GENERALNI STATUTI REDA MANJE BRAĆE
VI. poglavlje
»MORAJU ŽELJETI DA BI IMALI DUH GOSPODNJI
I NJEGOVO SVETO DJELOVANJE«
(PPr 10,8)

 


Prvi naslov
Opće norme formacije


Čl. 78
§ 1. Prema odredbi čl. 134 Generalnih konstitucija na generalnoga mi­nistra spada da sa svojim definitorijem u cijelome Redu upravlja formacijom i da nad njom vodi nadzor.
§ 2. U izvršavanju te dužnosti generalni ministar se služi Generalnim tajništvom za formaciju i studije. Dužnost je tajnika toga ureda savje­tom i djelom pomagati generalnome ministru u poslovima koji se odnose na formaciju.
§ 3. Franjevačka formacija u cijelome Redu treba se odvijati prema te­meljnim uredbama formacije (Ratio formationis, Ratio studiorum)  koje potvrdi generalni ministar, uz prista­nak definitorija.

Čl. 79  
§ 1. Generalno tajništvo za formaciju i studije, u ovisnosti o gene­ralnom ministru, ima dužnost:
1. ravnati cjelokupnom djelatnošću formacije i studija u Redu;
2. promicati i usklađivati formaciju i studije prikladnim sredstvima i potrebnim pothvatima;16
3. brinuti se za provedbu svega što je vlast Reda s obzirom na formaciju i studije objavila i odredila, te nadzirati da se to obdržava;17
4. povećavati sve više međusobnu suradnju i dijalog odgajatelja.18
§ 2. Generalno tajništvo za formaciju i studije ravna se pose­bnim statutima što ih je odobrio generalni ministar uz pristanak definitorija.
§3. Svaka jedinica Reda treba ekonomski pomagati Generalno tajništvo za formaciju i studije. Generalni kapitul treba odrediti način toga pomaganja te svotu koju treba dostavljati.

Čl. 80
§ 1. Generalnom tajništvu za formaciju i studije pomaže Međuna­rodno vijeće za formaciju i studije, sastavljeno od delegata svih konfe­rencija provincijalnih ministara i druge braće, prema odredbi posebnih statuta.
§ 2. Svaka konferencija provincijalnih ministara neka izabere dele­gata prema odredbama vlastite konferencije i posebnih statuta Međunaro­dnoga vijeća za formaciju i studije.

Čl. 81
§ 1. Prema čl. 138. Generalnih konstitucija, na provincijal­nog ministra s definitorijem spada ravnanje i nadzor nad formacijom u vlastitoj provinciji, prema odredbi općega i vlastitoga prava.
§ 2. Na provincije i druge nadležne ustanove spada da na posebne prilike osoba i mjesta primjenjuju odredbe Generalnih konstitucija i Generalnih statuta, kao i druge dokumente Reda.
§ 3. Pojedine konferencije provincijalnih ministara, provincije i druge nadležne ustanove neka sastave vlas­tite temeljne uredbe formacije i studija (Ratio formationis i Ratio studiorum) za svu braću, obdržavajući što po pravu treba obdržavati, osiguravajući u svemu jedinstvo između početne i trajne formacije. Te temeljne uredbe formacije i studija, odobrene prema propisu partikularnih statuta, tre­ba ovjeriti generalni ministar.
§ 4. Da bi se promicala suradnja među odgajateljima istoga područja ili konferencije, provincije i samostalne kustodije istoga teritorija ili konferencije mogu izraditi jedinstvene „Ratio formationis“ i „Ratio Studiorum”, koje zatim treba odobriti generalni ministar.

Čl. 82
§ 1. Svaka provincija treba imati tajništvo za formaciju i studije, na čijem je čelu odgovarajući tajnik. To tajništvo sačinjavaju: moderator trajne formacije, pojedini magistri ili rektori kuća za formaciju, promicatelji pastorala zvanja, te, ukoliko bude potrebno, druga braća, prema odredbi partiku­larnih ili posebnih statuta.
§ 2. Tajnikova dužnost je da u ovisnosti od provincijalnog ministra promiče i usklađuje svu djelatnost oko formacije u provinciji. Njegovo zaduženje neka se pobliže odredi u partikularnim i posebnim statutima.
§ 3. Provincijski tajnik za formaciju i studije izabire se na kapitulskom kongresu, a izvan kongresa izabire ga provincijalni ministar s definitorijem ili kustod s vijećem kustodije.

Čl. 83
§ 1. Za pojedine konferencije provincijalnih ministara, ako je mogu­će, neka se ustanovi tajništvo konferencije za formaciju i studije, a za­daća će mu biti da promiče dijalog i suradnju u pogledu formacije, te češće susrete bilo s generalnim tajništvom bilo s provin­cijskim tajnicima za formaciju i studije.
§ 2. Tajništvo konferencije za formaciju i studije ravna se statutima dotične konferencije provincijalnih ministara.
§ 3. Tajnik konferencije za formaciju i studije bira se po odredbi statuta konferencije provincijalnih ministara.

Čl. 84
Osim tajništva za formaciju i studije svake konferencije, više pro­vincija skupa mogu imati međuprovincijsko tajništvo za formaciju i studije, koje se ravna posebnim statutima.



Drugi naslov
Trajna formacija


Čl. 85
§ 1. Ministri neka vode brigu da se na kapitulima izrade programi za trajnu formaciju.
§ 2. Prema čl. 139, § 2 Generalnih konstitucija, neka pojedine provincije imaju moderatora trajne formacije kako određuju partikularni statuti.

Čl. 86
§ 1. Neka se u partikularnim statutima odredi sve što se odnosi na provođenje trajne formacije,19 s posebnom brižljivošću barem za prvih pet godina nakon svečanog zavjetovanja.
§ 2. Što se tiče franjevačke trajne formacije, gdje to izisku­ju prilike, neka se osnuju međuprovincijske ili međuobedijencijske kuće.


Treći naslov
Odgajatelji


Čl. 87
Odgajatelji u kući formacije neka prate kandidate i braću koja su još u početnoj formaciji i neka s njima nastoje otkriti volju Božju u nji­hovu životu, dublje ispitati motive odluke za prihvaćanje franjevačkoga života, ocijeniti vlastita iskustva bratskoga života i života malenosti, te neka traže način franjevačkoga života prilagođena naravi svakoga pojedin­ca.20

Čl.88
§ 1. Prema čl. 139, § 2 Generalnih konstitucija, na kapitulskom kon­gresu se za svaku kuću formacije izabire magistar ili rektor, a izvan kon­gresa izabire ga provincijalni ministar s definitorijem, ili kustod samostalne kustodije s vijećem, kako određuju partikularni i posebni statuti.
§ 2. U svakoj kući formacije zbor odgajatelja se sastoji od one braće koju izričito odredi provincijalni ministar, pošto sasluša definitorij. Taj zbor neka se sastavi s takvom jedinstvenošću i različitošću da mogne što bolje odgo­voriti potrebama pojedinih odgajanika, prema njihovoj dobi, zrelosti, stupnju obrazovanja i ostalim okolnostima.
§ 3. Za braću koja se zbog različitih razloga nalaze izvan kuće formacije neka se odgajatelji odrede u partikularnim statutima.

 

Četvrti naslov
Pastoralna skrb za zvanja


Čl. 89
§ 1. U svakoj provinciji neka provincijalni ministar, prema odredbi partikularnih i posebnih statuta, imenuje promicatelja i koordinatora pastoral­ne skrbi za zvanja.
§ 2. Dužnost je toga brata promicati i usmjeravati djelatnost s obzi­rom na franjevačka zvanja bilo u provinciji i s drugim provincija­ma, bilo s cijelom franjevačkom obitelji, prema odredbama Generalnih konstitucija i partikularnih statuta.

 

Peti naslov
Početna  formacija


Čl. 90
§ 1. Provincijalni je ministar ili kustod samostalne kustodije nadležan pripustiti kandidata u postu­lat, držeći se partikularnih statuta.
§ 2. Postulat se treba obaviti pod vodstvom magistra, prema propisi­ma partikularnih ili posebnih statuta.
§ 3. Trajanje postulata, koje neka ne bude kraće od godine dana niti dulje od dvije godine, ima se odrediti u partikularnim statutima.

Čl. 91
Od kandidata koji se pripuštaju u novicijat, osim onoga što se može odrediti u partikularnim statutima, i obdržavajući drugo što po općem pravu treba obdržavati, traži se:
1.  ispravna nakana, slobodna volja, duhovna, umna i društvena pri­kladnost;
2. primjereno fizičko i psihičko zdravlje, vodeći također računa o sklonostima eventualno  prenesenim iz obitelji;
3. potrebna osobna zrelost;
4. potrebna intelektualna i profesionalna formacija.21

Čl. 92
§ 1. Svaki pojedini kandidat koji se pripušta u novicijat neka dade pismenu izjavu:
1. da ne boluje ni od kakve teške i trajne bolesti, i da mu je poznato, ako bi to zlonamjerno prikrio, da bi njegov prijem, a dosljedno i njego­vo zavjetovanje bilo ništavno;
2. da u Red stupa slobodnom voljom;
3. da je spreman prihvaćati sve službe prema rasporedbi ministara i gvardijana, i besplatno ih izvršavati, tako da od Reda ne bi mogao potraživati nikakvu novčanu naknadu ako bi bilo kada napustio Red ili ako bi ga ministar otpustio.
§ 2. Izjave o kojima je riječ u § 1, potpisane od gvardijana i dvojice svjedoka i od samoga kandidata, treba čuvati u provincijskom arhivu. Ako je riječ o maloljetnom kandidatu, treba da te izjave potpišu roditelji ili skrbnik.

Čl. 93
Da bi se kandidat primio valjano u novicijat, mora biti slobodan od smetnja koje postavlja opće pravo i da je navršio barem sedamnaest go­dina života. Isprave o krštenju, primljenoj potvrdi i slobodnome stanju mora predati zajedno s ostalim ispravama što ih traže partikularni statuti.22

Čl. 94
§ 1. Generalni ministar redovitom vlašću može u cijelome Redu pri­mati kandidate u postulat, novicijat i na zavjetovanje, obdržavajući ono što po pravu treba obdržavati, a u kustodijama i fundacijama o njemu ovisnim kandidate također može pripuštati.23
§ 2. Provincijalni ministar i kustod samostalne kustodije vlastan je u svojoj provinciji odnosno kustodiji pripuštati kandidate u novicijat, obdržavajući odredbe partikularnih statuta. Kustod ovisne kustodije treba imati delegiranu ovlast svoga ministra.24

Čl. 95
§ 1. S obzirom na čin ili obred početka novicijata neka se obdržavaju odredbe partikularnih statuta i Obrednika Reda.
§ 2. Obredu predsjeda ministar koji kandidata prima u novicijat ili brat kojega je on delegirao. U izvanrednim prilikama, kao što je sprije­čenost saobraćanja s odgovarajućim ministrom ili njegovim zamjeni­kom, tu ovlast ima onaj koji upravlja kućom novicijata, ukoliko je utvrđeno da je pripuštanje već obavljeno po odredbi § 2 prethodnog članka.
§ 3. O započinjanju novicijata treba načiniti ispravu koju ima potpi­sati predsjedatelj obreda, dvojica svjedoka i sam kandidat.

Čl. 96
§ 1. Da bi novicijat bio valjan, mora se obaviti u kući Reda koja je u tu svrhu propisno određena, i mora trajati dvanaest mjeseci.25
§ 2. Kuća novicijata se podiže, premješta i dokida pismenim dekre­tom koji donosi generalni ministar uz pristanak svoga definitorija.26
§ 3. U iznimnom slučaju generalni ministar može, uz pristanak svoga definitorija, dopustiti pojedinom kandidatu da novicijat valjano obavi izvan kuće novicijata, u drugoj kući Reda, pod vodstvom kojega proku­šanog brata koji je sposoban za vršenja službe magistra.27
§ 4. Provincijalni ministar može dopustiti da skupina novaka kroz stanovito vremensko razdoblje proboravi u drugoj kući Reda koju on odredi.28

Čl. 97
§ 1. Novicijat neka ne započinje bez dopuštenja generalnog ministra ako nema barem tri kandidata.
§ 2. U provincijama ili kustodijama, makar imale kanonski uspostavljenu kuću novicijata, ako kroz pet neprekinutih godina nije bilo nijednog kandidata, iznova se novicijatska godina ne može započeti bez dopuštenja generalnog ministra.

Čl. 98
§ 1. Magistar novaka, pod čijim se vodstvom novicijat obavlja, treba biti svečano zavjetovani brat. Izabire se na kapitulskom kongresu, ili izvan kongresa prema odredbi čl. 88, § l ovih Statuta.29
§ 2. Upravljanje novacima, pod vlašću provincijalnog ministra, pri­držano je samo magistru, koji, uz suradnju zbora odgajatelja, uređuje bratski život i odgojnu djelatnost novaka, obdržavajući partikularne i po­sebne statute, i pazeći na čl. 140, § 3 Generalnih konstitucija.30
§ 3. Sud o prikladnosti pojedinih novaka, obdržavajući propise partikularnih i posebnih statuta, izrađuje napismeno dvaput godišnje magistar, uz sura­dnju zbora odgajatelja; izvješće potpisano od magistra podnosi se pro­vincijalnom ministru.

Čl. 99
U vrijeme novicijata prekida se tijek redovitoga školovanja. Može se dopustiti ili čak odrediti neka vrst studija koji bi mogao biti koristan za bolje obrazovanje novaka prema odredbi čl. 152-153 Generalnih konstituci­ja. No studij koji odgovara novicijatu mora biti usmjeren na spoznava­nje Boga povezano s ljubavlju i na unapređivanje života koji se crpi iz vjere.31 I zato:
1. neka se novaci uvode u teologiju redovničkoga života, a naročito u teologiju Pravila, u povijest i duhovnost Reda koja se na poseban način oslanja na spise sv. Oca Franje; ujedno neka se praktično po­učavaju u evanđeoskome životu, u bratskome zajedništvu i sudjelo­vanju u djelatnosti braće;
2. svakodnevnim čitanjem i razmatranjem Svetog pisma a napose svetog Evanđelja, u kojemu je naše Pravilo ukorijenjeno, neka se novaci suobličuju ži­votu Isusa Krista;
3. novake treba poučiti kako će u osobnoj molitvi razgovarati s Bogom, po djelatnom slavljenju liturgije dublje proživljavati Vazmeno otajstvo i intenzivnije sudjelovati u otajstvima Crkve, a pod vodstvom Bl. Dj. Marije, Majke Crkve;
4. pobožne vježbe koje preporučuje zdrava predaja Reda, a usklađene su s odredbama svete liturgije, neka novaci tako obavljaju da se po njima jačaju u duhu molitve.

Čl. 100
§ 1. Prema čl. 154, § 2 Generalnih konstitucija, partikularni statuti mogu odrediti jedno ili više vremenskih razdoblja apostolskoga vježbanja izvan kuće novicijata, ali pazeći na posebnost novicijatske formacije.
§ 2. Ta apostolska vježba mora biti uistinu formativna djelatnost32 i neka se tako rasporedi da ne započne prije nego navrše prva tri mjeseca novicijata, da novak šest neprekidnih mjeseci bude u novicijatu, i da se u nj vrati barem mjesec dana prije nego će položiti privremene zavjete.

Čl. 101
§ 1. Novicijat se prekida, tako da ga treba iznova započeti i dovršiti, ako novak boravi izvan kuće novicijata više od tri mjeseca, bilo nepreki­dno ili uz prekid, izuzevši slučaj izbivanja koje se dogodi poradi apostolskog iskustva; a isto tako ako, pošto ga ministar otpusti, iziđe iz kuće, ili ako bez njegova odobrenja kuću napusti s nakanom da se ne vrati.33
§ 2. Ako po dovršenju novicijata ostane sumnja s obzirom na nova­kovu prikladnost, provincijalni ministar, saslušavši svoj definitorij, može vrijeme novicijata produžiti, ali ipak ne preko šest mjeseci.34
§ 3. Novak može slobodno napustiti Red, i provincijalni ga ministar, pošto sasluša magistra, može otpustiti.35

Čl. 102
Po završetku novicijata, ako se smatra da je novak prikladan, neka ga se pripusti na prvo zavjetovanje, koje treba obnavljati svake godine, osim ako je u partikularnim statutima propisano drukčije.

Čl. 103
§ 1. Provincijalni ministar ili kustod samostalne kustodije je vlastan, držeći se čl. 156, § 2 General­nih konstitucija, pošto sasluša magistra i zbor odgajatelja kuće novicijata, pripustiti novaka na prvo zavjetovanje i samo zavjetovanje primiti.
§ 2. Isti je ministar i kustod nadležan pripuštati na obnovu privremenog zavjetovanja i primiti ga, prema odredbi partikularnih statuta.36
§ 3. Kustod ovisne kustodije treba imati delegiranu ovlast svoga ministra.
 
Čl. 104
§ 1. Neka partikularni statuti odrede vrijeme privremenoga zavjetovanja, a ono neka ne bude kraće od tri godine ni duže od šest godina, ne dirajući u propis § 3 ovoga članka.37
§ 2. Provincijalni ministar ili kustod samostalne kustodije koji je vlastan brata pripustiti zavjetovanju, može iz opravdana razloga dopustiti da se svečano zavjetovanje obavi prije, ali ne više od tri mjeseca.38
§ 3. Isti ministar ili kustod samostalne kustodije, pošto sasluša svoj definitorij, odnosno vijeće, može u posebnim slučajevima i prema partikularnim statutima produžiti vrijeme privre­menoga zavjetovanja, ali tako da cijelo to vrijeme ne prijeđe devet godi­na.39

Čl. 105
§ 1. Razdoblje privremenoga zavjetovanja mora se provesti u kući formacije ili, prema partikularnim statutima, u kojoj drugoj kući Reda, ali tako da bude uvijek pod vodstvom prikladnoga brata, koji vrši službu ma­gistra.
§ 2. Spada na magistra privremeno zavjetovane braće da, uz sura­dnju zbora odgajatelja, ravna svu djelatnost formacije prema normama Generalnih konstitucija, ovih Statuta, te partikularnih i po­sebnih statuta.

Čl. 106
§ 1. Sva braća za vrijeme privremenog zavjetovanja trebaju nastaviti s cjelovitom osobito franjevačkom formacijom, da bi tako cjelovitije upotpunili život našega Reda i njegovo poslanje vršili prikladnijim načinima.
§ 2. Da bi se postigla takva franjevačka formacija, a također i ona teološka i humanistička, pojedine provincije ili više provincija skupa neka imaju vlastiti  program, i za svu braću zajednički, vodeći računa o smjernicama Uredbe  franjevačke formacije i Uredbe studija.
   
Čl. 107
§ 1. O prikladnosti braće privremenih zavjeta treba barem jednom godišnje provincijalnom ministru ili kustodu samostalne kustodije poslati izvješće, potpisano od magistra i zbora odgajatelja.
§ 2. Prije svečanoga zavjetovanja neka se barem kroz neprekidni mjesec dana obavi du­hovna i franjevačka priprava, koju kandidati trebaju provesti u svetoj povučenosti i molitvi, dozivajući si u pamet i razmatrajući o važnosti toga jedinstve­nog i važnog čina, po kojem se redovnik zauvijek posvećuje Bogu.
§ 3. Spada na provincijalnog ministra ili kustoda samostalne kustodije, obdržavajući čl. 159, § 2 Generalnih konstitucija, i pošto sasluša magistra, zbor odgajatelja, sve­čano zavjetovanu braću kuće u kojoj je zavjetovanik boravio kroz po­sljednju godinu dana, kao i drugu braću, prema odredbi partikularnih statuta, da pripusti braću na svečano zavjetovanje i da zavjetovanje primi. A kustod ovisne kustodije treba imati delegiranu ovlast od generalnog ili provincijalnog ministra.

Čl. 108
U prosuđivanju prikladnosti kandidata za Red, osim onoga što je propisano u općem pravu za valjanost, treba također paziti na potrebnu njihovu ljudsku zrelost i sposobnost za rad, a sve to zahtijeva primjere­nu strogost suda u odabiru.40


Šesti naslov
Formacija za stalne službe i svete redove


Čl. 109
§ 1. Svaka provincija ili više provincija skupa, ako se smatra prikla­dnim, neka ima vlastiti studijski centar za formaciju braće koja teže prema stalnim službama (lektora i akolita) i svetim redovima, koji bi se ravnao vlastitim statuti­ma, obdržavajući što po pravu treba obdržavati.
§ 2. Uspostavljanje i dokidanje studijskog centra spada na provinci­jalnog ministra, odnosno na provincijalne ministre, uz pristanak vlasti­tog definitorija i nakon savjetovanja s generalnim ministrom.

Čl. 110
§ 1. Studiji u čitavom Redu ravnaju se vlastitom Temeljnom uredbom studija (Ratio studiorum), odobrenom od generalnog ministra uz pristanak definitorija.
§ 2. Svaka provincija, ili više provincija, treba izraditi Temeljnu uredbu studija (Ratio studiorum) kojima se uređuje formacija braće koja se opredijele za stalne službe i svete re­dove, obazirući se na propise općeg prava, biskupske konferencije, te na zakone i upute Reda.41
§ 3. Te temeljne odredbe studija odobrava provincijalni ministar ili, ako se ra­di o više provincija, njihovi ministri, uz pristanak definitorija, a treba ih priopćiti generalnom ministru.

Čl. 111
Ako se braća pripremaju za stalne službe i svete redove u ustanovama koje ne pripadaju Redu, ili u udruženim ustanovama koje se ne nalaze pod neposrednim ravnanjem provincije, provincijalni ministar treba voditi brigu da se formacija braće dopuni, imajući pred očima također Ratio studiorum Reda i one provincije.
 
Čl. 112
§ 1. Spada na provincijalnog ministra, pošto sasluša magistra i, ako postoji, zbor odgajatelja, da pripušta braću svoje provincije na stalne službe, i da te službe braći podjeljuje.
§ 2. Provincijalni ministar može pripuštati brata na svete redove na­kon što sasluša svečano zavjetovanu braću kuće i ostale koji se brinu i imaju odgovornost za njegovu formaciju, te uz prethodni savje­todavni glas definitorija42, samo ako se redovnik smatra prikladnim i, po tome služenju, korisnim Crkvi i Redu (usp. kan. 1025, § 2).
§ 3. Samo zbog kanonskog razloga, također tajnoga, mjerodavni provincijalni ministar može zabraniti promaknuće u prezbiterat đakonima koji su određeni za prezbiterat (usp. kan. 1030).
§ 4. Spada na provincijalnog ministra izjaviti nepravilnosti i smetnje za primanje i vršenje sakramenta Reda, osim ako bi razlog bio tajan, i dati oprost od njih u slučajevima koji nisu pridržani Apostolskoj Stolici.

 

Sedmi naslov
Formacija za druge službe i zaduženja


Čl. 113
§ 1. Braća koja su određena i teže za nekom drugom službom ili zaduže­njem, trebaju steći tehničku, profesionalnu i znanstvenu formaciju, pre­ma svojim sposobnostima.
§ 2. Ta formacija treba biti takva da može korisno služiti životu bratstva, poslanju Crkve i potrebama ljudi.

 

Osmi naslov
Promicanje studija u Redu


Čl. 114
§ 1. Ministri neka brižno promiču akademske studije i neka im bude na srcu primjerena sprema stručnjaka i predavača u ustanovama Reda ili u drugima, prema potrebama provincija kao i cijeloga Reda.
§ 2. Ministri neka promiču intelektualnu djelatnost pomoću studij­skih ustanova i skupova bilo u provincijama bilo u konferencijama.

Čl. 115
Neka se ministri brinu da sjedišta studija, istraživanja i izdavačke djelatnosti budu uređena kao što to zahtijevaju naša vremena i obazirući se na potrebe Reda i provincija.

Čl. 116
§ 1. Među centrima studija Reda posebno mjesto zauzima Papinsko sveučilište “Antonianum”, čiji je veliki kancelar i upravitelj generalni mi­nistar.
§ 2. Papinsko sveučilište “Antonianum”, kao sjedište visokoga znanstvenog stupnja, prioritetne franjevačke vlastitosti, oslanjajući se na međunaro­dnu i međufranjevačku suradnju, postavlja sebi kao vlastite ove ciljeve:
1. da bude središte franjevačkoga istraživanja i studija;
2. da bude središte pripreme profesora i odgajatelja cijeloga Reda;
3. da vlastita znanstvena istraživanja stavi na korist i službu različitih ustanova Reda;
4. da bude na pomoć Redu u postizanju umnoga i duhovnog jedinstva braće.43

Čl. 117
Provincijalni su ministri dužni generalnome ministru pružati vlasti­tu suradnju u ostvarivanju ciljeva Papinskoga sveučilišta “Antonianuma”, dajući profesore, studente i sredstva.

Čl. 118
Braća našega Reda svoju pomoć u službi Papinskom sveučilištu Antonianumu dužna su pružati u duhu suradnje i poslušnosti generalnome ministru, prema odredbi posebnih statuta i odluka Reda.

_________
16     Usp. DOI 81, 74.
17     Usp. DOI 81, 89.
18     Usp. DOI 81, 89.
19     Usp. DOI 81, 59b.
20     Usp. DOI 81, 59b.
21     Usp. ZKP 642.
22     Usp. ZKP 643 i 645.
23     Usp. ZKP 641.
24     Usp. ZKP 641.
25     Usp. ZKP 647 § 2, 648 § 1.
26     Usp. ZKP 647 § 1.
27     Usp. ZKP 647 § 2.
28     Usp. ZKP 647 § 3.
29     Usp. ZKP 651 § 1.
30     Usp. ZKP 650 § 2, 651 § 2.
31     Usp. ZKP 652 § 5.
32     Usp. DOI 81, 29.
33     Usp. ZKP 649 § 1.
34     Usp. ZKP 653 § 2.
35     Usp. ZKP 653 § 1.
36     Usp. ZKP 656.
37     Usp. ZKP 655.
38     Usp. ZKP 657 § 3.
39     Usp. ZKP 657 § 2.
40     Usp. ZKP 658.
41     Usp. ZKP 659.
42     Usp. ZKP 1025, 1029, 1051.
43     Usp. CPD 81, 80-86.

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas205
Ovaj mjesecOvaj mjesec45598
UkupnoUkupno5273809

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 83 

Administrator

franodoljanin@gmail.com