BORIČEVAC
  • ROĐENJE  BDM
  • Gospićko-senjska biskupija

Boričevac je naselje u općini Donjem Lapcu Ličko-senjske županije, smješten na južnim padinama Visočice u jugoistočnom dijelu Lapačkog polja u istočnoj Lici na putu iz Donjeg Lapca prema bosankoj varošici Kulen-Vakuf. Stanovnici srednjovjekovne lapačke župe zvali su se Lapčani. I pop Martinac, koji nam je dao potresnu sliku Krbavske bitke g. 1493., predstavlja se kao “plemenom Lapčanin”. Unutar toga plemena postojalo je više porodica, a jedna od njih zvala se Boričevići, po kojoj je i mjesto dobilo ime. 

Turci su osvojili lapački kraj g. 1527., dakle, iste godine kada i Krbavu i istočni i južni dio Like. U tursko vrijeme Boričevac je bio središte kotara unutar kliškog sandžakata, kojemu pripadaju Srb i Lapac. Kad je taj kraj otkinut od turske Bosne, mirom u Svištovu (1791. g.), muslimansko stanovništvo je prešlo u Bosnu, a na njihove napuštene posjede došli su pravoslavci s područja od Bruvna do Zrmanje. Na područje Brotnja doselila se katolička porodica Ivezića od Štikade. Boričevac su tada nastanili Hrvati iz lovinačkog kraja. Sjevernije katolici su naselili Željavu, Vaganac, Rešetar, Baljevac, Skočaj, Zavalje i Priboj. U isto vrijeme oslobođen je i drežnički i cetin(gradski)i kraj. Cijelo oslobođeno područje pripojeno je udruženim biskupijama senjskoj i modruškoj.

Boričevac je bio najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju. 

Župna crkva Rođenja Bl. Dj. Marije (Mala Gospa) podignuta je 1807. god. na mjestu stare drvene crkvice u istoimenoj župi koja  je osnovana 1801. godine. Crkva je već 1809. god. nastradala u jednom turskom napadu iz Bosne.  Nova crkva bit će dovršena tek 1844. godine. Toj župi dana su poslije na upravu i mjesta u Bosni s ovu stranu Une u kojima je bilo katolika. To su Kalati, Ostrovica, Kulen Vakuf i Klisa. Broj katolika u župi prije Drugoga svjetskog rata bio je oko 2000. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, četnici su 27. srpnja u Brotnju bacili u jamu 38 Hrvata, prezimenom Ivezići. Najmlađi (Jakov) imao  je 2, a najstariji (Luka) 82 godine. Nakon toga na redu je bilo jedino čisto hrvatsko i katoličko naselje u lapačkom kraju – Boričevac. Hrvati su u noći između 1. i 2. kolovoza 1941. god.  bili prisiljeni napustiti mjesto i skloniti se u Kulen Vakuf, a 2. kolovoza četnici su ušli u Boričevac i razorili ga te pobili preostalo stanovništvo (55 žena, djece i staraca). U istoj akciji počinjeni su i zločini nad  Hrvatima i u ostalim selima župe (Poljica, Mišljenovac, Jasenovača, Donji i Gornji Lapac, Oraovac, Bubanj Veliki i Mali. U rujnu iste godine četnici  su napali Kulen Vakuf te pobili više stotina Hrvata iz Boričevca. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatima nije bio dopušten povratak u napušteni i razoreni Boričevac.

Više od 500 Boričevljana, raseljenih diljem bivše Jugoslavije, prvi put nakon 55 godina, svečano je uz razorenu crkvu u Boričevcu 8. IX. 1996. slavilo blagdan zaštitnice župe – Male Gospe. Nakon mise održana je skupština Zavičajnog društva na kojoj je donesen zaključak da konačno treba krenuti u obnovu župne crkve, simbolu Boričevca i hrvatskoga puka cijeloga lapačkog kraja. Na žalost, sredstvima Ministarstva RH, crkva se počela tek obnavljati.

U samom Boričevcu danas žive samo dvije katoličke obitelji.

Misa se slavi u Donjem Lapcu, u koji su se 1995. god. nastanili izbjeglice iz Bosne, u prostorijama osnovne škole, jer nema ni crkve ni kapele. U Donjem Lapcu djeluje jedna osnovna škola.

Župa pripada Gospićkom dekanatu Gospićko-senjske biskupije.

U župi: 129 katoličkih obitelji, 395 vjernika. (g. 1939.: 2003 vjernika).

 

Lika (općenito) i dogovor Provincije i Riječke nadbiskupije o posluživanju župa

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas393
Ovaj mjesecOvaj mjesec66666
UkupnoUkupno4900387

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 121 

Administrator

franodoljanin@gmail.com