci bude dostavljen člano­vima konferencija provincijalnih ministara, kako bi mogli o predlože­nome između sebe porazgovoriti.
§ 2. Svaki pojedini brat ima pravo da u prikladno vrijeme predloži generalnome ministru pitanja za raspravljanje na plenarnom vijeću; isto tako sva­kom članu vijeća se daje mogućnost da predloži pitanja koja bi se imala raspraviti u samome skupu, ako ih trećina vijeća odobri.

Šesti naslov
Sastanak predsjednika konferencija
s generalnim ministrom i definitorijem

Čl. 147  
§ 1. Da bi se, sa savjetodavnom snagom, razmatrali poslovi, pitanja i stvari od ve­će važnosti za Red, neka generalni ministar sazove barem jednom svake dvije godine skup predsjednika konferencija, bilo svih bilo nekog područja.
§ 2. Sazivanje i predsjedanje skupu spada na generalnog ministra, a on se s generalnim definitorijem brine i za njegovo pripremanje.

Sedmi naslov
Generalni vikar

Čl. 148
§ 1. Generalni vikar, koji u Redu ima redovitu zamjeničku vlast, i dolazi pod nazivom ordinarija,48 upravlja Redom kad je generalni mi­nistar odsutan ili zapriječen.
§ 2. U nazočnosti generalnog ministra, generalni vikar vrši svoju vlast prema odredbama posebnih statuta generalnog definitorija,49 i može izdavati pojedinačne upravne akte i odredbe, zapovijedi i otpi­se.50 Generalni ministar mu može povjeriti i druge ovlasti.
§ 3. Generalni vikar treba izvješćivati generalnog ministra o važnim poslovi­ma koje namjerava poduzeti i koje je poduzeo, i neka nikada ne radi protiv njegove volje i nakane.51

Osmi naslov
Generalni definitori

Čl. 149
§ 1. Broj i način izbora generalnih definitora određuje generalni kapitul.
§ 2. Svaki generalni definitor se izabire imajući pred očima: njegovu pripremljenost i osobine glede animiranja života i poslanja Reda, te njegovu okretnost u međunarodnom odnosu i u zajedničkom djelovanju, kao i poznavanje jezika i kultura.
§ 3. U izborima generalnih definitora treba veoma uvažavati područja i jezike, budući da bi generalni definitorij, koliko je moguće, morao izražavati etničku, kulturnu i zemljopisnu različitost Reda.

Čl. 150  
Ne dirajući u propise čl. 202-205 Generalnih konstitucija, zadaća je generalnih definitora, izabranih za cijeli Red, da prije svega pružaju generalnom ministru savjet u onome što se tiče života i poslanja Reda, da izvršavaju posebna zaduženja koja im generalni ministar povjeri, i da promiču evanđeoski život u ustanovama i područjima Reda.  

Deveti naslov
Uredi Generalne kurije

Čl. 151  
§ 1. U Generalnoj kuriji, osim generalnoga tajnika za opće poslove Reda, neka budu:
- Generalna prokuratura za odnose sa Svetom Stolicom;
- Generalno tajništvo za misije i evangelizaciju;
- Generalno tajništvo za formaciju i studije;
- Generalna postulatura za postupke beatifikacije i kanonizacije;
- Generalni ekonomat;
- Ured za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga;
- Ured za koludrice i franjevačke institute;
- Ured za Franjevački svjetovni red i za Franjevačku mladež;
- Generalni protokol i arhiv;
- Ured za obavještavanje.
§ 2. Osim ureda nabrojanih u prethodnom paragrafu, generalni definitorij može ustanoviti i druge.

Čl. 152
Generalnog tajnika, generalnog prokuratora, generalnog tajnika za misije i evangelizaciju i generalnog tajnika za formaciju i studije izabire na šest godina generalni ministar sa svojim definitorijem. Sve osta­le službenike, osim ako je drukčije u ovim Statutima propisano, imenuje generalni ministar po svom nahođenju.

Čl. 153
§ 1. Na generalnog tajnika spada da pravilno usklađuje, također za sve druge urede, sve poslove koji se obavljaju u generalnoj kuriji.
§ 2. Generalni tajnik prisustvuje sjednicama generalnoga definitorija, ali nema prava odlučujećega glasa. Zapisuje što je urađeno, čuva pečat Reda i pod vlašću generalnoga ministra usklađuje sve što spada na obavljanje upravnih poslova. Osim toga se brine za izradu i ot­premanje dopisa Generalne kurije, te za njihovo čuvanje u arhivu.

Čl. 154
§ 1. Tajnik za misije i evangelizaciju pomaže u usklađivanju i podu­piranju pothvata misijske evangelizacije i dušobrižništva cijeloga Reda.
§ 2. On je također dužan pomagati provincijskim i međuprovincijskim tajnicima za misijsku evangelizaciju u njihovu radu animiranja braće i vjernika.


Čl. 155
§ 1. Tajnik za formaciju i studije pomaže u promicanju istraživanja načela kako početne tako i trajne formacije, te u primjeni tih načela prema odredbi općeg i vlastitoga prava.
§ 2. Neka tajnik za formaciju i studije, po nalogu generalnoga mi­nistra, pohađa istraživačka središta Reda i kuće formacije, te promiče njihove veze kako međusobne tako i s generalnom kurijom.

Čl. 156
§ 1. Za generalnoga prokuratora može biti izabran netko iz ge­neralnoga definitorija, ili koji drugi brat.
§ 2. Dužnost je generalnoga prokuratora da, u ime generalnoga mi­nistra, vodi i brižljivo obavlja sve poslove Reda koji se moraju rješavati kod Svete Stolice, izuzevši one predmete koji spadaju na postupke beatifikacije i kanonizacije.
§ 3. Kad je generalni prokurator odsutan ili zapriječen, prokuratorske poslove vodi tajnik prokurature pod ravnanjem generalnog ministra.
§ 4. Neka se druga braća nipošto ne usuđuju kod Apostolske Stoli­ce, zaobilazeći generalnoga prokuratora, pokretati i obavljati poslove za koje je on nadležan.

Čl. 157
Na generalnog postulatora Reda spada da imenuje provincijske vicepostulatore koje odrede provincijalni ministri saslušavši svoj definitorij.

Čl. 158
§ 1. Generalni se ekonom brine o upravljanju dobrima i doprinosi­ma koji se namjenjuju u korist cijeloga Reda za izdatke pojedinih ureda Generalne kurije i kuća koje su izravno ovisne o generalnome ministru, za potrebe provincija i kustodija kojima je potrebna pripomoć te za pot­hvate što ih poduzima generalni definitorij.
§ 2. Generalnom ekonomu i ekonomatu pomaže Vijeće za ekonom­ska pitanja, čije članove imenuje generalni ministar uz savjetovanje sa svojim definitorijem.52

Čl. 159  
Generalni ekonom, koji predsjeda Vijeću za ekonomska pitanja, brine se o ispravnom upravljanju vremenitim dobrima Reda po odredbi općega i vlastitoga prava; svake godine, k tome, generalnome definitoriju podasti­re proračun primitaka i izdataka za slijedeću godinu i nakon odobrenja se brine za njegovu provedbu;  a uvijek definitoriju podnosi račun o primicima i izdacima prethodne godine.53

Čl. 160
§ 1. Generalni definitorij može ustanoviti Međunarodnu komisiju za ekonomska pitanja, sastavljenu od stručnjaka što ih predlože konferen­cije provincijalnih ministara.
§ 2. Ova komisija, ispitavši ekonomsko stanje, podnosi izvješće i svoj sud generalnome definitoriju i daje savjete o ekonomskim pi­tanjima.

Čl. 161
Uredi generalne kurije navedeni u čl. 151 § l ovih Statuta i drugi koji se možda uspostave ravnaju se posebnim statutima, odobrenim od generalnog ministra uz pristanak njegova definitorija.

Deseti naslov
Generalni vizitatori i delegati

Čl. 162
Generalni vizitator i delegat neka se ne miješaju u redovnu upravu provincija osim ako u posebnom slučaju generalni ministar, uz pristanak svog definitorija izražen tajnim glasovanjem, ne odredi drukčije.

Čl. 163
Dužnost je generalnoga delegata da svaki put o pojedinim težim slu­čajevima obavijesti generalnoga ministra i da generalnome ministru dostavi izvješće o onome što je radio i učinio obavljajući svoju službu.

Čl. 164
U posebnim statutima koje odobri generalni ministar uz pristanak svoga definitorija neka se odredi sve što spada na generalnoga vizitatora i delegata.

 
 
 
 
Treći dio
PROVINCIJSKA UPRAVA

Jedanaesti naslov
Provincijski kapitul

Čl. 165
Kapitul je ustanova od najveće važnosti za usmjeravanje života i poslanja braće u provinciji ili kustodiji. Partikularni statuti neka odrede način ili oblik sudjelovanja braće na kapitulu, tako da se obdržavaju odredbe kanonskoga prava, Generalnih konstitucija i Statuta s obzirom na ono što je nužno za valjanost izbora i odluka.

Čl. 166
§ 1. Redoviti provincijski kapitul se održava svake tri godine. Pred­sjednik kapitula može, iz opravdanog razloga i pošto čuje definitorij, odgoditi održavanje provincijskog kapitula do tri mjeseca preko trogodišta, ili ga održati do tri mjeseca prije isteka trogodišta. Da bi se pro­vincijski kapitul mogao odgoditi ili anticipirati za više od tri mjeseca, traži se dopuštenje generalnog ministra.
§ 2. Kapitulu na kojem se bira provincijalni ministar predsjeda ge­neralni ministar ili njegov delegat. Drugim kapitulima predsjeda pro­vincijalni ministar, osim ako nije prisutan generalni ministar ili njegov delegat. Provincijski definitorij može tajnim glasovanjem zatražiti od generalnoga ministra da se imenuje delegat.
§ 3. Dogodi li se da nestane provincijalnoga ministra na kapitulu ko­jem on predsjeda, bilo zbog prihvaćenoga odreknuća ili zbog nekoga dru­gog razloga, njegovo mjesto preuzima provincijalni vikar ili, ako njega nema, definitor najstariji po prvom zavjetovanju, a u slučaju jedna­koga zavjetovanja stariji po dobi, sve do izbora novoga provincijalnog ministra kojega izabiru svi izbornici kapitula. On ostaje u službi do sl­jedećeg provincijskog kapitula.

Čl. 167
§ 1. Provincijalni ministar neka priopći braći predmete većeg znače­nja o kojima će se na kapitulu raspravljati. Ako se smatra vrijednim da se neki predmet razmatra, mjesni kapitul ga može u prikladno vrijeme predložiti provincijskom definitoriju.
§ 2. Također i pojedina braća mogu provincijskom kapitulu dostavi­ti svoja mišljenja i prijedloge; te stvari treba prihvatiti i o njima ras­pravljati po odredbama partikularnih statuta i pravilnika kapitula.
§ 3 Ako je partikularnim statutima predviđeno da provincijski ili kustodijski kapitul bude otvoren sudjelovanju sve braće provincije ili kustodije, braća koja žele sudjelovati trebaju se upisati sukladno načinu što ga određuju partikularni statuti ili predsjednik kapitula. Sudjelovanje se treba protegnuti na cijelo trajanje kapitula.

Čl. 168
§ 1. Ako u partikularnim statutima nije predviđeno da na provincijskom ili kustodijskom kapitulu sudjeluju sva braća provincije ili kustodije, aktivno pravo glasa u izborima na kapitulu, te odlučujući i sav­jetodavni glas na kapitulskim sjednicama sve do svršetka kapitula ima­ju: predsjednik kapitula, provincijalni ministar, provincijski vikar, provincijski definitori, bivši provincijalni ministar sukladno partikularnim statutima, provin­cijski tajnik, kustodi u provincijama koje imaju kustodije, gvardijani, provincijski deputati o kojima je riječ u sljedećem članku i drugi koji su određeni partikularnim statutima.
§ 2. Partikularni statuti mogu smanjiti broj gvardijana izbornika na kapitulu.
§ 3. Bivšeg generalnog ministra treba pozivati na kapitule vlastite provincije kao zakonitog izbornika, ali on nije obvezan da im pri­sustvuje.
§ 4. Predsjednik mora izbornike kapitula pozvati, i ne dirajući u propis § 3 ovoga članka, oni su dužni pri­sustvovati ako nisu zakonito zapriječeni; o svom odsustvu neka na vrijeme obavijeste predsjednika, da se mogu pozvati zamjenici, ako je pravom predviđeno.

Čl. 169
§ 1. U izboru deputata uživaju pravo aktivnoga i pasivnoga glasa, ako ih nisu lišeni, sva svečano zavjetovana braća provincije. Oni koji po pravu uživaju pravo glasa na kapitulu, u ovom izboru nemaju pravo glasa.
§ 2. Partikularni statuti određuju broj deputata, ali ipak tako da on ne bude manji od broja ostalih izbornika koji na provincijskom kapitulu moraju prisustvovati.
§ 3. Braća koja su od generalnog ministra primila službu ili obedijenciju, na kapitulu vlastite provincije imaju aktivno pravo glasa i, samo s dopuštenjem istoga ministra, također pasivni glas.

Čl. 170
§ 1. Izbor provincijalnog ministra i provincijskog vikara, ako je iste­klo vrijeme njihove službe, i izbor provincijskih definitora vrši se na re­dovitom provincijskom kapitulu, izuzevši slučajeve o kojima je riječ u čl. 124, § 1 ovih Statuta i u slijedećem paragrafu.
§ 2. Generalni ministar može, uz pristanak svog definitorija, očito­van tajnim glasovanjem, ako se čini da to zahtijevaju posebne prilike i vrlo teški razlozi, sebi i generalnom definitoriju pridržati izbor provin­cijalnog ministra, ili također provincijskog definitorija, te također iza­brati za ministra brata iz druge provincije. Bude li pridržan samo izbor provincijalnog ministra, kapitul izabire provincijskog vikara i definitore.

Čl. 171
Redoviti provincijski kapitul može, zbog valjanih razloga, odlučiti da se održi izvanredni provincijski kapitul, na kojem se mogu rasprav­ljati predmeti veće važnosti za život provincije, donositi odluke, ali se ne mogu obavljati izbori o kojima je riječ u čl. 133, § 1 ovih Statuta. Održavanje ovog kapitula se provodi na način redovnog provincijskog kapitula i saziva ga provincijalni ministar, koji tom kapitulu i predsjeda.

Čl. 172
§ 1. Izborne spise provincijskog kapitula ili kapitula samostalne kustodije, sastavljene u autentičnom obliku, treba što prije poslati generalnome definitoriju na ovjeru, a isto tako i na potvrdu partikularne statute ili njihove promjene, ako su neke učinjene.
§ 2. Stvari razmatrane na provincijskom ili kustodijskom kapitulu i sažetak odluka neka se bez odgađanja priopće braći.

Dvanaesti naslov
Kapitulski kongres

Čl. 173
§ 1. Na kapitulskom kongresu osim generalnoga ministra ili njegova delegata, ako je nazočan, pravo glasa imaju provincijalni ministar, bivši ministar koji je na tome istom kapitulu napustio službu, provincijski vi­kar i provincijski definitori.
§ 2. Ako se dogodi da predsjednik kapitulskoga kongresa, koji je ime­novan po odredbi čl. 166, § 2 ovih Statuta, bude spriječen u vršenju svo­je dužnosti, neka se stvar dojavi generalnom definitoriju. Ako to, po sudu kapitulskog kongresa, slučaj zahtijeva, neka mu predsjeda provin­cijalni ministar.

Čl. 174
Spisi kapitulskoga kongresa neka se pošalju generalnome definitori­ju na ovjeru, i to u autentičnome obliku, tj. neka budu kako treba pot­pisani i proviđeni provincijskim pečatom. U njima treba naznačiti vrijeme i mjesto izbora, koji su i koliko je izbornika bilo, te kakav je is­hod glasovanja.

Čl. 175
Sve što se u prethodnim člancima propisuje o kapitulskom kongresu provincije, obdržavajući što treba obdržavati, važi također za kustodijski kapitulski kongres samostalne kustodije.


Trinaesti naslov
Plenarno vijeće provincije

Čl. 176
Ako se provincijskom kapitulu svidi da se za neposredno naredno trogodište uspostavi plenarno vijeće provincije, treba ga uspostaviti odmah nakon svakoga kapitula prema odredbi slijedećeg člana i partikularnih statuta.

Čl. 177 § 1. Plenarno vijeće sačinjavaju provincijalni ministar i vikar, defini­tori i provincijski tajnik, kao i braća koja su prema različitim službama određena u partikularnim statutima, te  druga braća izabrana po odredbi istih statuta.
§ 2. U partikularnim statutima neka se propiše sve što spada na sas­tav, saziv i održavanje plenarnoga vijeća.

Čl. 178
Plenarno vijeće provincije, sazvano od provincijalnoga ministra, ima samo savjetodavni glas osim ako je za određene slučajeve u partikular­nim statutima određeno izričito drugačije.

Čl. 179
Oni koji su izabrani u plenarno vijeće ostaju u svojoj službi do narednoga kapitula, osim ako se vrijeme njihovog mandata u partikularnim statutima skraćuje.


Četrnaesti naslov
Provincijalni ministar i kustod samostalne kustodije

Čl. 180
§ 1. Kandidate za službu provincijalnog ministra predlažu sva svečano zavjetovana braća provincije; a između onih koji su dobili većinu glasova, ta­kođer relativnu, te uz prethodni pristanak generalnoga definitorija, treba izabrati provincijalnog ministra, izuzevši slučaj postulacije.
§ 2. U slučaju “postulacije” nekog brata koji je završio prvi mandat od šest godina i odmah zatim drugi mandat od tri godine kao provincijalni ministar, brat tražen postulacijom može biti izabran samo za trogodište. Kad ono prođe neće moći ponovno tražen postulacijom.
§ 3. Broj kandidata za službu provincijalnoga ministra neka se odre­di partikularnim statutima. Potpuni ishod glasovanja za kandidate tre­ba poslati generalnome definitoriju.
§ 4. U određivanju kandidata za službu provincijalnog ministra ili kustoda, ishod prvih glasovanja neka se odmah priopćiti braći provincije ili kustodije. Ishod pak posljednjeg ili jedinog glasovanja, ako je bilo samo jedno glasovanje, ne objavljuje se.

Čl. 181
§ 1. Provincijalnog ministra i kustoda samostalne kustodije izabire zakonito sabrani redoviti pro­vincijski odnosno kustodijski kapitul.
§ 2. Ostavljajući netaknut propis čl. 180 ovih Statuta, partikularni statuti mogu predvidjeti da provincijalnog ministra, odnosno kustoda samostalne kustodije  biraju sva svečano zavjetovana braća provincije ili kustodije.
§ 3. Način izbora treba odrediti u istim sta­tutima, tako da se sva braća koja imaju pravo biranja, ili pozovu na kapitul i na njemu, na dan i na mjestu određenom u sazivu, obave izbor; ili glasove pošalju pismom na kapitul. U ovom drugom slučaju glasovi se pregledaju jedino na samom provincijskom odnosno kustodijskom kapitulu. Glede ostaloga postupa se prema odredbi partikularnih statuta.
§ 4. U posebnom slučaju, iz opravdanog i teškog razloga, te uz prethodno odobrenje generalnog ministra koje treba da zatraži predsje­dnik, provincijski ili kustodijski kapitul može izabrati za provincijalnog ministra ili kustoda brata iz druge provincije ili kustodije, koji posjeduje određene i nužne osobine i nema ni­kakve smetnje.

Čl. 182
Ne dirajući propis čl. 124, § l ovih Statuta, provincijalni ministar se izabire na šest godina; po isteku tog vre­mena može biti ponovno izabran samo na tri godine. Poslije toga ne može više biti biran osim nakon prekida u službi od barem tri godine.

Čl. 183
§ 1. Kustod samostalne kustodije, ne dirajući propis čl. 124 § 1 ovih Statuta, bira se na tri godine. Može biti biran na drugo i treće trogodište, ali ne više, osim po isteku prekida službe od barem tri godine.
 § 2. Što je u ovim Statutima određeno o provincijalnom ministru i njegovoj vlasti, primjenjuje se također na kustoda samostalne kustodije, osim ako drukčije nije izričito određeno.
 
Čl. 184
§ 1. Provincijalni ministar neka ima sjedište u jednoj kući provincije koje se bez pristanka provincijskoga kapitula ne može mijenjati; a promjena se ima čim prije javiti generalnome ministru.
§ 2. Provincijalni ministar mora češće pohađati kuće i braću. Neka barem jedanput u trogodištu obavi kanonsku vizitaciju provincije i kustodije ovisne o provinciji prema odredbama posebnih statuta. Pošto obavi kanonsku vizitaciju, neka generalnome ministru pošalje sažet izvještaj o stanju provincije i kustodije ovisne o provinciji.

Čl. 185
Provincijalni ministar, saslušavši definitorij, neka braću rado sazove na sastanak kad god se njihovo okupljanje bude smatralo prikladnim ili korisnim za promicanje redovničkog života i djelatnosti, te da bi se za­jednički raspravljale i ispitivale stvari većega značenja.

Čl. 186
§ 1. Kad god provincijalni ministar bude spriječen u vršenju svoje službe, ili ode izvan granica provincije u udaljenija mjesta, po pra­vu ga zamjenjuje redovitom vlašću provincijski vikar.
§ 2. Kad je spriječen također provincijski vikar, službu pod nazivom provin­cijski provikar vrši definitor koji je najstariji po prvom zavjetovanju.
§ 3. Provincijski vikar neka u provinciji ne čini nikakvih promjena i neka pazi da se svojim ovlastima ne služi protiv nakane i protiv volje provincijalnoga ministra.

Čl. 187
Pripuštanje u novicijat, na zavjetovanje i na svete redove, te postupak otpuštanja braće iz Reda i osnivanje kuća pridržani su provin­cijalnom ministru, odnosno kustodu samostalne kustodije.

Čl. 188
§ 1. Ako se isprazni služba provincijalnoga ministra ili kustoda samostalne kustodije izvan kapitula, upravu provincije ili kustodije u međuvremenu preuzima provincijski vikar, odnosno vikar kustodijski, koji je dužan odmah obavijestiti generalnoga ministra o ispražnjenosti službe.
§ 2. Ukoliko u partikularnim statutima nije predviđeno drukčije, i ne dirajući propise čl. 170 i 189 ovih Statuta, u slučaju da se isprazni služba provincijalnog ministra ili kustoda, provincijski vikar i vikar kustodijski je dužan u roku od trideset dana, računajući od ispražnjenja službe, sazvati provincijski definitorij, odnosno kustodisjko vijeće, da izabere provincijalnog ministra ili kustoda samostalne kustodije.
§ 3. Provincijski definitorij ili kustodijsko vijeće treba novog provincijalnog ministra ili novog kustoda iza­brati pomoću listića, pošto se obavi savjetovanje s braćom provincije ili kustodije, ako je to propisano u partikularnim statutima, i oni ostaju u službi do idućeg provincijskog ili kustodijskog kapitula. Izbor novoga provincijalnog mininstra ili kustoda, nakon što bude potvrđen od predsjednika izbora, treba osnažiti generalni ministar, saslušavši definitorij.54

Čl. 189
Ako bi se dogodio slučaj da izvan provincijskog ili kustodijskog kapitula budu istovremeno ispražnjene službe i provincijalnoga ministra i vikara, kustoda i kustodijskog vikara, provincijskih definitora i članova vijeća kustodije, ili također sve te službe skupa, naknadno popunjavanje do narednoga provincijskog ili kustodijskog kapitula spada na generalnoga ministra i nje­gov definitorij. Isto tako, ako bi se dogodilo da kroz trogodište bude is­pražnjeno više od polovine gore spomenutih služba jedna za drugom, naknadna su podjeljivanja pridržana generalnom ministru i njegovu definitoriju.

Čl. 190  
Kad se bude smatralo nužnim da provincijalni ministar ili kustod ujedno bude i gvardijan, dopuštenje treba tražiti od generalnoga ministra.

Čl. 191
Spada na provincijalnog ministra ili njegova delegata svake godine pregledati knjigu misnih stipanedija u svim kućama provincije (usp. kan. 958).

Čl. 192
Dužnost je provincijalnog ministra odrediti svrhu kojoj posvetiti stipendije za binacije ili trinacije, osim onih braće župnika i župnih vikara koje treba odrediti u svrhe koje je odredio mjesni ordinarij  (usp. Autentično tumačenje kan. 951, §1, od 20.veljače 1987.,u: AAS 79 [1987.], 1132).

Petnaesti naslov
Provincijski definitorij i vijeće kustodije

Čl. 193
§ 1. Sastanak provincijskog definitorija neka se drži barem dvaput godišnje, a povrh toga koliko god se puta provincijalnom ministru ili većem dijelu definitora bude činilo korisnim.
§ 2. Na sastanak treba pozvati i, ako ne budu zakonito spriječeni, dužni su doći: provincijski vikar i provincijski definitori; sjednicama de­finitorija prisustvuje provincijski tajnik, ali nema glasa odlučivanja.
§ 3. Na definitorijalni sastanak mogu biti pozvani stručnjaci ukoliko se to definitoriju, poradi stvari o kojima će se raspravljati, bude činilo korisnim.

Čl. 194
§ 1. Na sastancima definitorija se raspravlja, a ako se bude činilo potrebnim, i odlučuje o svemu što se odnosi kako na duhovno tako i na vremenito dobro provincije ili pojedinih kuća, a napose o obrazovanju i odgoju onih koji se nalaze u početnoj formaciji, kao i na redovnički život i na evangelizacijsku djelatnost.
§ 2. Predmeti o kojima će se na sastanku raspravljati, ukoliko je mo­guće, neka se unaprijed priopće definitorima.
§ 3. Definitori, pošto prethodno najave provincijalnom mi­nistru, mogu predložiti ono što smatraju da je na dobrobit provincije.
§ 4. Što se na definitorijalnom sastanku za dobro provincije odluči, neka se braći razborito priopći.

Čl. 195
§ 1. Za valjanost kako izbora tako isto odluka i čina za koje se traži pristanak definitorija, osim predsjednika moraju biti nazočna barem če­tiri člana definitorija.
§ 2. Ako su neki članovi definitorija odsutni, da bi se dopunio broj pet, mora se, uz suglasnost nazočnih članova definitorija, uzeti provin­cijski tajnik i druga prikladna braća, kako bude iziskivala potreba.

Čl. 196 )
§ 1. Provincijalni ministar neka jedanput godišnje na definitorijal­nom sastanku vjerno prikaže stanje provincije.
§ 2. Ista tako na tom sastanku definitorij mora pregledati i prihvatiti godišnja izvješća provincijskoga ekonoma i pojedinih gvardijana, sas­tavljena prema odredbama partikularnih statuta.

Čl. 197
§ 1. Na sastanku neka svi iznesu svoje mišljenje, također i kad se ra­di o mučnim i teškim stvarima, a ako se iziskuje glas, oni koji imaju pravo glasa, dužni su ga izraziti.
§ 2. Važnije stvari neka se na istoj sjednici definitorijalnog sastanka ne iznose i ujedno o njima odlučuje, nego, nakon što se obavi potrebno raspravljanje, neka se odluka odgodi za drugu sjednicu, izuzev kada po sudu definitorija treba postupiti drukčije.

Čl. 198
Tajnik neka vjerno i redom opiše rad svakog definitorijalnog sastan­ka, a zapisnik potpisan od svih članova definitorija treba čuvati u provincijskom arhivu. A ako na sastanku bude obavljen kakav izbor pomo­ću listića ili pomoću kuglica, treba biti priopćeno generalnom definitoriju radi ovjere, na način kako je određeno u čl. 174 ovih Statuta. U izborima obavljenim izvan kapitula mora se navest razlog ispražnjenosti službe.

Čl. 199
Sve što je u prethodnim člancima određeno o definitorijalnom sastanku, obdržavajući što treba obdržavati, ima snagu također za sastanak kustodijskog vijeća.

Šesnaesti naslov
Konferencija provincijalnih ministara i kustoda

Čl. 200
§ 1. Konferencija provincijalnih ministara, kustoda i predsjednika drugih entiteta veoma je važna za promicanje jedinstva, usklađivanja i suradnje u životu i poslanju Reda.
§ 2. Pošto se obavi savjetovanje ministara, kustoda i predsjednika kojih se tiče, te ako postoje uvjeti za njezinu učinkovitost, konferenciju osniva dekretom generalni ministar uz pristanak svoga definitorija.
§ 3. Konferenciju obavezno sačinjavaju svi provincijalni ministri, kustodi i predsjednici drugih entiteta nekog područja ili pokrajine.
§ 4. Kod osnivanja ili preustroja konferencije provincijalnih ministara i kustoda nužno je imati pred očima zemljopisnu blizinu, broj provincija i drugih entiteta, njihov jezik i kulturu, ali tako da je sačinjava barem pet članica.

Čl. 201
Zaduženja i ovlasti konferencije osobito su ove:
a) međusobno povezivati entitete koji tvore konferenciju, da se skupa zalažu za zajedničko dobro braće i dotičnih dijelova Reda;
b) generalnom ministru i njegovu definitoriju pružati pomoć u upravljanju i animiranju čitavog Reda;
c) skupa s generalnim ministrom i njegovim definitorijem razmatrati o podizanju, spajanju i ukidanju provincija, kustodija i drugih entiteta na vlastitom području, te surađivati u izvršavanju odluka;
d) pomagati početnu i trajnu formaciju te život i poslanje braće na vlastitom području; promicati s generalnim ministrom i njegovim definitorijem djela apostolata i misijske evangelizacije, i ujedno podržavati širenje i implantaciju Reda;
e) raspravljati o napretku i o većim poteškoćama i pitanjima koja postoje u okviru konferencije te obavješćivati generalnog ministra o poduzetim mjerama;
f) pružati pomoć kako u osobama tako i u materijalnim sredstvima pojedinim provincijama, kustodijama, federacijama i fundacijama konferencije koje se nalaze u poteškoćama zbog manjka braće ili zbog njihove poodmakle dobi, ili zbog nesposobnosti za djelovanje u određenom služenju, ili zbog siromaštva;
g) raspravljati o pitanjima koja treba razmatrati na generalnom kapitulu ili plenarnom vijeću Reda, te generalnom ministru na vrijeme poslati vlastite zaključke ili prijedloge;
h) donijeti posebne statute konferencije i, ako se bude činilo potrebnim, zajedničke statute za provincije, kustodije, federacije i fundacije svoga područja;
i) poticati i njegovati veze i suradnju s mjesnom crkvenom hijerarhijom i s drugim redovničkim ustanovama.

Čl. 202
Da bi promicanje sudioništva u upravljanju Reda i savjetovanje bilo učinkovitije, generalni ministar i definitori neka se barem jednom u šestogodištu sastanu na vijećanje s pojedinim konferencijama radi:
a) priopćavanja pitanja veće važnosti o upravljanju i usmjeravanju čitavog Reda te uspostavljanja dijaloga o njima;
b) raspravljanja stvari koje se tiču života braće, odnosa među entitetima, čvrstog povezivanja među braćom i promicanja razdiobe dobara u okviru cijeloga bratstva;
c) savjetovanja na prikladan način o podizanju, razgraničavanju, spajanju ili ukidanju entiteta konferencije;
d) predlaganja konzultacija koje treba obaviti i usmjeravanja njihove provedbe u svezi s izborima koji se imaju obaviti na generalnom kapitulu.  

Čl. 203
Generalni definitorij neka se sastaje s predsjednicima svih konferencija barem svake druge godine radi ispitivanja stanja u njima.

Čl. 204
§ 1. Konferencije svoju zadaću i vlast vrše na sastanku ili plenarnoj sjednici, pod vodstvom ili ravnanjem predsjednika.
§ 2. Predsjednika konferencije izabiru svi članovi konferencije koji imaju odlučujući glas. Za tu službu mogu biti izabrani kako provincijalni ministar tako i kustod samostalne kustodije. Vremensko trajanje službe i zaduženja predsjednika određuju se u posebnim statutima konferencije.  

Čl. 205
Odlučujući glas u konferenciji imaju provincijalni ministri i kustodi, dok predsjednici federacija i fundacija imaju odlučujući ili savjetodavni glas, prema tome što statuti konferencije određuju.

Čl. 206
§ 1. U svim izborima koji se održavaju u konferenciji provincijalnih ministara, da bi netko bio izabran, nužno je da dobije natpolovičnu većinu glasova svih koji imaju odlučujući glas.
§ 2. Konferencija ima vlast upravljanja u odnosu na pojedine provincije, kustodije, federacije i fundacije samo u slučajevima izričito predviđenim u Generalnim statutima Reda ili u posebnim statutima konferencije.

Čl. 207
Da bi se djelatnost konferencije učinila uspješnijom, može se uspostaviti trajno tajništvo, čija će osobito zaduženje biti pripremanje sastanaka ili plenarnih sjednica konferencije i izvršavanje odluka koje konferencija donese. Službenici tajništva i njihov izbor ili imenovanje, te zaduženja, određuju se u posebnim statutima konferencije.

Čl. 208
Radi snažnijeg promicanja i zaštite zajedničkog dobra, među konferencijama, naročito bližim, neka se podržavaju međusobni odnosi, izmjenjuju vijesti te poduzimaju zajednička istraživanja i pothvati.

Čl. 209
§ 1. U svakoj provinciji i kustodiji, ili u više entiteta skupa, preporučuje se uspostavljanje prikladnih povjerenstava stručnjaka, a također okupljanje na sastancima radi ispitivanja i podvrgavanja proučavanju onih problema života i poslanja braće koje treba raspravljati na plenarnim sjednicama ili sastanku konferencije.   
§ 2. Preporučuje se uspostavljanje trajnog tijela među konferencijama istoga kontinenta (npr. predsjedništvo, tajništvo, skupa s generalnim definitorima svakog kontinenta) za animiranje zajedničkih djelovanja, tj. za formaciju, studij, evangelizaciju, pravdu, mir i očuvanje svega stvorenog. Takva tijela bi se trebala sastajati u određenim vremenskim intervalima.

Čl. 210
§ 1. Konferencije s većim brojem entiteta, naročito ako su multikulturalne, mogu uspostaviti podkonferencije za određeno područje radi razmatranja posebnih predmeta koji se njih na osobit način tiču.
§ 2. Neka konferencije, skupa s generalnim ministrom i njegovim definitorijem, promiču unutar Reda nove oblike međunarodnih i međukontinentalnih skupova,55 radi bolje komunikacije i sudioništva u dobrima svake vrste.

Čl. 211
Svaka konferencija ministara neka ima svoje statute, koje sama konferencija izrađuje, a potvrđuje generalni ministra uz pristanak definitorija, u kojima se propisuje sve što se odnosi na sastav i vlast ili nadležnost konferencije, na sazivanje i održavanje sastanaka ili plenarnih sjednica konferencije.
 
Sedamnaesti naslov
Provincijski i kustodijski vikar

Čl. 212
§ 1. Ne dirajući u propis čl. 229 Generalnih konstitucija, provincijski vi­kar može biti ponovno neposredno biran samo jednom, ne više, osim kada prođe prekid u službi od tri godine.
§ 2. Kustodijski vikar se bira na tri godine, i kad to vrijeme prođe može biti biran za drugo i treće trogodište, ali ne više, osim kada prođe prekid u službi od barem tri godine.

Čl. 213
Provincijski vikar i vikar kustodijski, ukoliko je nazočan provincijalni ministar, odnosno kustod, svoju vlast vrše prema odredbama Generalnih konstitucija i Statuta, te prema ovlas­tima koje im dadne provincijalni ministar odnosno kustod.

Čl. 214
Kad se isprazni služba provincijskog ili kustodijskog vikara izvan kapitula, ostavlja­jući netaknut propis čl. 189 ovih Statuta, novog provincijskog vikara izabire definitorij provincije, a novog kustodijskog vikara vijeće kustodije; jedan i drugi ostaje u službi do idućega kapitula.


Osamnaesti naslov
Provincijski definitori i vijećnici samostalne kustodije

Čl. 215
§ 1. Broj provincijskih definitora i vijećnika kustodije određuje se u partikularnim statuti­ma, ali pazeći da njihov broj ne bude ispod četiri.
§ 2. Provincijski definitori i vijećnici kustodije se biraju na kapitulu na tri godine; kad to vrijeme istekne, mogu biti izabrani za drugo i treće trogodište. Poslije devet neprekidnih godina ne mogu biti ponovno birani, a da nisu imali prekid u službi od barem tri godine.
§ 3. Ukoliko partikularni ili posebni statuti ne određuju drukčije, izbor svakog definitora obavlja se pojedinačno u odvojenim glaso­vanjima.

Čl. 216
Ako kojega definitora nestane iz bilo kog razloga, na njegovo mjesto, ostavljajući netaknut propis čl. 189 ovih Statuta, provincijski definitorij, odnosno vijeće kustodije treba iza­brati drugoga, koji će ostati u službi do idućega kapitula.

Devetnaesti naslov
Provincijski tajnik i ekonom provincije i samostalne kustodije
te druge službe

Čl. 217
§ 1. Provincijski i kustodijski tajnik i ekonom se izabiru na kapitulskom kongresu, a izvan kongresa, ako se čini nužnim, bira ih provincijalni ministar sa svojim definitorijem, ili kustod s kustodijalnim vijećem.
§ 2. Služba tajnika i ekonoma traje tri godine; kad vrijeme istekne, mogu ponovno biti birani bez ikakva prekida službe također i na više trogodišta.

Čl. 218
Dužnost je tajnika, uz drugo što mu se povjeri, da o svim poslovima koje je rješavao definitorij ili sam provincijalni ministar, odnosno vijeće kustodije ili sam kustod, sastavi zapisnik, te da sve isprave i spise koji se odnose na cijelu provinciju ili kustodiju, ili na pojedine kuće ili braću, pobilježi i u arhiv pohrani.

Čl. 219
Svaka pojedina provincija, osim službi i zaduženja određenih prema pravu Reda, neka ima, kako potreba bude zahtijevala, druge službe, vijeća ili  povjerenstva, koji se ravnaju po vlastitim statutima ili normama.

Čl. 220
Jedinice istog područja ili konferencije, s odobrenjem generalnog ministra i saslušavši generalni definitorij, moći će objediniti neka tajništva ili službe koje predviđa naše zakonodavstvo, kako bi se pomogla veća suradnja. Statuti koji uređuju imenovanja, rad i sastav tih tajništava i službi treba odobriti generalni ministar uz pristanak svoga definitorija.

Dvadeseti naslov
Kustodije ovisne o generalnom ministru i o nekoj provinciji

Čl. 221
Ovisnom kustodijom, o kojoj je riječ u čl. 126 ovih Statuta, upravlja kustod sa svojim vijećem prema odredbi općih i posebnih statuta.

Čl. 222
Kapitul kustodije ovisne bilo o generalnom ministru bilo o nekoj provinciji održava se svake tri godine; predsjeda mu generalni ministar ili njegov delegat ako se radi o kustodiji ovisnoj o generalnom ministru, a provincijalni ministar ili njegov delegat ako se radi o kustodiji ovisnoj o provinciji.

Čl. 223
Spada na kustodijski kapitul da izradi vlastite statute, a treba ih odo­briti generalni odnosno provincijalni ministar, uz pristanak svoga definitorija. U tim statu­tima neka se predvidi sve što se smatra prikladnim za dobro upravljanje kustodijom, za život i djelatnost braće.

Čl. 224
§ 1. Kustodu ovisne kustodije u izvršavanju njegove dužnosti pomažu barem četiri vijećnika, koji su u granicama kustodije izjednačeni s provincijskim definitorima.
§ 2. Kustoda i vijećnike, prema odredbama partikularnih statuta, izabire na tri godine bilo definitorij dotične provincije bilo kustodijski kapitul; mogu biti birani ponovno neposredno za drugo i treće trogodište, ne vi­še, osim kada prođe prekid u službi od tri godine. Ako je izbor obavljen na kapitulu, treba ga potvrditi generalni ministar uz pristanak generalnog definitorija, ako se radi o kustodiji ovisnoj o generalnom ministru, ili provincijalni ministar uz pristanak vlastitog definitorija, ako je kustodija ovisna o provinciji.
§ 3. Partikularni i posebni statuti izrađeni i propisani na kapitulima ovisnih kustodija, kao i njihove promjene, trebaju dobiti potvrdu generalnoga ministra ili provincijalnoga ministra, uz pristanak odgovarajućeg vlastitog definitorija. Spise kapitula ovisne kustodije čim prije treba poslati odgovarajućem definitoriju na ovjeru.
 
Čl. 225
§ 1. Kustod neka u prikladno vrijeme posjeti kuće i braću kustodije; nad pojedinom braćom i kućama ima onu vlast koju mu delegira generalni ministar ili provincijalni ministar, ili koja je određena u vlastitim statutima.
§ 2. Na kustoda s njegovim vijećem spada izbor gvardijana i drugih dužnosnika kustodije, a izbore treba odobriti generalni ili provincijalni ministar, uz pristanak odgovarajućega definitorija.
§ 3. Kustod je dužan svake godine podnijeti generalnom ili provincijalnom ministru sažet pismeni izvještaj o stanju kustodije, a povrh toga mora ga u poje­dinim slučajevima obavijestiti o važnijim stvarima.
 
 
 
Četvrti dio
UPRAVA KUĆA


Dvadesetprvi naslov
Kuće

Čl. 226
§ 1. Područne granice za svaku pojedinu kuću neka se točno obdržavaju. Gdje granice nisu određene, a to se pokaže nužnim, neka ih odre­de dotični ministri.
§ 2. Ako nije utvrđeno drukčije između zainteresiranih stranaka, područje velikoga grada je zajedničko svim kućama koje ondje možda postoje.
§ 3. Kuća koja ovisi od različitih provincija ili konferencija, ravna se vlastitim statutima koje je odobrila nadležna vlast.

Čl. 227
Kad se, prema odredbi Generalnih konstitucija, čl. 234, ukine neka kuća, o njezinim dobrima, osim ako je generalni ministar već providio, pripada treba provincijalnom ministru s definitorijem da providi, poštujući u prvom redu volju utemeljitelja ili darovate­lja i prava koja su zakonito stečena.56

Čl. 228
§ 1. Braća, ostajući uvijek u poslušnosti i obdržavajući bratski život, neka od kuće ne odlaze osim s odobrenjem svoga gvardijana.
§ 2. Radi li se o dužem izbivanju izvan kuće, provincijalni ministar ili kustod, uz pristanak svoga definitorija ili vijeća, iz opravdana razloga može dopustiti braći da borave izvan kuće Reda, ali ipak ne preko godi­nu dana, osim poradi liječenja bolesti, studija i obavljanja apostolata u ime Re­da.57
§ 3. Braća koja borave izvan kuće da bi iskušala svoje zvanje, dok to vrijeme traje nemaju ni aktivnoga ni pasivnoga prava glasa.
§ 4. Nikome od braće se ne dopušta da provodi samački život izvan redovničke kuće, osim zbog teškog i posebnog razloga.

Čl. 229
Kuća neka ima dovoljan broj braće za svoju vlastitu opstojnost i za provođenje pravog zajedničkog života, kao i sposobnost izvršavanja vlastitih ciljeva koji spadaju na poslanje Reda.

Čl. 230
§ 1. Gvardijanat mora imati barem tri svečano zavjetovana brata koja su mu zakonito dodijeljena i koja u njemu trajno borave.
§ 2. Ako zbog posebnih okolnosti nije moguće kanonski uspostaviti gvardijanat, bilo zbog neznatnog broja braće bilo zbog privremene naravi slu­žbe, ili zbog drugih razloga, neka se podigne filijalna kuća, pod bilo kojim nazivom (naime: mjesto, gostinjac, rezidencija, itd.), ali ovisna o gvardijanatu prema odredbi ovih Generalnih statuta.
§ 3. Zbog istih razloga o kojima je riječ u prethodnom paragrafu, gvardijanat se može svesti na filijalnu kuću, zadržavši ili ne zadržavši pravnu osobnost.
§ 4. Gvardijanat mora biti barem provincijalna ili kustodijska kurija i sve kuće formacije (postulat, novicijat, postnovicijat).

Čl. 231
§ 1. Filijalna kuća je dio gvardijanata, od njega odvojena ili ne, koja uživa vlastitu pravnu osobnost ili je ne uživa. U njoj moraju trajno boraviti barem dva svečano zavjetovana brata koja su zakonito dodijeljena gvardijanatu; njom, s obzirom na život i poslanje Reda, u zajedništvu s bratstvom provincije, upravlja prema partikularnim statutima sam gvardijan, ili onaj tko ga u filijalnoj kući zamjenjuje.
§ 2. Kod osnivanja ili dokidanja filijalne kuće koja uživa pravnu oso­bnost, neka se obdržavaju odredbe čl. 233-235 Generalnih konstitucija.
§ 3. Filijalnu kuću koja ne uživa pravne osobnosti može osnovati i dokinuti provincijalni ministar, uz pristanak svoga definitorija.
§ 4. Spuštanje gvardijanata na položaj filijalne kuće s pravnom osobnošću može izvršiti provincijalni ministar, uz pristanak defi­nitorija, o čemu treba obavijestiti generalnog ministra.

Čl. 232
§ 1. Braća koja borave u filijalnim kućama, neka prema mogu­ćnostima i prilikama redovito sudjeluju na mjesnom kapitulu gvardijanata i neka se često sastaju međusobno i s braćom gvardijanata da bi zajednički molili, u bratstvu se radovali i vodili razgovore o vlastitome životu i radu prema odredbi partikularnih statuta.
§ 2. Gvardijan neka često pohađa filijalne kuće i neka, koliko je to moguće, sakuplja braću poradi unapređenja međusobne ljubavi.

Čl. 233
Da bi se odgovorilo posebnim zahtjevima evangelizacije ili potreba­ma pokretnih socijalnih skupina, provincijski definitorij može ustanovi­ti pokretna bratstva poput filijalnih kuća.


Dvadesetdrugi naslov
Gvardijani i vikari

Čl. 234
Za gvardijana se izabire brat koji je bar tri godine u svečanim zavje­tima i član je provincije, ostavljajući netaknut propis čl. 246 ovih Statuta.

Čl. 235
§ 1. Gvardijan se bira na tri godine na kapitulskom kongresu ili, ako bude potrebno, unutar trogodišta bira ga provincijski definitorij odno­sno kustodijsko vijeće. Isti može biti izabran i za drugo trogodište bez prekidanja službe.
§ 2. Neka se isti gvardijan ne bira i za treće trogodište, osim kad to iziskuje potreba bratstva ili posla, odnosno provincije.
§ 3. Nakon trećega trogodišta ne može biti biran dok ne prođu tri godine prekida u službi.

Čl. 236
Gvardijani neka sami sebi ne preuzimaju, a neka im ni ministri ne nameću dužnosti koje bi ih priječile da povjerenu im službu obavlja­ju kako valja.

Čl. 237
§ 1. Zbog potreba zajedničkoga dobra provincijalni ministar sa svojim definitorijem, odnosno kustod sa svojim vijećem, može gvardija­na, pošto se s njim prethodno posavjetuje, kanonskim izborom premjestiti iz jedne kuće u drugu.
§ 2. Iz opravdanog i teškog razloga provincijalni ministar sa svo­jim definitorijem može ukloniti gvardijana sa službe. Isto može i kustod u kustodiji sa svojim vijećem, ali uz odobrenje provincijalnog mi­nistra i njegova definitorija. Protiv uklanjanja uvijek postoji pravo utoka prema odredbi čl. 139, § 3 ovih Statuta.

Čl. 238
Gvardijan, iako mu je vrijeme trajanja službe isteklo i novi gvardijan izabran, svoju dužnost vrši i dalje sve do dolaska nasljednika, osim ako pro­vincijalni ministar nije odredio drukčije.

Čl. 239
Ako bi se dogodilo da služba gvardijana bude ispražnjena za vrijeme trogodišta, upravu kuće sve do izbora novoga gvardijana, koji treba obaviti unutar tri mjeseca, po samome pravu preuzima vikar, osim u slučaju kad je provincijalni ministar drukčije odredio.

Čl. 240
§ 1. Vikar pomaže gvardijanu u izvršavanju njegove službe, radeći ipak samo ono što mu je povjereno.
§ 2. Kad je gvardijan odsutan ili zapriječen, zamjenjuje ga vikar. Ne­ka ne vrši nikakvih promjena za koje zna da ne bi bile po volji gvar­dijana.
§ 3. Kad je vikar odsutan ili ga nestane, njegovu službu preuzima drugi brat po odredbi partikularnih statuta.

Čl. 241
§ 1. Vikar se bira na tri godine, i može se ponovno birati za druga susljedna trogodišta. Ako se dogodi da služba vikara bude is­pražnjena za trajanja trogodišta, bira se novi vikar.
§ 2. Zbog opravdanog razloga provincijalni ministar, uz pristanak svog definitorija, može ukloniti vikara sa službe, ostavljajući netaknut propis čl. 139, § 3 ovih Statuta.

Dvadesettreći naslov
Mjesni kapitul i diskretorij

Čl. 242
§ 1. Mjesni kapitul neka se održava često, barem šest puta godišnje.
§ 2. U partikularnim statutima ili u pravilnicima neka se potanko odredi sve što se odnosi na nadležnost, učestalost održavanja, način ra­zmatranja predmeta, donošenja i izvršavanja odluka, kao i druge okolnosti, kako kapitula tako i diskretorija, ako postoji.

Čl. 243
§ 1. Poslove o kojima će se na kapitulu ili diskretoriju raspravljati predlaže gvardijan ili braća, odnosno diskreti, pošto prethodno upozore gvardijana. Sam gvardijan, koliko je moguće, neka to unaprijed priopći braći. Kod poslova o kojima treba zajednički odlučiti, mišljenje ili glas većine prevladava i mora se izvršiti.
§ 2. Tajnik koji je određen na prvoj sjednici u posebnoj knjizi pi­smeno prikazuje rad svakoga kapitula ili diskretorija, a nakon što zapisnik bude odobreno, on ga potpisuje. Neka se ta knjiga pruži na uvid kako provincij­skom tako i generalnom vizitatoru prigodom vizitacije.

Čl. 244
Dužnost je diskretorija, ako postoji, izdašno pomagati gvardijanu u izvršivanju njegove službe odgovornosti i animiranja bratstva, naročito u pripremanju i održavanju mjesnoga kapitula; a povrh toga, u nekim poslovima, određenim u partikularnim statutima ili od samog mjesnog kapitula, davati savjet ili suglasnost za njihovo lakše i brže obavljanje, prema odredbi općega i vlastitog prava.

Čl. 245
§ 1. Diskretorij, čiji su članovi po službi vikar i ekonom, služi kao gvardijanov savjet.
§ 2. Diskrete, kojih se broj određuje u partikularnim statutima, iza­bire na tri godine provincijski definitorij, odnosno vijeće kustodije, na prijedlog mjesnoga kapitula, i mogu biti birani neposredno za druga trogodišta.
§ 3. Zbog zahtjeva općeg dobra, provincijalni ministar ili kustod, obdržavajući čl. 139, § 4 ovih Statuta, može diskrete ukloniti sa službe, ili zbog opravdanoga razloga prihvatiti njihovo odreknuće.
§ 4. Dogodi li se da se služba diskreta isprazni dok traje trogodište, mjesni kapitul predlaže novoga diskreta koga ima izabrati provincijski definitorij odnosno kustodijsko vijeće.


Dvadesetčetvrti naslov
Boravak i prijelaz braće u drugu provinciju

Čl. 246
Braća koja zbog zakonitoga razloga borave u drugoj provinciji, nakon dvogodišnjeg boravka u njoj smatraju se dionicima prava i dužnosti ko­je pripadaju braći te provincije, osim ako, nakon savjetovanja s bra­ćom kojih se tiče, nije među provincijalnim ministrima drukčije uređeno, čime se obustavlja vršenje prava u vlastitoj provinciji. To dioništvo u pravima započinje od samog početka boravka ukoliko postoji nakana proboraviti u drugoj provinciji barem dvije godine.

Čl. 247
§ 1. Braća koja borave u drugoj provinciji podložna su vlasti gvardi­jana kuće u kojoj borave ili, ako borave izvan kuće, gvardijanu obližnje kuće. Za stvari od veće važnosti, kako je određeno u statutima provincije u kojoj borave kao gosti, dopuštenje moraju dobiti od ministra te provincije, osim ako nije između dviju provincija drukčije dogovoreno.
§ 2. Da bi se braći koja borave u drugoj provinciji mogle u toj pro­vinciji povjeriti službe i dužnosti, nužna je suglasnost vlastitoga pro­vincijalnog ministra, a ako budu izabrani za gvardijane, u toj provinciji moraju ostati barem potpuno trogodište.

Čl. 248
Ako se sporazumom koji su sklopili odgovarajući ministri, uz prista­nak provincijskih definitorija, a kojeg je potvrdio generalni ministar, je­dno područje ili kuća neke provincije povjerava drugoj provinciji, braća iz tuđe provincije koja borave na tom području ili u kući ostaju pod vla­šću vlastitog provincijalnog ministra kroz cijelo vrijeme dok je sporazum na snazi.

Čl. 249
Da bi brat mogao priječi i učlaniti se u drugu provinciju, traži se pristanak definitorija vlastite i druge provincije. Prijelaz i učlanjivanje u drugu provinciju svečano zavjetovanoga brata neka se priopći gene­ralnome ministru.

 

Peti dio
UPRAVA DOBARA

Čl. 250
Ministri i gvardijani neka paze da ne bi Red, provinciju ili kuću na bilo koji način uvukli ili dopustili da bude uvučena u teške dugove ili u ekonomske obveze ako nije posve sigurno da se za podignuti zajam mo­že u vremenu koje nije odviše dugačko podmirivati kamate i isplatiti sam dug.

Čl. 251
Spada na generalni kapitul da odredi visinu svote iznad koje je generalnom ministru, kadgod se vrše zaduživanja, otuđivanja dobara ili izvanredni izdaci, potrebna suglasnost generalnoga definitorija ili ple­narnoga vijeća, izražena tajnim glasovanjem.

Čl. 252
§ 1. Provincijski kapitul neka odredi izvanrednu svotu za koju pro­vincijalni ministar, da bi je mogao utrošiti, mora tražiti pristanak svoga definitorija.
§ 2. Provincijski definitorij treba odrediti svotu izvanrednih izdataka za koju je gvardijanu potreban pristanak kućnog diskretorija, te drugu za koju je potreban pristanak mjesnog kapitula; a isto tako i iznos, za koji gvardijan, pošto je dobio prethodno mišljenje diskretorija ili mje­snog kapitula, mora imati također dopuštenje provincijalnog ministra.
§ 3. Kad se radi o izgradnji kuća i crkava, a isto tako i o preuređenji­ma građevina, neka partikularni statuti odrede da li prethodno treba za­tražiti mišljenje ili pristanak bilo mjesnoga kapitula ili diskretorija, bilo provincijskoga definitorija.

Čl. 253
Za otuđivanje dobara ili za sklapanje dugova čija vrijednost pre­mašuje dvije trećine svote za koju se treba obratiti na Svetu Stolicu, potre­bno je pismeno odobrenje generalnoga ministra, uz prethodni pristanak kako provincijskoga tako i generalnoga definitorija, koji se ima očitovati tajnim glasovanjem.

Čl. 254
Provincijski kapitul neka odredi, prema različitim područjima ili na­rodima, koja se dobra, čija je vrijednost zadržana ispod iznosa utvrđe­nog prema odredbi pređašnjeg člana, mogu otuđiti s dopuštenjem provincijalnog ministra, uz prethodni pristanak definitorija, izražen taj­nim glasovanjem; ili dobivši uvijek unaprijed odlučujuće mišljenje, ta­kođer izraženo tajnim glasovanjem, samo diskretorija ili mjesnog kapitula. Isto vrijedi i za sklapanje dugova, s tim da u oba slučaja ostaje neta­knuto opće pravo.

Čl. 255
§ 1. Svaki je gvardijan dužan u svoje vrijeme predočiti provincij­skom kapitulu i novom gvardijanu inventar kućnih pokretnina i svetog namještaja, te blagajničku knjigu primitaka i izdataka; taj inventar i ra­čune potpisuje mjesni kapitul ili diskretorij.
§ 2. Mjesni kapitul i diskretorij neka ekonomske obračune ne potpi­suje, ako ih prije ne pregledaju.

________
44     Usp. ZKP 596 § 1.
45     Usp. ZKP 119 § 1.
46     Usp. ZKP 625 § 3.
47     Usp ZKP 1737 § 2.
48     Usp. ZKP 134 §, 620.
49     Usp. GGKK 205.
50     Usp. ZKP 35, 48-49, 59.
51     Usp. KKGG 200 § 1.
52     Usp. ZKP 1280.
53     Usp. ZKP 1287, § 1.
54     Usp. ZKP 625 § 3.
55     DOI 39.
56     Usp. ZKP 616 § 1.
57     Usp. ZKP 665 § 1.

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas98
Ovaj mjesecOvaj mjesec67367
UkupnoUkupno4730206

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 117 

Administrator

franodoljanin@gmail.com