Isus Krist u iskustvu i u misli sv. Klare Asiške

Piše: Fra Nikola Vukoja, OFM

.

Odmah na početku priznajemo da je pomalo preuzetno približiti se kristološkom isku­stvu i misli sv. Klare Asiške, a još preuzetnije pokušati u kratkom članku temeljito to obraditi. Valja znati da Klara u svojim spisima, a to su sve uglavnom prigodni spisi, nigdje ne po­svećuje isključivu pažnju kristološkoj misli, premda Krist prožima i ispunja sve njezine spise. U njezi­nim spisima Isus Krist se pojavljuje prije svega kao plod osobnog, intimnog i duboko življenog iskustva, a ne kao plod nekog teološkog promišljanja i pro­učavanja. Isto tako smo svjesni da nije lako unići u svetište Klarine duše i ondje otkriti otajstvo njezina suživota s Kristom, njezine mistične povezanosti s utjelovljenim Sinom Božjim.

Svjesni svega toga ipak se usuđujemo približiti tom neiscrpnom izvoru kristovskog iskustva sv. Klare i pokušati barem nakratko ocrtati njezino iskustvo i kristološku misao. Najprije ćemo pozornost posvetiti Klarinoj osobi i njezinu vjerničkom iskustvu životnog odnosa s Kristom Gospodinom, a onda ćemo se krat­ko zadržati na kristološkom nauku kako ga nalazimo u njezinim spisima, kako bismo barem naslutili tko je i kakav je Krist sv. Klare Asiške.

U radu ćemo prednost dati Klarinim spisima u kojima gotovo nema stranice gdje Krist nije sre­dišnja zbilja, a gdje bude potrebno koristit ćemo i najranije franjevačke izvore.

Unatoč mnogim granicama ovoga rada sma­tramo da može biti nadahnuće i poticaj daljnjim radovima koji će snažnije i dublje osvijetliti tu prevažnu zbilju Krista u životu i nauku sv. Klare Asiške. Naime, ta tema nije dovoljno proučena i razrađena.[1]

 .

1. Klara sva Kristova

Pitanje na koje želimo odgovoriti u ovom pr­vom dijelu rada jest: Sto je Krist značio u životu sv. Klare? Nastojat ćemo otkriti i ocrtati odjeke koje je vjera u Isusa Krista imala u životu sv. Klare, u njezinu načina postojanja, promišljanja i življenja. Ukratko, nastojat ćemo otkriti tko i kakva je bila Klara koja je vjerovala u Krista.

1.1. Klara - službenica Kristova

U svojim spisima Klara samu sebe veoma često naziva službenicom Kristovom. Tako, na primjer, u Pismu sv. Janji Praškoj: "Klara, nedostojna službe­nica Isusa Krista i nekorisna poslužiteljica zatvorenih gospoda samostana Svetoga Damjana..."[2] ili na početku Pravila: "Klara, nedostojna službenica Kristova i bilj čiča preblaženoga oca Franje..."[3].

Riječ "službenica" Klara na latinskom izriče s tri različita termina: ancilla (15 puta), famula (3 puta) i serva (jednom). Svaki od njih ima neke svoje spe­cifične naglaske. Gotovo uvijek kad Klara za sebe upotrebljava te riječi, ona ih uzima kao svoj najdraži naslov i kao osobiti način izričaja nasljedovanja Kri­sta Gospodina koji je došao sve poslužiti i koji je to pokazao osobito na Posljednjoj večeri u pranju nogu svojim učenicima. Tim oslovljavanjem Klara je u ondaš­njem društvu, podijeljenom na klase, na jasan način po­kazivala koje mjesto želi izabrati za sebe i za svoje sestre. Nazivajući se službenicom Kristovom i svojih sestara ona se slobodno smješta u društvo polazeći od teološke i kristološke motivacije.

U tome se Klara nadahnjivala Kristom, ali isto tako i sv. Franjom, koji je sebe često nazivao slugom Božjim i poslužiteljem svoje braće te je htio da se i poglavari u njegovim bratstvima ne zovu priori ili opati, nego jednostavno ministri, sluge i poslužitelji svoje braće.

Svakako je znakovito da se Klara, kad se naziva službenicom Kristovom, odmah naziva i smatra i poslužiteljicom svojih sestara. Biti službenicom Kristo­vom za Klaru znači biti manja i to na aktivan način, tj. poslužujući druge, počevši od najbližih, od svojih sestara u Sv. Damjanu. To znači da taj naslov za nju nije prazna riječ, izričaj neke zamišljene ili apstraktne malenosti i skromnosti, nego je to naslov koji obve­zuje na kristovski život, na život u kojemu poslužuje svoje bližnje. Vjera u Krista, želja i odluka da ga na­sljeduje nije postala jednosmjerna pobožnost i neka usmjerenost na samu sebe i na svoje probleme i po­teškoće, nego se ostvarivala u velikodušnom i dosjet­ljivom posluživanju svojih bližnjih.

To je uočio i istaknuo i prvi životopisac sv. Klare, koji ovako svjedoči: "Tri godine nakon svoga obraće­nja otklonila je naslov i službu opatice. Većma je želje­la biti podložna nego da bude pretpostavljena. I medu Kristovim je službenicama većma željela služiti nego biti služena. Ipak je, konačno, na nagovor blaženoga Franje preuzela upravljanje siromašnim gospođama... Nije povećala svoju slobodu, nego služenje. Nije zazirala ni od kojeg služinskoga posla".[4]

1. 2. Isus Krist Klarino sve

U svojim spisima Klara sa svom jasnoćom daje do znanja da Isus Krist nije samo u početku njezina po­ziva, nego o njemu ovisi cjelokupno njezino postoja­nje, jer on je hrani i podržava do kraja, kako ona to zahvalno izriče na kraju svoje Oporuke: "Radi toga prigibam svoja koljena pred Ocem Gospodina našega Isusa Krista, da po zagovoru i zaslugama slavne Ma­rije majke njegove i preblaženoga našega oca Franje i svih svetih, sam Gospodin, koji dade dobar poče­tak, dadne i napredak, i da također dadne konačnu ustrajnost. Amen".[5]

Krista kao izvor i temelj Klarina poziva i njezina cjelokupnoga života dobro je uočio i njezin prvi živo­topisac. Naime, pripovijedajući prvi susret Franje s Raspetim u crkvi Sv. Damjana i susljednu obnovu te crkve s materijalnim kamenjem, on taj događaj pro­matra i shvaća kristološki označujući Krista kamenom temeljcem njegova obraćenja i navodi Pavlovu tvrd­nju: "Jer nitko ne može postaviti drugoga temelja osim onoga koji je postavljen, a taj je Isus Krist" (1Kor 3,11). Odmah zatim spominje Klaru koju naziva "najdragocjenijim temeljnim kamenom, povrh kojega je nazidano i ostalo kamenje"[6], tj. siromašne gospođe koje su došle u Sv. Damjan živjeti s njom[7].

Najstariji izvori svjedoče i ističu da je Isus Krist otpočetka bio središte njezina života i da mu je svim svo­jim bićem željela služiti. Tako njezin prvi životopisac ističe važnost dana kad je Klara odlučila napustiti rodni dom i izbližega nasljedovati Krista siromašna i ponizna. To je bilo na nedjelju Muke, na Cvjetnicu 1211. godi­ne. Time on želi reći da početak Klarina obraćeničkoga života znači njezino puno sudjelovanje u životu Krista raspetoga. "Otac Franjo joj je naredio da toga svečano­ga dana dođe lijepo obučena i nakićena primiti palmu s ostalim mnoštvom naroda, a slijedeće noći da iziđe iz tabora pa da svjetovnu radost preokrene u oplakivanje Gospodinove muke (usp. Jak 4,9)"[8]

Očito je da se time želi istaknuti da je Klarino po­svećenje u crkvi Svete Marije Anđeoske plod čvrste odluke da u svemu slijedi Krista Gospodina. Ta čvrsta odluka je još snažnije potvrđena u dramatičnom do­gađaju u crkvi samostana benediktinki u Bastiji Umbrijskoj kad ju je njezina rodbina došla silom vratiti kući. "Nagovarali su je da odustane od ovako bijedna života, koji niti dolikuje njezinu rodu niti ima slična slučaja u onom kraju. Ona se, međutim, uhvatila za oltarnik i otkrila ošišanu glavu. Odlučno je izjavila da neće dopustiti da je na bilo koji način ubuduće od­vrate od služenja Kristu".[9]

Napuštanje rodnog doma i odreknuće od svih ze­maljskih dobara životopisci su shvatili kao pročišćenje da neopterećena i slobodna lakim i brzim korakom može nasljedovati Krista siromašna i raspeta kojemu se posve posvetila.

___________

[1] Spominjem nekoliko radova o toj temi: SUOR MARIAISA-BELLA, OSC, «El Cristo de Santa Clara», u: Selecciones de Fraciscanismo 16 (1987.), 52-58; S. LOPEZ, «Lectura Cristologica de los escritos i biografias de Francisco y de Clara«, u: Seleccio­nes de Franciscanismo 13 (1984.), 407-463; ISTI, «El seguimiento de Jesucristo en la experiencia cristiana de Francisco y Clara«, u: Selecciones de Franciscanismo 22 (1993.),121-137.

[2] SV. KLARA, Prvo pismo sv. Janji Praškoj (dalje: lPJa), 1-2.

[3]  SV. KLARA, Pravilo (dalje: PrKl), 1,3.

[4] Životopis sv. Klare Tome Čelanskog (dalje: ŽiKIČ), 12.

[5] SV. KLARA, Oporuka, (dalje: OprKl), 77-78.

[6] 1Čel 18.

[7] Isto. Usp. 2Čel 204.

[8] ŽiKIČ 7.

[9] ŽiKIČ 9.

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Ludwigshafen am Rhein: Susret zborova djece i mladih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke, 23. 11. 2019.

Šibenik / Šubićevac

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2585
Ovaj mjesecOvaj mjesec59012
UkupnoUkupno7269945

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 72