Sv. Klara, tiha čudotvorka

Piše: Monija Raspudić, FSR

.

Uz lik sveca ili svetice, uz sam govor o svetosti, često je prva asocijacija - čudo. Događaji koji nadilaze ovostrano, koji ukazuju na transcendenciju, redovni su pratitelji Božjih mi­ljenika - i u njihovom životu, i još više, nakon ovozemaljske smrti. I mada ljudska želja za čudom, za ne­uobičajenom Božjom intervencijom, ponekad može biti ne samo odraz očajničke potrebe već i želje za bi­jegom iz banalne svakodnevice, ne smijemo je olako odbaciti kao znak neprodubljene vjere. Uostalom, za beatifikaciju ili kanonizaciju nekog kandidata za čast oltara obvezan ka­nonski uvjet je i iscrpno dokumen­tirano čudo.

U vremenima koja prethode franjevačkom pokretu čuda se pri­kazuju kao najočitiji izraz svetosti. Životopisi svetaca ne bave se puno samim čovjekom, već detaljnim na­brajanjem njegovih čuda, po prin­cipu - što više i spektakularnije, to bolje. Time broj čuda koja se pripi­suju svecu postaje u neku ruku mje­ra njegove svetosti, ocjena njegovog svetačkog "kalibra".

Tijekom 13. stoljeća, velikim di­jelom zahvaljujući franjevačkim re­dovima, slika svetosti će se bitno izmijeniti. Čuda će i dalje biti po­seban znak svetosti, ali fokus će biti usmjeren na nešto drugo - na krepo­sti, na oživljavanje evanđeoskog ide­ala. U tom novom modelu svetosti najvažnije je nasljedovanje Krista u evanđeoskim savjetima (siromaštvu, poniznosti, poslušnosti Bogu Ocu) i jednostavnosti života. Možda su to najkonciznije izrekla braća Leon, Rufin i Anđeo u uvodu Legende tro­jice drugova kada ističu: "Nismo se zadovoljili tek time da ispripovije­damo samo čudesa - koja svetost ne izgrađuju nego je samo pokazuju - već smo, u želji da bude na hvalu i slavu Svevišnjega Boga i spomenu­toga svetog Oca te na izgradnju onih koji žele slijediti njegove stope, na­stojali ispripovjediti i divna djela nje­gova života."

*****

Klarin životopis koji se pripisuje Tomi Celanskom dobar je primjer ovakvog pristupa. U prvom, znatno dužem dijelu bavi se skoro isključi­vo njenim kreposnim životom, briž­no bilježeći detalje iz njene "obične", prilično jednolične i nimalo glamu­rozne svakodnevice - njenu posve­ćenost molitvi, strpljivost u dugoj bolesti, majčinski odnos prema se­strama, divnu vjernost doslovnom obdržavanju Evanđelja. Tek jedan kraći dio odvaja za "različita čude­sa što ih je učinila znakom i snagom križa".

Drugi dio životopisa odnosi se na "čudesa svete Klare nakon njezi­ne smrti" te na postupak njene kanonizacije. Na početku tog drugog dijela izričito naglašava: "Ovo su čudesni znakovi svetaca i čudesna svjedočanstva vrijedna pažnje koja se temelje na svetosti života i na sa­vršenosti djelovanja. Ivan, doduše, nije načinio nijedno čudo, ipak od Ivana neće biti svetiji oni koji čine čudesa. Zato bi svetoj djevici Kla­ri za dokaz njezine svetosti bilo do­statno svjedočanstvo prikaz njezina vrlo savršena života, kad, međutim, ne bi drugo zahtijevala kako mlakost tako opet i pobožnost naroda." Kao da želi reći: "Moje je mišljenje da je opis ovakva savršena života dosta­tan dokaz njene svetosti, ali budući da pučka pobožnost traži i čuda, na­pravit ću taj ustupak".

*****

Većina čudesa iz Klarina ovoze­maljskog života odnose se na doga­đaje unutar zidova samostana, i o nji­ma u Postupku kanonizacije detaljno svjedoče Klarine susestre. Redovito je riječ od čudesima koja pokazuju nježnu brigu za sestre, bilo da je ri­ječ o umnoženju ulja i kruha, ili o izlječenju od različitih bolesti. Opisi tih događaja ujedno svjedoče o kraj­nje jednostavnom i često vrlo neiz­vjesnom i oskudnom načinu života zajednice u sv. Damjanu. Iz situaci­je u kojoj Klara sestri Ceciliji nala­že da jedinu polovicu kruha (druga polovica je poslana braći!) izreže na pedeset kriški (očito, u samostanu je već pedeset sestara) jasno se čita da siromaštvo nije obilježavalo samo početne godina života zajednice, već da je bilo trajno iskustvo siromašnih gospoda. A čudesa koja su vezana za iscjeljenja najljepše su svjedočanstvo Božje dobrote i Klarine sućutnosti; po njenu zagovoru sestre ozdravljaju od vrlo različitih, težih i lakših bole­sti, pa se spominju groznica, kašalj, grudobolja, gubitak pamćenja, rane, vodena bolest (zatajenje bubrega), glavobolja, gluhoća, gubitak glasa... I sva se ta ozdravljenja nižu dok sama Klara provodi najveći dio svog života na bolesničkoj postelji.

Klarine susestre čudesne doga­đaje ne razglašavaju, dapače, nekad im biva izričito naređeno da o njima šute. I mada se neka njena izlječenja odnose na osobe izvan samostanske zajednice (brat Stjepan, kojeg sam Franjo šalje Klari radi "bjesnoće", te dječaci iz Peruđe, Asiza i Spoleta, na primjer), na vratima sv. Damjana si­gurno nisu masovno "kampirali" bo­lesni i potrebni.

Uostalom, jedno od najdirljivijih čuda ne odnosi se na izlječenje fizič­ke bolesti, već na liječenje srca mr­žnjom gonjena muža. Ugledni Asi-žanin gospodin Hugolin de Pietro Girardone u Postupku kanonizacije govori kako je otpustio svoju ženu, i pune 22 godine živio bez nje, mada su ga mnogi, uključujući i Bogu po­svećene osobe, opominjali i nagova­rali da je uzme natrag. I kada mu je konačno sama sveta Klara rekla da je vidjela u viđenju da on "mora odmah ponovno uzeti k sebi ženu koja će mu roditi sina, kojemu će se mnogo obradovati i utješiti se", to mu nije bilo nimalo drago. Ali nakon neko­liko dana učinio je što mu je rečeno jer ga je obuzela "tolika želja da po­vrati i ponovno primi svoju ženu". I ona mu je zaista i rodila sina "koje­mu se silno raduje", baš kako je Kla­ra (pro)rekla. Zagovor svete gospođe mijenja srca, donosi praštanje i po­mirenje, unoseći u život cijele jedne obitelji pax et bonum.

Općenito, moglo bi se reći da skrivenost Klarina života i posve­mašnja usmjerenost prema siromaš­nom i poniznom Kristu nekako lo­gično isključuju buku, uzbuđenja i često nezdravu znatiželju koja skoro neizbježno ide uz čuda. Za Klarina života glas o njoj širi se zbog njezinih kreposti, a ne zbog reputacije velike čudotvorke; čuda po njenom zago­voru uvijek su nekako tiha, diskret­na, suptilna, kao da ni ona sama ne želi pridavati velike važnosti onome što se događa po njenoj molitvi.

*****

Ipak, nekoliko čudesnih događa­ja iz Klarina života ostavit će duboki trag na način na koji je danas vidimo i doživljavamo. Prvi je Klarino čudesno viđenje božične liturgije u crkvi sv. Franje, zbog kojeg je 1958. godine i proglašena zaštitnicom tele­vizije. Drugi događaj ostavio je traj­ni trag na ikonografski prikaz svete Klare. Naime, ona se najčešće na sli­kama prikazuje kako s podignutom pokaznicom brani samostan od Sa­racena. Događaj je stvaran, u Postup­ku kanonizacije opisuje ga čak šest sestara, ali je likovni prikaz na koji smo navikli nešto drukčiji od opisa koji daju suvremenice - jer u Klari­no vrijeme ne postaje pokaznice na kakve smo mi navikli, i Presveto se čuva u kutijicama od dragocjenih materijala. A spomenuti Sarace­ni bili su pripadnici maurskih pla­ćeničkih postrojbi cara Fridriha II. koje su 1240. poslane da zauzmu grad Asiz. Sv. Damjan je daleko od čvrstih gradskih zidina, i samim tim nebranjen, a zbog skromnosti gradnje i ženske "posade" i neobranjiv - barem na konvencionalan način. Ali Klara se u neviđenoj nevolji ne predaje panici, već svom Gospodi­nu. Kada su Saraceni već provalili u samostan, a "strah je posve obu­zeo srca siromašnih gospođa", Klara naređuje da je "bolesnu odvedu do vrata i postave pred neprijatelje, a ispred nje da se nosi srebrna posu­da uokvirena bjelokošću, u kojoj se čuvalo Presveto Tijelo." Kroz suze se utječe Kristu da sačuva svoje "go­loruke službenice", i "začas je iz no-vozavjetnoga pomirilišta do njezinih ušiju dopro kao glas nekog dječaka: Ja ću vas uvijek čuvati1.". Klara tu ne staje s molitvom, ona se zauzima i za svoj grad, za koji je vezana ne samo svojim rodom već i nježnim vezama uzajamne ljubavi i brige: "Gospodi­ne moj, ako hoćeš, zaštiti i ovaj grad, koji nas iz ljubavi prema tebi uzdrža­va." Božja zaštita joj se odmah izri­jekom jamči, pa Klara zdušno tješi sestre potičući ih da se pouzdaju u Krista; Saraceni smjesta bježe, prvo iz sv. Damjana, a potom i iz Spolet-ske doline.

Čudesni događaj Klaru još za života postavlja u ulogu zaštitni­ce rodnog grada. Iduće godine, 1241., taj se njezin status dodatno učvršćuje. Naime, tada Asiz pono­vo napada vojska Fridriha II., ovog puta pod vodstvom Vitala iz Aversa. Njega samostan sv. Damjana ne zanima, pa same sestre nisu u opa­snosti; on je "zemlju ogolio od dr­veća" i "sve unaokolo opustošio" te opsjeo Asiz, prijeteći "da se odan­de neće udaljiti dok ne osvoji i sam grad". Kad je situacija već postala kritična, Klara saziva sestre i govo­ri im: "Pođite našem Gospodinu i svim žarom srca zahtijevajte da oslobodi grad!" Zagovorna molitva Bogu posvećenih duša iznova čini čudo - već sutradan je "milosrdni Bog zajedno s kušnjom dao i sretan ishod te se sva vojska rasula". Da­tum oslobođenja grada od jedinica Vitala iz Aversa postaje službenom svetkovinom asiške općine.

*****

U našim vremenima često se prezire obični, skriveni život sva­kodnevice kao nešto dosadno i nedostojno da se uopće zove životom. I mada je većina skeptična prema čudima, vlada opća i nezasitna glad za uzbuđenjima koje nose neobični, izvanredni događaji. Mnogi isto tra­že i od vjere, usput u pravilu previ­đajući ne samo redovne znake Božje dobrote u svom životu, nego i činje­nicu da krepost - a ne čudo - pret­hodi svetosti.

Sveta Klara nam kao siromašna pokornica, moliteljica puna pouzda­nja, ustrajna zagovornica, svojim ži­votom i danas, nakon osam stoljeća, svijetli kao primjer i izazov.

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Šubićevac

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2912
Ovaj mjesecOvaj mjesec55769
UkupnoUkupno7266702

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 59