Generalne konstitucije Reda Manje braće

Sedmo poglavlje

 

„BRAĆA SU DUŽNA SLUŠATI BRATA FRANJU

I NJEGOVE NASLJEDNIKE”

(PPr l ,3)

 

Ustrojstvo, uprava Reda i upravljanje dobrima

Prvi dio

USTROJSTVO I UPRAVA REDA OPĆENITO

 

I. Odsjek
Ustrojstvo Reda


Čl. 168
Red manje braće sačinjavaju braća,  učlanjena u provincije ili kustodije,  kojima po odredbama općega i vlastitoga prava upravlja generalni ministar sa svojim definitorijem.

Čl. 169
§ 1. Provincija, temeljna Jedinica za život i poslanje Reda, sastoji se od u nju učlanjene i u kućama okupljene braće, kojima upravlja provincijalni ministar sa svojim definitorijem po odredbama općega i vlastitoga prava.
§ 2. Provincija pak Svetih mjesta, naziva se, po tradiciji, Kustodija Svete Zemlje; njezina se posebna narav uređuje u vlastitim statutima.

Čl. 170
§ 1. Za osnivanje, dijeljenje, spajanje i ukidanje provincija nadležna je vlast generalni ministar uz pristanak svoga definitorija1.
§ 2. Nova se provincija Reda može osnovati kad za njezino osnivanje, po sudu generalnoga definitorija, postoje svi nužni elementi za provođenje života i poslanja Reda po odredbama ovih Konstitucija i Generalnih statuta.

Čl. 171
§ 1. Generalni ministar, saslušavši one kojih se tiče i dobivši prethodno pristanak svoga definitorija, zbog posebnih okolnosti, može više kuća ili skupina braće, bilo iz jedne bilo iz više provincija, na prijedlog dotičnih provincijskih definitorija, uspostaviti u kustodiju samostalnu ili nesamostalnu, kojoj na čelu stoji kustod.
§ 2. Vice-provincija, koja zbog posebnih prilika još nije uspostavljena u provinciju, ako se drukčije izričito ne odredi, izjednačuje se s provincijom, te ono što se u Konstitucijama govori o provincijama i njihovu upravljanju, primjenjuje se i na vice-provincije i njihovo upravljanje.

Čl. 172
Za uspostavu drugih tijela, koja traže zahtjevi života i djelovanja Reda, neka se opslužuju propisi generalnih statuta.

 


II. Odsjek
Vlast u Redu i službe uopće


Čl. 173
Prema odredbama ovih Konstitucija, vrhovnu vlast u Redu ima generalni kapitul, u provinciji provincijski kapitul, a u vice-provinciji vice-provincijski kapitul2.

Čl. 174
Viši poglavari u Redu jesu: generalni ministar, provincijalni ministar, kustod Svete Zemlje, kustod samostalne kustodije i njihovi vikari3.

Čl. 175
§ 1. Generalni ministar ima redovnu vlast nad svima i nad svakim pojedinim bratom, kao i nad provincijama i kućama, a vrši je sam ili sa svojim definitorijem ili s plenarnim vijećem Reda po odredbama općega i vlastitog prava4.
§ 2. Provincijalni ministar i kustod samostalne kustodije upravljaju provincijom ili kustodijom redovitom vlašću, sami ili sa svojim definitorijem, odnosno vijećem,  po odredbama općega prava i vlastitoga prava Reda5.
§ 3. Gvardijan upravlja redovnom vlašću kućom sam ili s mjesnim kapitulom, odnosno s diskretorijem u slučajevima koje određuje pravo po odredbama ovih Konstitucija i Statuta.

Čl. 176
§ 1. Kad se snagom općega ili vlastitog prava traži pristanak vijeća, ministar bilo generalni bilo provincijalni bez ili protiv glasa dotičnog generalnog ili provincijskog definitorija, a gvardijan bez ili protiv glasa mjesnog kapitula ili diskretorija, rade nevaljano.
§ 2. Kad se traži samo savjet, da bi valjano radili ministri i gvardijani su dužni pitati za mišljenje svoj definitorij, mjesni kapitul ili diskretorij, ali nisu dužni po njemu postupiti ako smatraju da treba odlučiti drukčije. U hitnim se slučajevima savjet može tražiti pojedinačno i pismeno ili drugim sredstvima društvenoga priopćavanja6.

Čl. 177
Neka se ministri i gvardijani rado savjetuju s braćom u poslovima koji se odnose na bratstvo i onda kad pravo ne traži pristanak ili savjet i, premda u tim slučajevima odluka spada na njih, neka ipak olako ne odustaju od složnoga mišljenja braće7.

Čl. 178
§ 1. U redu su upravne službe: služba generalnoga ministra, generalnoga vikara, generalnih definitora, generalnoga vizitatora i delegata, provincijalnoga ministra, provincijalova vikara, definitora provincije, kustoda, vikara i diskreta Svete Zemlje, gvardijana, vikara i diskreta kuće.
§ 2. Druge službe nisu upravne, nego službe u širem smislu ili dužnosti.
§ 3. Sve se službe podjeljuju prema propisima općega i vlastitog prava.

Čl. 179
Provincijalni ministar i ostali provincijski službenici ne mogu biti u isto vrijeme i službenici Generalne kurije.

Čl. 180
Nikakva služba niti bilo kakva dužnost, koja se obavlja izvan Reda, ne može se prihvatiti bez savjetovanja bratstva i bez dozvole dotičnoga ministra ili gvardijana.

 

III. Odsjek
Podjeljivanje, vršenje i prestanak službe

Čl. 181
§ l. Službe i dužnosti u Redu podjeljuju se ili propisno potvrđenim izborom ili traženjem [postulacijom] po odredbama prava, ako ga generalni ministar uz pristanak svog definitorija prihvati, ili imenovanjem kojemu mora prethoditi prikladno savjetovanje8.
§ 2. U Redu postoji trostruki način izbora: listićima, kuglicama i usmenim pristankom.
§ 3. Redoviti put izbora jest kapitul ili kapitulski kongres, a izvanredni sastanak bilo generalnog bilo provincijskog definitorija po konstitucijama i statutima.
§ 4. Braća u duhu suodgovornosti i bratskog služenja trebaju prihvatiti izbor za službe o kojima govori čl. 1789.

Čl. 182
Sva svečano zavjetovana braća mogu primiti službe i dužnosti u Redu ako imaju potrebne uvjete i svojstva koja traži ili opće ili vlastito pravo Reda.

Čl. 183
§ 1. Da se valjano podijeli služba generalnoga ministra, za valjanost se traži da kandidat bude barem deset godina svečano zavjetovan; za druge generalne službe upravljanja i za više poglavare traži se da budu barem pet godina u svečanim zavjetima10.
§ 2.  Druge službe treba podjeljivati po statutima držeći se općeg prava.

Čl. 184
§ 1. Ako nije drukčije određeno, onaj koga je izabrao kapitul ili definitorij, ne može vršiti nikakve vlasti prije nego ga potvrdi predsjednik izbora. A onoga koji je propisno izabran, ako je sposoban i ne stoji na putu nikakav opravdan razlog, neka predsjednik izbora odmah potvrdi.
§ 2. Ako je predsjednik nadležan za potvrdu izbora, a on sam bude izabran za neku službu, njega potvrđuje izbornik koji je najstariji po prvim zavjetima.

Čl. 185
§ 1. Ministri i gvardijani neka svoju službu vlasti vrše ponizno, poučljivi volji Božjoj u izvršavanju dužnosti, braću neka čuvaju kao djecu Božju i promiču s poštovanjem ljudske osobe njihovu dragovoljnu poslušnost11.
§ 2. Sva braća koja vrše neku službu ili dužnost, neka uvijek imaju na umu da su dužna čuvati naravnu i povjerenu tajnu.

Čl. 186
§ 1. Ministri su dužni osobno položiti ispovijest vjere na početku primljene službe po obrascu koji je potvrdila Sveta Stolica ‘2.
§ 2. Ispovijest vjere ministri neka polože pred dotičnim kapitulom ili predsjednikom kapitula ili njegovim delegatom, a ako su oni imenovani pred onim tko ih je imenovao ili pred njegovim delegatom.

Čl. 187
§ l. Službe prestaju istekom određenoga vremena, odreknućem koje je primila nadležna vlast, premještajem, uklanjanjem i lišenjem, držeći se općega i vlastitog prava13.
§ 2. Služba prestaje i prihvaćanjem službe, bilo u Redu ili izvan njega, koja je nespojiva s prijašnjom.

 

Drugi dio

GENERALNA UPRAVA

 

IV. Odsjek
Generalni kapitul


Čl. 188
Generalni kapitul treba biti pravi znak bratskoga zajedništva cijeloga Reda. On je nadležan istraživati i čuvati baštinu i život Reda, pronalaziti nove putove i sredstva te promicati prilagođenu obnovu, donositi vlastite odredbe, birati vrhovnu upravu Reda ili generalnoga ministra, generalnoga vikara i generalne definitore, te raspravljati o drugim važnijim poslovima14.

Čl. 189
§ l. Generalni kapitul se ravna ovim Konstitucijama, generalnim statutima i pravilnikom koji odobrava sam kapitul, držeći se općega prava.
§ 2. Način sazivanja kapitula, rad kapitula i ostalo što se smatra nužnim i korisnim neka odrede statuti15.
§ 3. Sva braća mogu poslati na generalni kapitul svoje mišljenje o pitanjima koja su na korist Reda16.

Čl. 190
§ 1. Redoviti generalni kapitul treba držati svake šeste godine i to oko Duhova, u mjestu koje odredi General, saslušavši Plenarno vijeće Reda.
§ 2. Generalni ministar može, uz pristanak generalnoga definitorija, posavjetovavši se s predsjednicima konferencija [provincijala], sazvati izvanredni kapitul na kojem se mogu obaviti i izbori za službe koje su u to vrijeme možda nepopunjene, a za njihovo je popunjavanje nadležan kapitul.

Čl. 191
§ 1. Za izbor generalnoga ministra treba tražiti od Svete Stolice predsjednika kapitula. Ako Sveta Stolica ne bi imenovala nikoga, predsjednika izbora bira listićima kapitul između samih izbornika.
§ 2. Na ostalim je sjednicama predsjednik kapitula generalni ministar ili, ako njega nema, onaj koga određuje pravilnik kapitula.

Čl. 192
§ 1. Na kapitul su dužni doći kao zakoniti izbornici:
1) Generalni ministar, generalni vikar, generalni definitori i generalni tajnik;
2) provincijalni ministri i kustod Svete Zemlje; ako su oni zapriječeni, njihovi vikari; a ako su i oni zapriječeni, drugi brat kojeg odredi definitorij ili dotični diskretorij kustodije;
3) izbornici određeni prema propisima generalnih statuta17.

 

V. Odsjek
Plenarno vijeće Reda


Čl. 193
Plenarno vijeće Reda sačinjavaju generalni ministar sa svojim definitorijem, generalni tajnik, izabrani i određeni vijećnici po propisima generalnih statuta.

Čl. 194
Dužnost je plenarnoga vijeća Reda kad se okupi na skupštinu:
1) pomagati generalnome ministru i generalnome definitoriju u upravljanju i animiranju Reda;
2) podržavati odnose i veze između generalne kurije i konferencija kao i između samih konferencija;
3) brinuti se da se provedu odredbe i odluke prijašnjega kapitula; osim toga, može na prijedlog generalnoga definitorija donositi odredbe i odluke možda i protivne propisima generalnih statuta koje vrijede do slijedećega kapitula;
4) tumačiti Generalne konstitucije ili Generalne statute po propisima čl. 15 § § 2-3 Generalnih konstitucija;
5) pomoći u pripremama za idući generalni kapitul i savjetovati glede mjesta održavanja kapitula;
6) razmatrati ekonomska pitanja Reda.

Čl. 195
§ 1.  Plenarno vijeće Reda ima savjetodavni glas, osim ako nije drukčije izričito određeno.
§ 2.  Način rada plenarnoga vijeća određuje pravilnik.

 

VI. Odsjek
Generalni ministar


Čl. 196
Generalni ministar se bira na generalnome kapitulu na šest godina. Kad se navrši šest godina, može biti biran još samo na daljnjih šest godina bez prekida18.

Čl. 197
§ 1. Generalni ministar, uz suglasnost svoga definitorija, može za cijeli Red donositi odredbe, koje međutim vrijede samo do generalnoga kapitula: kad isteče to vrijeme, nemaju više nikakve snage ako ih kapitul ne potvrdi.
§ 2. Generalni ministar, uz suglasnost svoga definitorija, može za pojedine provincije ili pokrajine kojih provincijalni ministri sačinjavaju konferenciju, posavjetovavši se ipak s definitorijem dotične provincije ili s konferencijom provincijalnih ministara, donositi odredbe koje vrijede do opoziva.

Čl. 198
Generalni ministar može, saslušavši mišljenje odnosnoga provincijalnog ministra, uzeti bilo kojega brata da bi se pobrinuo za potrebe ili dobrobit cijeloga Reda ili nekoga njegova tijela.

Čl. 199
Generalni je ministar dužan po odredbama posebnih Statuta sam osobno ili po drugima kanonski pohađati provincije i druga tijela Reda ovisna o provincijama u vrijeme kad treba na kapitulu izabrati provincijalnoga ministra, a druga tijela također u zgodno vrijeme. Neka ih osim toga pohađa bratski da potakne i učvrsti franjevački duh.

Čl. 200
§ 1. Kad je Generalni ministar odsutan ili spriječen, Redom upravlja generalni vikar koji ima redovnu zamjeničku vlast; ali svojom vlašću neka se ne služi suprotno nakani i volji generalnoga ministra19.
§ 2. Ako se dogodi da i generalni vikar bude odsutan ili bude spriječen u službi, pod imenom i službom provikara zamjenjuje ga definitor najstariji po prvom zavjetovanju, a ako su jednaki po zavjetovanju, stariji po godinama.

Čl. 201
§ 1. Ako se mjesto generalnoga ministra isprazni izvan kapitula prije svetkovine Duhova u godini koja prethodi generalnom kapitulu, izbor novoga generalnog ministra, da dopuni šest godina, vrše predsjednici i potpredsjednici konferencija provincijalnih ministara zajedno s generalnim definitorijem, a saziva ih generalni vikar; okupljeni na skupštini, izbor trebaju obaviti u roku od dva mjeseca, računajući od časa ispražnjenja.
§ 2. Bude li ispražnjeno mjesto generalnoga ministra poslije svetkovine Duhova u godini koja prethodi generalnom kapitulu, generalni vikar preuzima upravu Reda do slijedećega kapitula.

 

VII. Odsjek
Generalni definitorij


Čl. 202
§ 1. Generalni definitorij, kao kolegijalno tijelo prema odredbama prava, sastoji se od generalnog ministra, generalnog vikara i generalnih definitora; a ukoliko je on vijeće (savjet) generalnog ministra, sastoji se od navedenih, izuzev generalnog ministra20.
§ 2. Na sjednice generalnoga definitorija mogu se pozvati, ako se raspravlja o stvarima koje na njih spadaju, tajnici i pročelnici drugih služba ili komisija ili savjeta generalne kurije da izraze svoje mišljenje.
§ 3. Generalni tajnik vrši dužnost bilježnika na svim sjednicama generalnoga definitorija.

Čl. 203
§ 1. Generalni definitorij kao kolegijalno tijelo, mora postupati po propisima prava; a kao savjet generalnoga ministra, treba mu pružati pomoć i po odredbama općega i vlastitog prava davati savjet ili suglasnost.
§ 2. Neka generalni ministar, generalni vikar i generalni definitori s konferencijama provincijalnih ministara i provincijama održavaju česte veze tako da budu dionici životnoga iskustva cijeloga Reda.

Čl. 204
Generalni ministar s vikarom i generalnim definitorima sačinjava vrhovno zborno sudište u Redu, a generalni tajnik vrši službu zapisničara.

Čl. 205
Definitorij se ravna posebnim Statutima odobrenima od samoga generalnog definitorija.

 

VIII. Odsjek
Generalni vikar


Čl. 206
Generalni vikar se bira na generalnom kapitulu na šest godina. Kad se navrši šest godina, može biti biran samo još na drugih šest godina bez prekida.

Čl. 207
Osim onoga što se propisuje u čl. 200—201, generalni vikar pomaže generalnom ministru u njegovoj dužnosti, a generalni ministar mu može povjeriti obavljanje i drugih poslova.

Čl. 208
Ako se mjesto generalnoga vikara isprazni izvan kapitula, generalni definitorij treba izabrati novoga generalnog vikara da bi se dopunilo započeto šestogodište.

 

IX. Odsjek
Generalni definitori


Čl. 209
Generalne definitore, kojih je broj određen u Generalnim statutima, izabire generalni kapitul na šest godina. Kad se navrši šest godina, mogu biti ponovno izabrani samo još na šest godina bez prekida.

Čl. 210
Ako se isprazni služba generalnoga definitora izvan generalnoga kapitula, generalni definitorij bira drugoga da dopuni šestogodište, posavjetovavši se s provincijalnim ministrima onih konferencija za koje je dosadašnji definitor bio izabran.

 

X. Odsjek
Generalni tajnik i službe generalne kurije


Čl. 211
§ 1. Za opće poslove Reda treba imati generalnoga tajnika, o čijem izboru i dužnosti odredbe donese Generalni statuti.
§ 2.  Generalni tajnik jest bilježnik Reda.

Čl. 212
Za ispravnu i djelotvornu upravu Reda, neka u generalnoj kuriji budu neke službe, naznačene u Generalnim statutima, koje se ravnaju propisima što ih odobrava generalni definitorij.

 

XI. Odsjek
Vizitatori i generalni delegati


Čl. 213
Generalni vizitator, kojega izabire generalni ministar sa svojim definitorijem, kanonski pohađa provincije ili druga tijela i po Pravilu opominje, bodri i ljubazno popravlja braću21 u ime i ovlašću generalnog ministra. Za vrijeme pohoda nastojat će upoznati stanje braće, ispitati pothvate, poduprijeti djelatnosti, a posebno unapređivati duh bratstva i opsluživanja našega Pravila i Konstitucija22.

Čl. 214
Generalne delegate izabire generalni ministar sa svojim definitorijem za obavljanje posebnih zadataka u ime i ovlašću generalnoga ministra.

 

Treći dio

PROVINCIJSKA UPRAVA

 

XII. Odsjek
Provincijski kapitul, kapitulski kongres i plenarno vijeće provincije


Č1.215
§ l. Zadaća je provincijskog kapitula da ispita sadašnje stanje i djelatnosti braće u provinciji, da traži i predlaže prikladna sredstva za njezin porast i popravak, da raspravlja o novim pothvatima i poslovima veće važnosti te da zajedničkim dogovorom odlučuje i vrši izbore.
§ 2. Provincijski je kapitul nadležan donositi partikularne provincijske statute koji trebaju odobrenje generalnoga definitorija; ostale posebne statute provincije provincijski kapitul donosi svojom vlašću.

Čl. 216
§ l. Provincijski se kapitul ravna po ovim Konstitucijama, Generalnim i partikularnim statutima te pravilnikom kapitula.
§ 2. Neka se u partikularnim statutima donesu odredbe koje se tiču sastava, sazivanja i održavanja provincijskoga kapitula kao i izbora koji se vrše na kapitulu, ostavivši netaknutima propise ovih Konstitucija i Generalnih statuta.

Čl. 217
Kapitulski kongres, na kojemu se podjeljuju službe koje su ispražnjene, održava se u tromjesječju poslije kapitula, ako drukčije nije određeno u statutima, i to u vrijeme koje odredi predsjednik kapitula s definitorijem provincije.

Čl. 218
Za razmatranje važnijih pitanja može se u provinciji osnovati plenarno vijeće koje se ravna propisima Generalnih i partikularnih statuta.

 

XIII. Odsjek
Provincijalni ministar


Čl. 219
Za provincijalnog ministra treba izabrati brata koji je svečano zavjetovan i učlanjen u provinciju. U iznimnom slučaju, po Generalnim statutima, može se izabrati brat druge provincije.

Čl. 220
§ l. Provincijalni se ministar bira na vrijeme određeno Generalnim statutima.
§ 2. Što se tiče ponovnoga izbora i vremenskoga prekida u službi, treba obdržavati propise Generalnih statuta.

Čl. 221
§ 1. Provincijalni ministar neka često pohađa i duhovno opominje i potiče svoju braću te ih ponizno i ljubazno popravlja23; ali u vrijeme koje određuju Generalni statuti, dužan je kanonski pohoditi sve kuće i svu braću24.
§ 2. Sve ono što se odnosi na kanonski pohod određuje se pobliže u Generalnim, partikularnim i posebnim statutima.

 

XIV. Odsjek
Provincijski definitorij


Čl. 222

§ l. Provincijski definitorij, kao zborno tijelo po odredbama prava, sastoji se od provincijalnoga ministra, provincijalova vikara i provincijskih definitora; a ukoliko je vijeće provincijalnoga ministra, sastoji se od gore spomenutih izuzimajući provincijalnog ministra25
§ 2. Tajnik provincije vrši službu bilježnika na svim sjednicama definitorija provincije.
§ 3. O izboru i broju provincijskih definitora treba odrediti u Generalnim i partikularnim statutima.

Čl. 223
Provincijski definitorij, kao zborno tijelo, treba postupati po odredbama prava; a kao vijeće provincijalnoga ministra treba mu pomagati i po odredbama općega i vlastitog prava davati savjet ili suglasnost.

Čl. 224
Definitorij provincije je prvostepeni zborni sud u parbenim i krivičnim sporovima provincije26.

Čl. 225
Za autentično tumačenje partikularnih statuta, izvan provincijskog kapitula, nadležan je kapitulski kongres i provincijski definitorij, te plenarno vijeće provincije kad je sazvano. Tumačenje dano izvan kapitula nema snage dalje od slijedećega provincijskog kapitula, osim ako ga ovaj potvrdi.

Čl. 226
Odluke i odredbe koje je donio definitorij ne mogu mijenjati ni provincijalni ministar ni generalni vizitator bez pristanka istoga definitorija.

 

XV. Odsjek
Konferencije provincijalnih ministara


Čl. 227
§ 1.  Provincijalni ministri i drugi označeni u statutima zajedničkim svojim dogovorom mogu uspostaviti konferenciju provincijalnih ministara.
§ 2.  Konferencije provincijalnih ministara ravnaju se Generalnim i vlastitim statutima koji propisuju sve što se odnosi na njihovu narav, sastav, sazivanje, održavanje kao i poslove o kojima će raspravljati, a doneseni su suglasnošću onih koji konferencije sačinjavaju i odobreni od generalnoga definitorija.

 

XVI. Odsjek
Provincijalov vikar


Čl. 228
Provincijalov vikar pomaže provincijalnom ministru u njegovoj službi, redovnom zamjeničnom vlašću zamjenjuje odsutnoga ili spriječenoga provincijalnog ministra, a kad je ispražnjena služba provincijalnoga ministra izvan kapitula, upravlja provincijom do izbora novoga provincijalnog ministra.

Čl. 229
Provincijalov se vikar izabire na isti rok na koji se izabire i provincijalni ministar, tako da služba vikara uvijek prestaje kad na kapitulu treba birati provincijalnoga ministra.

 

XVII. Odsjek
Tajnik provincije i druge službe


Čl. 230
§ l. Neka svaka provincija ima provincijskoga tajnika o čijem izboru i zaduženju odredbe treba donijeti u Generalnim i partikularnim statutima.
§ 2.  Provincijski tajnik obavlja i službu bilježnika provincije.

Čl. 231
§ 1. U svakoj provinciji neka postoje i druge službe i dužnosti, a neka se osnuju i komisije kojih je rad potreban ili koristan na različitim područjima života i djelovanja.
§ 2. Službe ili dužnosti i komisije iz prethodnoga paragrafa ravnaju se Generalnim i partikularnim statutima.

 

Četvrti dio

KUĆNA UPRAVA

 

XVIII. Odsjek

Kuće

Čl. 232
Kuća je bratstvo pod upravom gvardijana i sa stalnim sjedištem ili prebivalištem, zakonski podignuta. Sva braća trebaju biti dodijeljena određenoj kući27.

Čl. 233
Provincijalni ministar osniva kuću uz suglasnost svog definitorija, dobivši prethodni pismeni pristanak dijecezanskoga biskupa28

Čl. 234
Zakonski osnovanu kuću može dokinuti generalni ministar po savjetu svoga definitorija, saslušavši također definitorij provincije i posavjetovavši se s dijecezanskim biskupom29.

Čl. 235
§ l. Svako osnivanje ili dokidanje treba izvršiti dekretom.
§ 2. Dekret osnivanja koji je donio provincijalni ministar treba priopćiti generalnom ministru.

Čl. 236
Braća koja su zbog posebnih okolnosti prisiljena živjeti sama te ne mogu u potpunosti sudjelovati u bratskome zajedničkom životu neka njeguju i pokazuju isti duh bratstva. Neka nastoje, dakle, i ministri i sama braća da oni u određeno vrijeme dođu u kuće ili k obližnjoj braći kako bi osjetili korist i radost međusobne ljubavi.

 

XIX. Odsjek
Gvardijani i vikari


Čl. 237
Glavna je dužnost gvardijana, po općem i vlastitom pravu Reda, brinuti se za dobro bratstva i braće, brižno nadzirati život i redovničku stegu, ravnati djelatnost te promicati aktivnu i odgovornu poslušnost braće u duhu pravoga bratstva30.

Čl. 238
Ako drukčije ne propisuju Generalni i partikularni statuti, za pojedine kuće treba izabrati vikara da pomaže gvardijanu.

Čl. 239
Gvardijan i vikar se izabiru na vrijeme i načinom utvrđenim u Generalnim statutima.

XX. Odsjek
Mjesni kapitul i diskretorij


Čl. 240
§ 1. Mjesni kapitul, komu predsjeda gvardijan ili njegov zamjenik, tvori bratsku upravu kuće po odredbama Generalnih konstitucija, statuta i pravilnika31.
§ 2. U kućama u kojima ne postoji diskretorij, mjesni kapitul služi kao vijeće gvardijanu32.

Čl. 241
Zadaća je mjesnoga kapitula, osobito dijalogom, u zajedničkoj brizi točno istražiti i unaprijediti ono što treba poduzeti, brinuti se za slogu i aktivnu i odgovornu suradnju svih, ispitati i ocijeniti poslove koje je obavilo bratstvo ili pojedina braća te raspravljati o važnijim stvarima.

Čl. 242
§ l.  Mjesni kapitul sačinjavaju sva svečano zavjetovana braća u pojedinim kućama.
§ 2. U partikularnim statutima neka se predvidi na koji će način sudjelovati na mjesnom kapitulu braća koja nisu svečano zavjetovana.


Čl. 243
§ 1. Mjesni diskretorij se može uspostaviti kao gvardijanovo vijeće po propisima partikularnih statuta33.
§ 2.  Mjesni diskretorij, ako postoji, sačinjavaju vikar i diskreti.

 

Peti dio

UPRAVLJANJE DOBRIMA

Čl. 244
§ 1. Red, provincija i kuća, budući da su pravne osobe, mogu stjecati vremenita dobra, njima upravljati, otuđivati ih i njima se služiti prema odredbama općega i vlastitog prava Reda34.
§ 2. Ministri i njihovi zakoniti zastupnici te sva braća s dopuštenjem ministara mogu vršiti pravne čine u pogledu vremenitih dobara pred građanskim zakonom.

Čl. 245
§ l. Dobra koja su potrebna za život i djelatnost braće, a nalaze se kod njih, crkvena su dobra, i za njih vrijede odredbe općega i vlastitog prava ili su dobra dobročinitelja, te ih treba upotrebljavati i njima upravljati po volji tih dobročinitelja35.
§ 2. Da bi braća ostala vjerna svome pozivu u konkretnim uvjetima života, neka uvijek iznalaze nove i okolnostima primjerene oblike kako da se lišavaju posjeda.

Čl. 246
§ 1. Za cijeli Red, pojedine provincije kao i kuće mora postojati ekonom ili upravitelj dobara, a to neka ne budu ministri niti ako je ikako moguće gvardijan; on, pod vodstvom ili u ovisnosti od odgovarajućega ministra ili gvardijana, vodi upravljanje dobrima36.
§ 2. Neka, nadalje, postoje ekonomska vijeća koja treba uspostaviti po odredbama Generalnih i partikularnih statuta da pomažu ekonomu u obavljanju službe37.
§ 3. Gdje se za ugovore, posebno za otuđenje i za druge pravne poslove koji se odnose na vremenita dobra, po civilnome pravu traži prisutnost zakonskoga zastupnika, treba ga imenovati po odredbama statuta.

Čl. 247
§ l. O izboru i službi ekonoma, odredbe neka se donesu u Generalnim i partikularnim statutima.
§ 2. Ekonomi i drugi koji iz zakonskoga naslova imaju udjela u upravljanju dobrima neka svoju dužnost brižno ispunjaju i neka paze da dobra koja su povjerena njihovoj brizi ni na koji način ne propadnu niti pretrpe štetu38.

Čl. 248
§ 1. Generalni, provincijski i mjesni ekonomi, da bi radili valjano u obavljanju ekonomskih poslova, dužni su se pridržavati općega i vlastitog prava Reda.
§ 2. Zadaci i granice redovitoga upravljanja ekonoma neka se utvrde Generalnim statutima.
§ 3. Ekonomi nevaljano vrše čine koji premašuju granicu i način redovitoga upravljanja, osim ako su prije dobili pismeno dopuštenje od nadležne vlasti39.

Čl. 249
§ 1. Granice redovne uprave premašuju izdaci, otuđenja, dugovi i drugi poslovi za koje se, po odredbama općega prava ili Generalnih i partikularnih statuta, traži dopuštenje ili suglasnost nadležne vlasti40.
§ 2. Činom izvanrednoga upravljanja smatra se i svako otuđenje nepokretnih stvari, pokretnih umjetničkih ili povijesnih dragocjenosti i predmeta darovanih Crkvi zavjetom za čije se otuđenje uvijek treba uteći provincijalnom ministru, a netaknuti ostaju propisi općega i vlastitoga prava41.

Čl. 250
Dužnost je odgovarajućeg ministra i gvardijana pomno nadzirati upravljanje svim dobrima koja pripadaju Redu, provincijama ili kućama koje su im podložne; k tome, neka se brinu za cjelokupno uređenje poslova upravljanja vremenitim dobrima42.


_________
1) Usp. ZKP 581.585.
2) Usp. ZKP 631.632.
3) Usp. ZKP 620.
4) Usp. ZKP 622.
5) Usp. ZKP 622.
6) Usp. ZKP 127,1.
7) Usp. ZKP 618.
8) Usp. ZKP 181,1 182,1 625,3.
9) Usp. ZKP 177,1 189,2.
10) Usp. ZKP 623.
11) Usp. ZKP 618.
12) Usp. ZKP 833.
13) Usp. ZKP 190 624,3.
14) Usp. ZKP 578 631,1.
15) Usp. ZKP 631,2.
16) Usp. ZKP 631,3.
17) Usp. ZKP 631,2.
18) Usp. ZKP 625,1.
19) Usp. ZKP 131.620.
20) Usp. AAS 77 (1985) 771.
21) Usp. PPr 10,1; NPr 4,2.
22) Usp. ZKP 628,1.
23) Usp. PPr 10,1; NPr 4,2.
24) Usp. ZKP 628,1.
25) Usp. AAS 77(1985) 771.
26) Usp. ZKP 1427,1 1717.
27) Usp. ZKP 608.665.
28) Usp. Z KP 609,1.
29) Usp. ZKP 616,1.
30) Usp. ZKP 618.
31) Usp. ZKP 95.
32) Usp. ZKP 627.1.
33) Usp. ZKP 627,1.
34) Usp. ZKP 634,1.
35) Usp. ZKP 634,1 635,2 1257,1.
36) Usp. ZKP 636,1.
37) Usp. ZKP 1280.
38) Usp. ZKP 1284.
39) Usp. ZKP 1281,1.
40) Usp. ZKP 1292,1-2.
41) Usp. ZKP 638 1292,2.
42) Usp. ZKP 1276,1.

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1683
Ovaj mjesecOvaj mjesec66669
UkupnoUkupno4983102

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 77 

Administrator

franodoljanin@gmail.com