8. EUHARISTIJA U ŽIVOTU SVJETOVNIH FRANJEVACA

(Pravilo FSR-a 8)

ZAŽIVJETI KRISTOVE MISTERIJE U EUHARISTIJI

Cijelo 2. poglavlje Pravila govori o pozivu da se zaživi Kristovim životom, osobito da se izgradi stav Kristova duha po kojemu je on u stalnom sebedarnom poklonstvu Ocu. Čl. 8 našega Pravila, o kojemu smo do sada razmišljali, naglašava da se to najbolje ostvaruje intenzivnim sakramentalnim životom u punom smislu riječi. O tome smo pisali u zadnjem broju “Brata Franje”.

Iako su svi sakramenti važni i premda u Kristu i po Kristu sve postaje sakramenat, ipak valja reći da je Euharistija središte i vrhunac sakramentalnoga života vjernika i u njoj nalazi svoje ostvarenje cjelokupna povijest spasenja.

Potaknut ovakvim gledanjem Pravila želim se zadržati još malo u razmišljanju o euharistijskoj dimenziji franjevačkoga života. Odmah naglašavam da se ovdje ne radi o pobožnosti i pobožnom štovanju svetih otajstava, nego se radi o tome da se istinski zaživi otajstva Kristova života po kojima nas Krist suobličuje samome sebi i od nas čini žrtvu Bogu ugodnu. Ovo je vrlo važno imati na umu jer bez ovoga euharistijska pobožnost može postati izvanjsko štovanje i posve beživotna.

Da bismo što dublje proniknuli i nekako snažnije zaživjeli ovu stvarnost našega vjerničkoga života, želim podsjetiti na primjer sv. Franje čiji je život bio posve euharistijski. U čl. 5 Pravila nalazimo začuđujuću Franjinu riječ koja nam stvarno otkriva svu euharistijsku dubinu Franjine vjere i duše: “Vjera sv. Franje koja mu je nadahnula ove riječi: ‘Od samoga Svevišnjega Sina Božjega ništa ne vidim tjelesnim očima u ovome svijetu osim njegova presvetoga Tijela i predragocjene Krvi’ - neka im bude nadahnuće i putokaz u njihovu euharistijskom životu.”

1. “Od samoga Svevišnjega Sina Božjega ništa drugo ne vidim”

Za Franju je Euharistija prije svega najizvrsnije očitovanje Gospodina koji omogućuje da ga zamijetimo i tjelesnim očima. Samo u Euharistiji Bog postaje vidljiv. Već smo više puta naglašavali Franjinu religioznost koja se iznad svega očitovala u udivljenju i poklonstvu, a sada dotičemo sam korijen takve Franjine religioznosti, to je ovaj čin ljubavi Božje koji se događa u Euharistiji.

Franjo ne zaboravlja da je Bog po svojoj biti Svevišnji, uzvišen nad sve, nedostupan, neizreciv, nevidljiv, punina bitka, posve drugačiji, i baš ga zbog toga duboko dira Božja ljubav po kojoj postaje Riječ, i u svetim tajnama postaje vidljiv za čovjeka. I Franjo ističe da samo u Euharistiji nešto i vidimo od nevidljivoga Boga.

U svojoj Oporuci Franjo piše: “Na ovome svijetu ne vidim ništa tjelesno od samoga svevišnjega Sina Božjega osim presvetog tijela i presvete krvi njegove.” Ova je stvarnost duboko prisutna i djelotvorna u Franjinu životu i on se u svojim Spisima vrlo često vraća na to i želi tu vjeru i doživljaj prenijeti na svoju braću i na sve ljude. Tako u pismu klericima piše: “Ništa, naime, nemamo i ne vidimo tjelesno na ovome svijetu od samoga Svevišnjega osim tijela i krvi, imena i riječi po kojima smo stvoreni i otkupljeni iz smrti u život.” Zanimljivo je da ovdje Svevišnji nije Krist, nego Otac što znači da Franjo na neki način preskače Isusov zemaljski život i izravno nas povezuje s Ocem po sakramentalnom životu.

Franjinu udivljenost pred ovim čudesnim otajstvom ljubavi Božje i Franjinu živu želju da svima posvjedoči ovaj čudesni čin po kojem se Bog čini vidljivim još jasnije otkrivamo u ovom kliktaju Franjine duše: “O divne li veličine i zadivljujućeg udostojanja! O uzvišene li poniznosti! O ponizne li uzvišenosti, gdje se Gospodar svega, Bog i Sin Božji tako snizuje da se za naše spasenje sakriva pod neznatno obličje kruha!” (PBr 26-27)

U ovim izričajima naglašena je Božja snishodljivost u kojoj se Bog snizuje kako bi mogao postaviti most po kojemu će čovjek imati pristup Bogu. Nema čovjeka koji bi sam po sebi znao put do Boga ili koji bi svojom snagom mogao doprijeti do Boga. Stoga Franjo, pun radosti i zahvalnosti, kliče Bogu koji se učinio blizim i to ponavlja svaki dan: “Evo, danomice se ponizuje, kao da je sišao s kraljevskih prijestolja u krilo Djevice; danomice dolazi k nama u poniznu obličju; danomice iz krila Očeva silazi na oltar po svećenikovim rukama.” (Op 16-18) Postoji samo jedan način da se čovjek otvori ovome spasonosnom pohodu Božjem i Franjo to ovako izriče: “Ponizite se i vi, da vas on uzvisi. Ništa dakle, svoga ne pridržite za sebe, da vas primi cijele onaj koji se vama cio predaje.” (PBr 28-29)

Možemo reći da je Euharistija najsnažniji i najpotpuniji odgovor Božji tražećem čovjeku, čovjeku koji dubinom svoga bića teži za vječnim životom. U svojoj ljubavi Svevišnji postaje malen i prisutan u neznatnim prilikama kruha kako bi u svojoj poniznosti i svojoj punini mogao naći mjesto u poniznom čovjeku. Kad kažem “ponizan čovjek” mislimo na čovjeka kojega je temeljni stav pred Bogom siromaštvo u duhu, čovjeka koji je potpuno svjestan da sve što jest i što može biti prima kao nezasluženi Božji dar, čovjeka koji dubinom svoga bića priznaje da mu je Bog potreba, da samo u Bogu može imati život. Stoga se Franjo ne umara klicati: “Ti si naš vječni život! Ti si dobro, svako dobro, najviše dobro!” Ali isto tako se ne umara poticati druge: “I uvijek u sebi izgrađujemo prebivalište njemu koji je Gospodin Bog svemogući, Otac i Sin i Duh Sveti.” (NPr 22, 27)

2. Naučiti promatrati Isusa u svetim tajnama očima Duha Svetoga

Za Franju je očito da je ovo moguće samo u svjetlu vjere i to trinitarne vjere što je vrlo tipično za Franju. Za njega je sve u povijesti spasenja plod suradnje Presvetoga Trojstva. Sin nam je objavio Oca koji prebiva u nedostupnu svjetlu, a Duh nas osposobljava da u Isusu možemo prepoznati Sina Božjega. Franjo na čudesan način opisuje tu nezaobilaznu ulogu Duha Svetoga: “I kao što se svetim apostolima pokazao u pravom tijelu, tako se i sada nama pokazuje u svetom kruhu. I kao što su oni svojim tjelesnim pogledom vidjeli samo njegovo tijelo, ali su, promatrajući duhovnim očima, vjerovali da je on Bog, tako i mi, gledajući tjelesnim očima kruh i vino, gledamo i čvrsto vjerujemo da je tu živo i istinito njegovo presveto tijelo i krv.” (1 Op 19-21) U tom Franjo ide još dalje i tvrdi: “Stoga Duh Gospodnji koji prebiva u svojim vjernicima prima presveto tijelo i krv Gospodnju.” (1 Op 13) Iz ovoga nam postaje jasno zašto Franjo tako snažno naglašava ulogu Duha u kršćanskome životu i zašto Duha Svetoga naziva generalnim ministrom svoga Reda (2 Čel 193).

3. U Euharistiji se obnavlja i uprisutnjuje za nas cjelokupno otajstvo spasenja

Kao što rekosmo, u Euharistiji se prije svega događa životni susret punine Božje i čovjeka. Bog za čovjeka postaje vidljiv, opipljiv i posve bliz snagom Duha. U svakoj se euharistiji obnavlja otajstvo utjelovljenja, smrti i uskrsnuća Kristova. Kad Franjo govori o Euharistiji, onda upotrebljava sadašnje vrijeme. Za njega to nije prošli događaj koga bismo štovali ili koga bismo se ponosno sjećali. Za njega je sada i ovdje stvarnost. U Euharistiji Bog postupa s nama kao sa sinovima, on nam se cio predaje… blagi se Gospodin predaje u naše ruke da s njim raspolažemo i da ga danomice u svoja usta primamo… (Usp PBr 11 i 29; Pkl 8) Slaviti Euharistiju za Franju znači prihvatiti Isusa koji danas spasava. Pri tome on ne dijeli Isusov život na različite etape, on je u ovom sakramentu cjelovit. Posebno rado Franjo povezuje Božić i Euharistiju: “Evo, danomice se ponizuje, kao kad je sišao s kraljevskih prijestolja u krilo Djevice; danomice dolazi k nama u poniznu obličju; danomice silazi iz krila Očeva na oltar po svećeničkim rukama.” (1 OP 16-18)

Kao što je bio zadivljen pred otajstvom utjelovljenja i događajem u Betelehemu, Franjo je na isti način zadivljen i pred događanjem Euharistije u kojoj se obnavljaju i uprisutnjuju sva Kristova otajstva. Stoga će on u Grecciju 1223. godine tako snažno i neraskidivo povezati otajstvo jaslica i otajstvo oltara. Za Franju je Euharistija rasrast Kristova utjelovljenja. Isus se rađa da dadne svoj život za otkupljenje mnogih, da nas žrtvom svoga života privede prijateljstvu s Bogom, da nam omogući da u Sinu budemo sinovi Božji. Franjo u Euharistiji gleda žrtvu Isusova života po kojoj Isus “polaže svoju volju u volju Očevu.” (Pvj 10) Tako euharistija postaje znak u kojemu se uprisutnjuje Kristova žrtva, ali i žrtva svih vjernika kojima je Krist glava. U istinskoj Euharistiji cijela zajednica vjernika na neki način pristaje da umre i da se dragovoljno prikaže Ocu na dar.

Stoga Franjo sve vjernike, napose svoje sljedbenike, poziva da se dadu prožeti euharistijskim duhom kako bi se u svima ostvarila ova potpuna poslušnost Isusova Ocu. No, ne radi se samo o smrti nego i o uskrsnuću jer, prema Franji, Euharistija uprisutnjuje i uskrsnuće. “Čujte, braćo moja: Ako se blažena Djevica časti, kako se i dostoji, jer ga je nosila u svojoj prečistoj utrobi, ako je blaženi Krstitelj uzdrhtao i nije se usudio dotaknuti sveto tjeme Gospodinovo, ako se časti grob u kojemu je neko vrijeme ležao, koliko mora biti svet, pravedan i dostojan onaj što onoga koji više neće umrijeti nego će vječno živjeti i biti proslavljen i nad kojega se i anđeli žude nadviti dotiče i svojim rukama, srcem i ustima blaguje i drugima pruža da ga blaguju!” (PBr 21-22)

U euharistiji, ističe Franjo, Krist čini ono što se sviđa Ocu i to čini sa svima nama koje je Duh za to osposobio. Tako Euharistija postaje i naš spasenjski događaj u kojemu darujemo Ocu svoj život koji mu se sviđa.

4. Slaviti Euharistiju znači založiti svoj život za bližnje

Za Franju Euharistija nije samo sakramenat prisutnosti i blizine Božje, nego je to sakramenat koji životno zbližava sve ljude napose one koji zajedno slave Euharistiju. Stoga možemo reći da se u Euharistiji ne pričešćujemo samo Kristom Gospodinom, nego sa svim suslaviteljima i na neki način sa svim ljudima i sa svim stvorovima jer je po “presvetom tijelu i krvi Gospodina našega Isusa Krista izmireno i privedeno svemogućem Bogu sve, bilo na zemlji bilo na nebesima.” (PBr 13)

Slaviti Euharistiju, stoga znači unići u Kristovu spasenjsku dinamiku po kojoj svatko od nas postaje živa euharistija. To ipak ne može biti samo ljudsko djelo, to u nama može izvesti samo Duh Sveti, kako to Franjo vrlo često naglašava. Jer, kako bismo mogli istinski sudjelovati u Euharistiji u kojoj nam Bog daje sve kao sinovima, u kojoj se Krist cijeli daje svojoj braći, a da se i sami ne osjetimo ponukani na takvo bespridržajno darivanje’? Stoga Franjo kaže da nam je Krist u Euharistiji ostavio primjer “da idemo stopama njegovim(Pvj 13)

U ovako življenoj Euharistiji Franjo nalazi neprestani poticaj i snagu svoga apostolskoga i misijskoga djelovanja jer se potpuno prepušta Kristovu zamahu ljubavi po kojemu cijeloga sebe dariva. Franjo uistinu živi euharistijski, pa nije čudo što će i njegova smrt, koju će slaviti kao liturgiju Velikog Četvrtka i Petka, biti sakramentalni i posljednji izraz njegova euharistijskoga života.

Toma Čelanski ovako piše o Franji: “Prema sakramentu Gospodinova tijela plamtio je žarom sviju žilica svoga bića. Beskrajno je bio zadivljen pred onim dostojanstvom i pred najveličanstvenijom ljubavlju. Ne prisustvovati svaki dan bar jednoj misi, ako je bio slobodan, smatrao je velikim prezirom. Često se pričešćivao, ali tako pobožno da je i druge pobuđivao na pobožnost. Časteći tu svetinju s najvećim poštovanjem, prikazivao je žrtvu svih udova i, primajući žrtvovano Janje, žrtvovao je duh onim žarom što mu je na oltaru srca vazda gorio.” (2 Čel 201)

5. Slaviti Euharistiju znači otvoriti se i svemu stvorenomu

Franjo duboko vjeruje da živi, uskrsli Isus produžava svoje utjelovljenje u sakramentu Euharistije po kojemu sve više prodire u dubinu naše ljudskosti da je pomiri sa životom i ljubavlju Očevom. Još više, u svakoj Euharistiji ima udjela i cijeli kozmos jer je po Euharistiji, kako piše Franjo, “izmireno i privedeno svemogućem Bogu sve, bilo na zemlji bilo na nebesima”. (PBr 13) Franjina je vjera kozmička, stoga je za njega Euharistija sakramenat naroda na putu prema svom jedinstvu, ali je to i sakramenat kozmosa na putu svoga dovršenja i preobrazbe. Uostalom, zar i euharistijska otajstva nisu djelići stvorene materije? U svakoj Euharistiji plodovi zemlje i rada ljudskih ruku, ali i cijelo stvorenje doživljavaju svoju Pashu, prijelaz Bogu i tako postaju sjeme vječnosti. Franjo rado u ovom sakramentu promatra navještaj da će “uglaviti u Kristu sve - na nebesima i na zemlji”. (Ef 1,10)

Duh Životvorac koji je lebdio nad vodama u početku stvaranja, koji je osjenio krilo Djevice Marije i koji oživljuje svaku Božju riječ, taj isti Duh svaki dan preobražava kruh i vino u tijelo Kristovo i rađa Crkvu, njegovo otajstveno tijelo. Dakle, isti Duh kojim je Isus bio ispunjen u Euharistiji oživljava i preobražava ljude i po njima i sve stvorenje. Ne treba ni govoriti što ova euharistijska vjera znači za ekologiju i naš svakidašnji odnos prema svim stvorenim stvarima. Uvjeren sam da veliku Franjinu ljubav i duboko strahopočitanje pred svakim i najmanjim stvorenjem treba dobrim dijelom tražiti i u njegovoj euharistijskoj vjeri. Usudio bih se reći da je i Franjina Pjesma stvorova kozmički himan pomirenoga euharistijskog čovjeka koji slavi sveopće bratstvo novoga svijeta, spašena i preobražena u živom Kristu.

6. Zaključak

vo je samo dio Franjina doživljavanja i svjedočenja Euharisiije, i to onaj dio o kojemu se možda malo manje govori, ali ovdje ćemo ipak stati jer bi trebala cijela knjiga da se sve temeljito obradi. Željeli bismo da nas Franjin euharistijski život potakne i da nam bude nadahnuće i putokaz u našemu životu kako bi se u našem svakidašnjem životu što snažnije i očitije obnavljala otajstva Isusova života.

(fra Nikola Vukoja, Komentar Pravila FSR-a, “Brat Franjo 1987.-1994.)

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

25.-28. lipnja: Proslava Presvetoga Srca Isusova u Šibeniku

************

27.-29. lipnja: Siverić - 50. obljetnica župe

************

29. lipnja: Kruševo - 50. obljetnica svećeništva

***********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas325
Ovaj mjesecOvaj mjesec64651
UkupnoUkupno6901433

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 72 

Administrator

franodoljanin@gmail.com