9. FRANJEVAČKA MLADEŽ

(GK FSR-a 96-97)

FRANJEVAČKA MLADEŽ

U razdoblju između kraja Drugog svjetskog rata i II. vatikanskog koncila rađa se i počinje se organizirati Franjevačka mladež (Frama).

Taj važni događaj odgovor je na potrebu, koja se više puta javljala tijekom prošlog stoljeća u povijesti Franjevačkoga svjetovnog bratstva, da se podupre susret između franjevačkog ideala i mladih na načine najprimjerenije njihovim odgojnim i generacijskim osobitostima.

Zašto se tek sada formira organizirani mladenački pokret sa specifičnom i drugačijom osobnošću te vlastitom dinamikom? Za franjevački je pokret od samih početaka karakteristično mladenaštvo. Franjo je imao nešto više od dvadeset godina kad je započeo svoj put obraćenja. Klara je bila još i mlađa. Elizabeta Ugarska je, štoviše, umrla sa samo 24 godine. U svakom pogledu mnoštvo je izvanrednih mladih franjevaca.

Upravo se u mladosti rađaju i razvijaju najspontanije i najvelikodušnije čežnje da se čovjek daruje Bogu i drugima. Mladost je po definiciji dob bez kompromisa, dob autentičnosti i potpunog predanja pravim vrijednostima. Franjo je tu temeljni i paradigmatski primjer.

Franjevaštvo, ono pravo koje se poistovjećuje sa svojim utemeljiteljem, obilježeno je svojom radošću življenja, veseljem, bezuvjetnim zauzimanjem i poštivanjem života i svega stvorenog, sposobnošću vjerovanja bez dijalektičkih iskrivljavanja tipičnih za složenost i kompromise karakteristične upravo za odraslu dob.

“Ne-mlado” franjevaštvo nema smisla. Pa ipak, često su franjevci prikazivali svoje franjevaštvo kao ozbiljnost lišenu radosti, zrelu “staloženost” ponekad netolerantnu prema novìnama, nesposobnu da, kao Franjo, živi jednostavnu dimenziju života, autentični odraz jednostavnog Boga.

Franjevci su puno puta zaboravljali vlastiti izvor. Franjo je često bivao daleka ikona kojom se svatko nabacuje na svoju stranu kako bi mu rekao ili činio onako kako se kome sviđa.

Ni Treći red svetoga Franje nije bio iznimka. FSR je “ostario”, često puta nije uspio u sebi pronaći snage da se obnovi pa se u mnogim zemljama okamenio, nesposoban da stvori vjerodostojne točke privlačnosti prema mladima i izazovima svijeta koji se mijenja.

Upravo ovdje moramo tražiti jedan od najvažnijih razloga (iako ne jedini) za pitanje koje smo si postavili na početku ovoga govora o Frami: zbog čega se Franjevačka mladež rađa i organizira tek unazad 60 godina, a nakon 8 stoljeća franjevaštva?

U daljoj, ali i bližoj prošlosti, Franjevački svjetovni red je prihvaćao zvanja osoba svih godišta. Štoviše, Pravilo Leona XIII iz 1883. godine je dopuštalo da u Red budu primljene već i vrlo mlade osobe od samo 14 godina!

Sve do nedavno, nastojalo se u društvenom i kulturnom poretku mlade što prije učiniti “odraslima”. To je važilo kroz mnoga stoljeća. Zadnjih 50-60 godina zapažene su duboke promjene u praksi i razvojnom ritmu mladenačke dobi (kasnije se “sazrijeva”). Psihologija mladih, obitelji, društvenog vladanja radikalno se promijenila. Ulazak u poslovni svijet se pomaknuo kao i dob za osnivanje obitelji.

Promijenile su se mnoge stvari u društvenoj, psiho-osjećajnoj i kulturnoj sferi. Mladenačka se dob produžila i obilježena je većom složenošću te potrebom za osobitom pažnjom i specifičnom dinamikom.

“Odrasli”, danas više nego ikad, kao da ne shvaćaju potrebe mladih i često nisu spremni ući u ozbiljnu dinamiku interakcije, s često vrlo negativnim međugeneracijskim rezultatima. Jaz među generacijama postao je dublji.

Što se tiče FSR-a, ne možemo ne zamijetiti da su u mnogim zemljama, posebno “bogatijima”, a na osobit način u europskima, svjetovni franjevci “ostarjeli” u svakom smislu (dobno i po načinu razmišljanja) te često ne predstavljaju osobito privlačne i uzorne modele i praksu za mlade. Mladi su zato postali samodostatna “skupina” u potrazi za odgovorima i rješenjima koje odrasli, u ovom slučaju “odrasli” iz FSR-a, nisu u stanju zadovoljiti.

Danas je dakle izazov uspjeti stvoriti čvrste mostove dijaloga, razmjene životnog iskustva između FSR-a i Frame u kojima će oba bratstva učiti jedno od drugoga s poniznošću i ljubavlju.

Zbog kratka raspoloživa vremena ovo nije pravi kontekst za istraživanje složenosti teme, no bilo je potrebno dati pokoju naznaku da se shvati zašto se upravo u ovom našem vremenu razvio organizirani franjevački pokret mladih i da je taj pokret sad već postao bitan i providonosan element za samu Franjevačku obitelj, a na poseban način za FSR.

Frama je rođena, po Božjoj providnosti, upravo stoga što je franjevačka karizma “mlada” i nije mogla ostati zarobljena u situacijama koje se muče s pomlađivanjem. Konačno, želim reći da je to nezadrživa karizma Franje koji je pošao vlastitim putem, sa silnim utjecajem na nove generacije. Po mom skromnom mišljenju, rođenje Frame je milost i jamstvo da će se održati svježina Franjine karizme!

Frama je bitno uporište za Franjevačku obitelj koje FSR mora njegovati i hraniti s ljubavlju kako bi cijela Obitelj ostala u dobru zdravlju.

Neshvatljivo je da ima zemalja u kojima Frama ne postoji. Prisutnost Frame je važan znak sposobnosti Franjevačke obitelji svake zemlje da se opet obnovi, da zadrži kompas na vječnoj mladosti franjevaštva.

Zadaća bi formatora stoga trebala biti da nauči FSR da bude promicatelj, zaštitnik i animator Frame u vlastitim zemljama.

Frama ima prirodan i sasvim osobit odnos s FSR-om čiji je sastavni dio iako je strukturirana tako da ima znatan prostor slobode i samoodređivanja.

Frama je put slobodnog poziva u franjevačkom smislu i, s obzirom na dob svojih članova, mjesto je tipično svjetovnog rasta. Logično je stoga da je smještena u okrilju FSR-a. Postoji jedna intimna veza između Franjevačke mladeži i Franjevačkoga svjetovnog reda: nije moguće shvatiti jedno bez udjela drugog i obrnuto.

U različitim stoljećima povijest nije eksplicitno govorila o franjevačkoj “mladeži” bilo zbog jednog sasvim drugačijeg mentaliteta no što je ovaj sada, bilo zbog gotovo nepostojeće uloge mladih u društvu. Tek je u 19.-20. stoljeću problem mladih poprimio svoju dimenziju postavši jedan od glavnih problema.

ZAČECI FRAME

Leon XIII. je 5. veljače 1882., primivši na audijenciju Družbu sv. Petra Udruge Talijanske katoličke mladeži, pozvao njezine članove na hodočašće na Grob sv. Franje u Asiz kako bi se proslavila 700. obljetnica njegova rođenja i “tamo je predložio i potaknuo sve da se, tijekom godine, priključe Trećem franjevačkom redu, podsjetivši kako je Serafski Otac tom svojom institucijom želio pružiti naknadu za zla svojega doba ne manje pokvarena od sadašnjeg, pozivajući da se u taj Red učlane osobe koje žive u svijetu te animirajući mlade da se poprave i razvijaju dobročinstvo u svojim akcijama.”

Uslijed govora Svetoga Oca u Italiji kod kapucina se počelo raditi na dotad nepoznatom organiziranju mladih. Od 1900. do 1948. mnogobrojne su skupine mladih koje se, pod različitim nazivima, orijentiraju prema franjevačkom idealu Trećeg franjevačkog reda.

1900. u Milanu-Monforte nastaje prva Franjevačka mladenačka udruga. Primjer slijedi Ancona (1907.) gdje nastaje Franjevačko mladenačko društvo, zatim Padova i čitavo venetsko područje koje osniva i skupine mladih (Franjevački mladenački savez, 1910.), Trento (Franjevački mladenački savez, 1914.) sa Statutom koji je potvrdio biskup i u kojem je točno naznačeno da organizacija služi “kako bi se, u svoje vrijeme, dobili dobri i savjesni trećoredci”; Foggia (1921. tamo postoji Grupa franjevačke mladeži u okviru bratstva Trećeg franjevačkog reda); Reggio Emilia (1933. Franjevačko društvo); Firenze-Montughi gdje se rađa Mladenačka franjevačka grupa (8. kolovoza 1935.) zaslugom o. Michelangela iz Montale koji će zauzimati važno mjesto u povijesti talijanske Frame. Kasnije, 1942. u Ascoli Piceno nastaje Društvo Franjevačke mladeži koje izdaje list Messaggio (Poruka, op. pr.); na Siciliji u Salemiju 1945. formirano je Žensko franjevačko društvo zaslugom o. Giuseppea Palumba iz Salemija.

U ovim i drugim područjima Italije grupe mladih su postale žarište redovničke i duhovne animacije u svjetlu ideala Franje iz Asiza, što je vidljivo u statutima i aktualizirano u njihovim programima.

Malo pomalo napreduje ideja o jedinstvenoj organizaciji na nacionalnoj razini. Tko će preuzeti inicijativu?

Frama službeno nastaje u Italiji 1948. godine. U obedijenciji kapucina Frama nastaje na jednom sastanku održanom u Rimu u Nacionalnoj središnjici Trećeg franjevačkog reda kapucina kojem su prisustvovali predstavnici grupa iz Ascoli Picena, Firenze-Montughija i Milana (među kojima je prethodno provedena razmjena ideja) i na kojem je donijeta odluka o konstituciji Federacije Franjevačkih udruga mladih.

U obedijenciji Manje braće rađa se kao federativni savez svih društava mladih koje vode braća franjevci, pod imenom Franjevačka mladež Katoličkog djelovanja (GIFRAC = Gioventù Francescana di Azione Cattolica). U obedijenciji franjevaca konventualaca nastaje tek koju godinu kasnije.

Godine 1954. kapucini odobravaju prvi Statut Frame koji prihvaćaju i konventualci. 1958., tek deset godina od osnutka, u Frami su prisutne već 453 grupe raširene po cijeloj Italiji. 1968. g. kapucini započinju s izradom drugog Statuta Frame, Il nostro volto (Naše lice, op pr.), koji je prihvaćen 1971., a važio je i za skupine koje su vodila Manja braća i konventualci.

S obzirom na svrhu, treba reći da se početni put triju obedijencija posve razlikovao:

-  kapucina, Frama je nastala unutar FSR-a i za FSR;

-  kod Manje braće, Franjevačka je mladež nastala kao udruženje katoličkog djelovanja o kojem brigu vode franjevci. Prema tome, za Manju braću radilo se tu o mladenačkoj organizaciji katoličkog djelovanja, bez ikakve veze s FSR-om.

-  kod franjevaca konventualaca, većinom su bili usmjereni prema FSR-u.

Danas je jasna linija razgraničenja: Frama, sastavni dio FSR-a, jedna je i jedinstvena!

Nastavilo se raditi na Statutu budući da se dinamična stvarnost Frame sve bolje definirala, a rad na redefiniranju novog statuta – oblika života skiciran je 1980. te je predan Međunarodnom vijeću Franjevačkog svjetovnog reda s obzirom da se Frama već ukorijenila i izvan Italije i Europe (u Brazilu i Argentini) te se osjećala potreba za općim i zajedničkim smjernicama.

Nakon što je proučilo sadržaj, Međunarodno je predsjedništvo 1982. objavilo Temeljne smjernice za Framu i odobrilo Statut ad experimentum. Te su Temeljne smjernice tvorile osnovu članaka o Frami koji su sadržani u Generalnim konstitucijama FSR-a, a Frame ih je prihvatila 1983. g. Na Kongresu u Paestumu 1984. prihvaćen je i definitivno odobren Statut.

Sad već šezdesetogodišnji put Frame obilježen je, osim čestim radikalnim promjenama dobnog karaktera koji je bio u interesu svijeta mladih, dvama tipovima problema: odnosom s FSR-om i odnosom među različitim ograncima Franjevačke obitelji. 

S obzirom na prvi problem, već se kod utemeljenja federacije i na kongresu u Loretu (1950.), koji je ugledao redakciju prvog statuta, oblikovalo dvostruko gledište:

-          stvoriti novi pokret nezavisan od Trećeg reda, smatran kao više odgovarajući potrebama mladih, ili

-          povezati skupine mladih s FSR-om.

Drugo je gledište prevladalo, no put Frame, podijeljen različitim redakcijama statuta i često vatrenim raspravama na nacionalnim kongresima, nije bio ni jednostavan ni lak.

Što se tiče drugog problema, u suštini je došlo do proširenja iskustva na sve obitelji – od kojih je svaka prošla svoje ne uvijek dosljedne putove – što se učvrstilo prvi put na sastanku 1948.

Dva su se problema poklopila i definirala u Temeljnim smjernicama za Framu koje je potvrdilo Predsjedništvo Međunarodnog vijeća FSR-a, a koje je Franjevačku mladež definiralo kao “oni mladi koji se osjećaju od Duha Svetoga pozvanima da u bratstvu ostvare iskustvo kršćanskog života u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, produbljujući vlastito zvanje u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda.” (GK FSR-a 96,2).

Taj je izričaj prešao u Statut koji upravo jasno i nedvosmisleno potvrđuje: Franjevačka mladež (Frama) je bratstvo mladih koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga da ostvare iskustvo kršćanskoga života u svjetlu poruka sv. Franje Asiškoga, u okrilju Franjevačke obitelji. Zbog odabira franjevačkoga načina života u svijetu, mladi sazrijevaju u svome pozivu u krugu obitelji Franjevačkoga svjetovnog reda, čiji je Frama sastavni dio. (Il nostro volto, čl.1)

Osnovna obilježja puta poziva u Franjevačkoj mladeži:

·         pozvani od Duha Svetoga na iskustvo kršćanskoga života u bratstvu;

·         postupno otkrivaju sv. Franju, njegov život i vrednote za koje se zauzimao;

·         prisutni u crkvenoj i društvenoj stvarnosti, što je uvjet za ostvarenje konkretnih iskustava u apostolatu.

Franjevačka mladež se razlikuje od ostalih franjevačkih skupina mladih time što:

·         prihvaća Pravilo FSR-a kao dokument nadahnuća;

·         se osobno i formalno obvezuje, pred Bogom i pred bratstvom, živjeti to nadahnuće;

·         pripada Franjevačkoj obitelji kao sastavni dio FSR-a;

·         je prate i animiraju franjevački svjetovnjaci;

·         ima specifično ustrojstvo i formativne metode za put poziva koji u redovitim okolnostima, ali ne nužno, vodi u Franjevački svjetovni red;

·         ima vlastiti Nacionalni statut, odobren od odgovarajućega Nacionalnoga vijeća FSR-a ili, ako njega nema, Predsjedništva MVFSR-a, koji određuje uvjete pripadanja Franjevačkoj mladeži.

Benedetto Lino, FSR Italija

.

Dokument Međunarodnog vijeća FSR-a:

UKLJUČIVANJE ČLANOVA FRANJEVAČKE MLADEŽI U FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED

1.     Uvod

Franjevačka mladež, kao organizirana struktura unutar Franjevačke obitelji, uključena u stvarnost FSR-a, postoji tek od polovice prošlog stoljeća. Prije nije postojala.

Prije su postojali samo mladi koji su izravno preuzimali obećanje evanđeoskog života u jednom od triju franjevačkih redova. Franjo, Klara i Elizabeta preuzeli su svoje konačne redovničke obveze dok su još bili sasvim mladi. Tako su kasnije činili i mnogi drugi franjevci.

Očito je da se u prošlim vremenima nije osjećala potreba za Franjevačkom mladeži kao posebnom strukturom. Pravilo FSR-a iz 1883. godine, pravilo Leona XIII., dopuštalo je da u Red budu primljeni mladi već od 14. godine života!

Zašto se, dakle, osjetila potreba za ustanovljenjem Franjevačke mladeži, organizirane i uključene u Franjevački svjetovni red?

U prošlom se stoljeću svijet uvelike promijenio, a s njim i odnosi među ljudima. Niz temeljnih, uporišnih vrednota potpuno se, radikalno promijenio. Svijet koji je nekoć bio strogo podijeljen prema bogatstvu i socijalnim klasama, danas naginje podjeli po dobnim skupinama koje često nisu u međusobnom dijalogu, a sa svojim se problemima suočavaju na način koji u sebi ima tendenciju sukobljavanja s drugima. Odnosi među generacijama su se potpuno promijenili.

Posljednjih desetljeća su se potrebe i dinamika svijeta mladih promijenile. Stoga se Franjevačka obitelj, na poticaj svojih članova i uz podršku Crkve, potrudila da na prikladan način odgovori na te promjene te ponudi mladima odgovore i mjesta za razlučivanje i ostvarivanje poziva. Frama je u Franjevačkoj obitelji povlašteno mjesto na kojem se to ostvaruje.

Kad se suočavaju s velikim životnim izazovima i osjete da ih privlači kršćanski život i, posebno, duhovnost sv. Franje, mladi su još uvijek potpuno “svjetovni”, žive u svijetu. U Frami je njima ponuđena mogućnost da, u okviru Franjevačkoga svjetovnog reda, krenu putem na kojem se traži i razlučuje osobni životni poziv.

Franjevački svjetovni red je, u okviru Franjevačke obitelji, red koji je, jer živi u uvjetima svijeta, prikladniji za prihvaćanje tog puta mladih, za pomoć i praćenje na tom putu. Upravo stoga je Crkva i službeno povjerila Framu Franjevačkome svjetovnom redu.

“FSR, snagom svoga vlastitoga poziva, mora biti spreman posredovati svoje iskustvo evanđeoskoga života mladima koji osjećaju da ih privlači sv. Franjo Asiški te tražiti sredstva kako da im ga se primjereno predstavi.” (GK FSR-a 96,1)

Duhovno-odgojni put u Frami ima svoj određeni rok. Kad se razazna i utvrdi vlastiti poziv, članovi Frame ga prihvaćaju, kakav god on bio, da bi ušli u ono što će najvjerojatnije postati njihov trajni oblik života.

Među tim mogućim pozivima je, naravno, kao važna mogućnost, i taj da uđu u jedan oblik franjevačkog života ostajući u svjetovnom staležu: ulazak u FSR.

Ulazak u FSR, naime, jedan je od istinskih poziva, određeni stalež i oblik života (“Poziv Franjevačkoga svjetovnog reda jest specifični poziv koji prožima život i apostolski rad svojih članova.”GK FSR-a 2,1). Ulazak u FSR je, dakle, životna odluka konačnog karaktera koja osobi “utiskuje” točno određen biljeg.

Razlučivanje poziva može se ostvariti tijekom boravka u Frami, a ako se radi o pozivu da se živi kao član FSR-a, član Frame može započeti postupak primanja, formacije i zavjetovanja u FSR-u ostajući ipak i dalje u Frami. To je ono što nazivamo “dvostruka pripadnost”.

Ovakvo se uključivanje u FSR posebno preporučuje jer, razaznavši istinski poziv, nema smisla odgađati ulazak u oblik života koji je Bog za nas pripremio.

2.     Bratska animacija

Bratska animacija je najbolje sredstvo koje bratstva FSR-a i Frame imaju da bi uključivanje članova Frame u FSR učinili što prirodnijim.

Bratska animacija je sinonim za praćenje, jer je njezina glavna zadaća da izbliza prati mladu osobu na njezinom putu franjevačkog rasta koji pretpostavlja ljudski i kršćanski rast. Zbog toga bratski animator postaje ključna osoba za razlučivanje poziva mlade osobe, osobito njezina svjetovnog franjevačkog poziva.

Praćenje postaje već od početka važno uporište. Bratski animator predstavlja najbliže uporište članovima Frame u njihovu traženju što znači biti svjetovni franjevac i što je Franjevački svjetovni red. Iz toga proizlazi potreba da svako bratstvo Frame ima bratskog animatora iz bratstva FSR-a s kojim je povezano, kako bi se na taj način jamčilo bolje upoznavanje svjetovnoga franjevačkog poziva i samog bratstva prema kojemu će, prirodno, biti usmjeren put člana Frame.

Praćenje, blizina i činjenica da animator predstavlja oslonac čine bratskog animatora životnim svjedokom članovima Frame, svjedokom koji se daruje, uvijek besplatno, da bi služio članu Franjevačke mladeži u otkrivanju njegova životnog poziva.

Prisutnost bratskog animatora u skupini, zajedno s duhovnim asistentom, jamči Frami usku povezanost s Franjevačkom obitelji i s različitim oblicima života u njoj i predstavlja za mlade jedinstvenu mogućnost obogaćivanja. Obojica, dakle, osim vlastitih zadaća praćenja i usmjeravanja, moraju, u skupini, surađivati i na području formacije.

Osim svog izravnog doprinosa skupini Frame, bratski animator ima i drugo polje djelovanja, koje je u Zaključcima s I. međunarodne skupštine Frame jasno definirano kao “služiti kao poveznica ili most između FSR-a i Frame”.

U tom smislu, bratski animator treba surađivati s bratstvom FSR-a da ostvari ono što je rečeno u Generalnim konstitucijama u članku 97,1: “Neka bratstva FSR-a prikladnim inicijativama i dinamikom promiču franjevački poziv mladih. Neka se brinu za proširenje bratstava Frame i prate mlade u njihovu hodu ljudskoga i duhovnog rasta predlažući im djelatnosti i tematske sadržaje.”

Ova je zadaća rastumačena u dokumentu MVFSR-a Franjevačka mladež: Put franjevačkoga poziva, koji u čl. 26 naglašava: “… jedno od najvažnijih sredstava je živi dodir s bratstvom Franjevačkoga svjetovnoga reda. Zbog toga mjesna bratstva moraju stvarati prostore i trenutke prihvata mladih preko učestalih susreta s njima i povjeravanja specifičnih zadataka u bratstvu. Jednako je tako važno da okupljanja bratstva FSR-a budu prilagođena njihovoj organizaciji, što se postiže kreativnim osnivanjem zasebnih skupina pod vodstvom vijeća bratstva.”

Stoga bratski animator treba djelovati i unutar bratstva FSR-a s obzirom na razvijanje osjetljivosti bratstva za Franjevačku mladež, s ciljem da uključi, animira bratstvo i učini ga odgovornim, a to pretpostavlja davanje povjerenja Frami, promicati je, podržavati, pomoći, usmjeravati, brinuti se o njoj, biti, zapravo, u službi mlađe braće i sestara koji traže vlastiti put prema Kristu, slijedeći primjer Franje, Klare, Elizabete, Ljudevita…

Krajnji cilj je da Frama, po praćenju bratskog animatora, osjeća da je FSR stvarno prati na svim razinama.

Zbog svega ovoga, važno je da bratski animator izvršava svoju službu sa svom predanošću koju ona zahtijeva i koja, između ostalog, može i njemu samome u bratstvu Frame pružiti jedinstvenu priliku za rast.

Njegova glavna obilježja, prema onome što kaže i I. međunarodna skupština Frame, trebaju biti: dinamičnost, stalna prisutnost, produhovljenost, izgrađenost, otvorenost dijalogu, poštovanje, velika sposobnost slušanja, mladenački duh, sposobnost povezivanja s mladima i otvorenost učenju.

3.     Duhovna asistencija

Na putu poziva mladih iz Frame koji žele ući u FSR od velike je važnosti uloga duhovnog asistenta koji, osim što je jamac njihove vjernosti franjevačkoj karizmi, zajedništvu s Crkvom i jedinstvu s Franjevačkom obitelji (usp. GK FSR-a 85,2), ima osobitu odgovornost u njihovoj formaciji te im pomaže na putu razlučivanja poziva.

Duhovni asistent mora prije svega biti svjedok franjevačke duhovnosti, sposoban prenositi bratsku ljubav redovnika prema mladima te im pomoći na putu razlučivanja njihova poziva. Osim toga, duhovni asistent treba:

-          pomoći mladima i pratiti ih u trajnom obraćenju koje traži evanđelje;

-          ući u osobni dijalog s mladima, znati slušati, čekati, biti strpljiv i, iznad svega, ljubiti;

-          surađivati u formaciji mladih za ispunjenje njihova poslanja u Crkvi i društvu;

-          pratiti kandidate u razlučivanju poziva.

Kad se otkrije poziv za FSR, duhovni asistent će s bratskim animatorom pomoći mladoj osobi da stupi u kontakt s ministrom mjesnog bratstva FSR-a i poduzme potrebne korake za primanje u Red.

4.     Odnos između Frame i FSR-a

Odnos između mjesnog bratstva Frame i FSR-a treba biti prožet duhom uzajamnog životvornog zajedništva te tako stvarati bratsko ozračje za pomoć u ostvarivanju poziva onih koji svoj put žele nastaviti u FSR-u. U razlučivanju poziva, ulazak u FSR bi kod mladih koji dolaze iz Frame trebao biti normalan i logičan izbor nakon formacije koju su primili u Frami. No, uvijek treba biti jasno da ovaj put ne mora nužno sve članove Frame dovesti do FSR-a, već samo one koji osjećaju Božji poziv za ovakav način života.

Preporuča se da duhovni asistent mjesnog bratstva FSR-a i Frame, koliko je to moguće, bude ista osoba. Na taj način asistent može promicati veće zajedništvo, poznavanje i razmjenu razmišljanja i iskustava među svim članovima obaju bratstava. Osim toga, jedan duhovni asistent za oba bratstva može pomoći i jednom i drugom bratstvu da žive vlastitu različitost u jedinstvu, poštujući njihovu autonomiju, različite načine bratskog življenja, različite formativne metode, različite načine organiziranja susreta i različite oblike apostolskog djelovanja, itd. U svakom slučaju treba uvijek imati na umu kako je vrlo važno da dva bratstva zajednički dijele neke trenutke molitve, susretanja, formacije i apostolskog djelovanja kako bi u svom poslanju pružili i zajedničko svjedočanstvo.

Same Generalne konstitucije kažu da se FSR “smatra osobito odgovornim” za Framu (GK FSR-a 96,2). Drugim riječima, Frama za FSR mora predstavljati posebnu zadaću kao jedna od aktivnosti u promicanju novih zvanja za sam FSR; “članovi Franjevačke mladeži Pravilo FSR-a smatraju dokumentom nadahnuća” (GK FSR-a 96,3) koji im pomaže u rastu vlastitoga poziva, bilo osobno, bilo u skupini. Zbog toga svjetovni franjevci trebaju pratiti mladu osobu u sazrijevanju vlastita poziva i uključivanju u život bratstva FSR-a.

Sve ovo potvrđuje da put razlučivanja poziva u Frami može, ali ne mora, voditi u FSR.

5.     Ulazak u FSR

U dokumentu Frama: Put franjevačkoga poziva, u kojem se govori o odnosu između FSR-a i Frame, nalazimo dvije vrlo važne točke koje se odnose na one koji žele nastaviti svoj franjevački put u FSR-u. Prva se odnosi na uključivanje u FSR, a druga govori o istodobnoj pripadnosti bratstvu FSR-a i Frame.

5.1.   Primanje u FSR

Što se tiče primanja u FSR treba imati na umu da se franjevačka formacija primljena u Frami smatra valjanim razdobljem inicijacije u FSR.

Za primanje u Red postoje dvije mogućnosti. Jedna se odnosi na pojedinačne članove Frame koji žele ući u FSR, a druga na skupine članova Frame koje žele zajedno ući u FSR.

U oba slučaja svaki aspirant se osobno obraća ministru mjesnoga bratstva FSR-a tražeći svoje primanje u Red. Istodobno, predsjednik mjesnog bratstva Frame, kojemu mladi aspirant pripada i gdje je primio svoju formaciju, predstavlja mladu osobu ili više njih, s preporukom za primanje. Vijeće bratstva FSR-a kolegijalno odlučuje o molbi te daje službeni odgovor aspirantu (ili aspirantima) i priopćenje bratstvima (usp. GK FSR-a 39,3). Ako je odgovor pozitivan, aspirant (ako je jedan) kreće u početnu formaciju s ostalim aspirantima koji nisu nužno iz Frame. U slučaju da se radi o skupinama mladih iz Frame, nakon pozitivnog odgovora vijeća bratstva FSR-a, ti aspiranti mogu biti primljeni u početnu formaciju stvarajući, ako se to čini zgodnim, vlastitu skupinu za formaciju pod vodstvom mjesnoga vijeća FSR-a (usp. Frama: Put franjevačkoga poziva 23).

Na putu početne formacije drže se onoga što je predviđeno u Pravilu, Generalnim konstitucijama i Obredniku FSR-a (GK FSR-a 96,4), te onoga što je preporučeno u dokumentima Predsjedništva MVFSR-a Priručniku za formaciju i Planu početne formacije.

Formacija treba istovremeno biti i doktrinarna i praktična, treba se temeljiti na konkretno življenom iskustvu bratstva i uvijek se ostvarivati u suradnji s osobom odgovornom za formaciju, duhovnim asistentom, vijećem i cijelim mjesnim bratstvom FSR-a.

5.2.   Istodobna pripadnost Frami i FSR-u

Zavjetovanje u FSR-u ne isključuje nužno mlade iz njihova bratstva Frame. Mlada osoba zavjetovana u FSR-u može nastaviti hod s braćom i sestrama iz Frame koji se nadahnjuju istim Pravilom FSR-a. Ti mladi zavjetovani svjetovni franjevci mogu od svoga bratstva FSR-a primiti zadaću animiranja i praćenja bratstva Frame, budući da sami imaju izravno iskustvo obaju bratstava i, u tome smislu, mogu biti najbolji bratski animatori u ime bratstva FSR-a. U svakom je slučaju važno da zavjetovani mladi član aktivno sudjeluje u oba bratstva, premda bi se njegove aktivnosti, u dogovoru s vijećem FSR-a, trebale više odnositi na Franjevačku mladež.

Dvostruka pripadnost, ili istodobna pripadnost, postaje, dakle, jedno od sredstava koji omogućuju prirodnije uključivanje članova Frame u FSR. Važno je imati u vidu da Frama ima dvostruki cilj: omogućiti mladoj osobi da živi vlastiti poziv i ponuditi joj pomoć u razlučivanju svoga životnoga poziva.

Drugim riječima, mlada osoba ne treba čekati da završi njezina pripadnost Frami da bi mogla započeti, ako je to njezin poziv, uključivanje u FSR. Poziv Duha Svetoga može doći u bilo kojem trenutku, a pripadnost osobe Frami ne bi trebala biti zaprekom njezinu uključivanju u FSR.

Isto tako, uključivanje u FSR ne treba priječiti da mlada osoba nastavi svoj rast u bratstvu s braćom i sestrama iz Frame, ako je to ono što ona želi. Sprječavanje toga bilo bi protivno Generalnim konstitucijama, koje daju mogućnost i/ili potrebu postojanja članova Frame koji su se zavjetovali u FSR-u.

6.     Zaključak

Dvostruka pripadnost FSR-u i Frami nije samo moguća, već i poželjna. Ona obuhvaća dvostruku “vjernost”: vjernost bratstvu FSR-a (koja je na prvom mjestu, jer je zavjetovanje trajna i konačna životna obveza) i vjernost odgovarajućem bratstvu Frame.

Dvostruka pripadnost je poželjna zato što zavjetovani članovi Frame mogu učinkovitije svjedočiti vlastiti franjevački poziv drugim članovima Frame i zato što se s njome učinkovito učvršćuje vez koji povezuje Framu i FSR. Ona, između ostalog, dopušta zavjetovanim članovima Frame da imaju aktivno i pasivno pravo glasa u Redu na svim razinama.

Članovi Frame često žive dinamičnu i poticajnu stvarnost u vlastitome bratstvu Frame, koja je ponekad u suprotnosti s nedostatkom žive aktivnosti u mnogim bratstvima FSR-a. Razumljivo je, dakle, da u mnogim slučajevima, unatoč jasnom pozivu, članovi Frame mogu otezati s uključivanjem u FSR i odgađati ga sve do trenutka kad će konačno morati napustiti Framu.

Potrebno je, naprotiv, da član Frame ozbiljno i zrelo promisli o vlastitome životu i o planu koji mu je Bog povjerio. Doista, ako je ulazak u FSR poziv koji mu je Bog stavio u srce, on će samo ostvarivanjem tog plana moći doći do svog “savršenstva” (Mt 19,16-26) po Božjoj volji.

Božju volju treba uvijek primati s radošću jer je u njoj naše potpuno ostvarenje. Član Frame se stoga ne treba bojati ući u bratstvo FSR-a jer:

§  njegovi odnosi s bratstvom Frame iz kojega dolazi nisu prekinuti, nego se, naprotiv, trebaju nastaviti;

§  ulazi u životvorno zajedništvo (uključivanje) s cijelim Franjevačkim svjetovnim redom i, pripadnošću FSR-u, s cijelom Franjevačkom obitelji kojoj će ponuditi svoje darove i od koje uvijek može obilno primiti za svoj život i za ostvarenje svoga poziva-poslanja.

FSR je velika crkvena i duhovna stvarnost ne osrednje savršenosti (Julijan iz Speyera, 1232.), prava škola svetosti. Njegova važnost nije još uvijek dovoljno poznata i često je neshvaćena. Treći red sv. Franje izvire iz milosti početaka Franjevačke obitelji i nadahnjuje se istom karizmom sv. Franje. Njegova svjetovna dimenzija je obilježje na koje se moramo usredotočiti u obnovi svijeta u Kristu.

Evo što o FSR-u kaže Ivan Pavao II., blage uspomene:

“… vi ste i “Red”, kako kaže Pio XII.: “Laički red, ali pravi Red”; i uostalom već je Benedikt XV. govorio o “Ordo veri nominis”. Ovaj stari termin – možemo reći srednjovjekovni – “Red” ne znači drugo doli vašu istinsku pripadnost velikoj Franjevačkoj obitelji. Riječ “Red” označava sudjelovanje u disciplini i ozbiljnosti koja je vlastita toj duhovnosti, iako u vlastitoj autonomiji vašega laičkog i svjetovnog stanja, koje, uostalom, često podrazumijeva žrtve koje nisu manje od onih koje se ostvaruju u redovničkom i svećeničkom životu” (14. lipnja 1988., Generalnom kapitulu FSR-a).

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

25.-28. lipnja: Proslava Presvetoga Srca Isusova u Šibeniku

************

27.-29. lipnja: Siverić - 50. obljetnica župe

************

29. lipnja: Kruševo - 50. obljetnica svećeništva

***********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2939
Ovaj mjesecOvaj mjesec64305
UkupnoUkupno6901087

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 63 

Administrator

franodoljanin@gmail.com