Franjevački svjetovni red kroz povijest

Početak i razvoj FSR-a

Franjevački svjetovni red ustanovljen je po nadahnuću i djelovanju sv. Franje Asiškoga (1182.-1226.). Propovijedanje sv. Franje Asiškog, njegov živi primjer kao i primjer njegovih prvih učenika, privuklo je veliku pažnju ljudi tako da su se mnogi oženjeni i udati željeli pridružiti prvom i drugom redu.

To svjedoče dva pisma vjernicima kao i sadržaj 23. poglavlja nepotvrđenog pravila koji sačinjavaju temelj za postojanje franjevačkog svjetovnog reda. Franjo je ustanovio Treći red zbog prilika koje se nisu mogle predvidjeti. On je propovijedao pokornički život. Pobožne osobe, koje su bile vezane obiteljskim odgovornostima, molile su Franju da ih pouči savršenijem načinu života. On je pokazao kako moraju živjeti evanđeoski način života kod kuće, na poslu, šireći Evanđelje poučavanjem riječju i primjerom među svojim susjedima nasljedujući siromašnog i patničkog Krista. Franjo je pronašao srednji put: dao im je pravilo animirano franjevačkim duhom. Kardinal Hugolin, a kasnije papa Grgur IX., Franjin prijatelj, pomogao mu je napisati to pravilo.

 

Pravilo FSR-a

Kroz povijest je FSR imao nekoliko pravila. Budući da su se mijenjali običaji, mentalitet i povijesne prilike bilo je potrebno odgovoriti novonastalim prilikama. Čini se da u strogom smislu riječi, sv. Franjo nije pisao neko posebno pravilo. Smatra se da je u širem smislu, Pismo svim vjernicima, kraći oblik, najstarije Pravilo. To Pravilo iz 1221. godine, nazvano „Memorijale“, papa Grgur IX., inače veliki prijatelj sv. Franje, preradio je 1228. godine.

Pravilo pape Nikole IV., koji je bio franjevac, iz 1228. godine praktično je ostalo na snazi kroz punih 600 godina. Pravilo Nikole IV. imalo je za cilj ustanoviti prisni i pravni odnos između prvog i trećeg reda. Ovaj proces, međutim, vodio je k ovisnosti trećeg reda na prvi red. Treći red zapao je u krizu za vrijeme 17. i 18. stoljeća.

Papa Inocent XI., bulom „Ecclesiae catholicae“ (28. lipnja 1689.) komentirao i prilagodio pravilo iz 1289. godine. Iako dokument brani samostalnost Trećeg reda, još uvijek daj veliku snagu prvom redu.
Malo po malo Treći red gubi svoj identitet. U 17. stoljeću Red sebe naziva različitim imenima: institut, bratstvo, društvo, serafski institut, bratstvo pobožnih. To je stvorilo i probleme pravne naravi jer su se članovi Trećeg reda smatrali negdje između „redovnika“ i „laika-vjernika“.

Papa Leon XIII., poznat po svojoj enciklici „Rerum novarum“ i socijalnom reformom u kršćanskom kontekstu, pogodio je u srce obnove Trećeg reda. U svojoj enciklici „Auspicato“ (1882.) papa je najavio da želi dati novo usmjerenje Trećem redu sv. Franje. U pismo fra Bernardinu dal Vago, generalnom ministru Reda Manje braće, Papa je izrazio želju da obnovi Treći red u istinskom duhu sv. Franje s nakanom da mu pomogne oko socijalne reforme. Papa je čak dao i novo Pravilo Trećem redu, bulom „Misericors Dei Filius“ (1883.)
Papa Pio X., koji je i sam bio član Trećeg reda, napisao je pismo „Tertium Franciscalium Ordinem„ (8. rujna 1912.), u kojem traži da franjevci prvog reda preuzmu duhovnu brigu za Treći red s ciljem da promoviraju socijalnu reformu. Taj dokument, međutim, imao je nesreću da je Treći red ovisio o prvom redu. Tako je opet identiet Trećeg reda došao u pitanje. Taj proces vodio k većoj svijesti potrebe za autonomijom Trećeg reda.

Za vrijeme međunarodnog kongresa Trećeg reda 1950. godine mnogi su izrazili potrebu za nadopunom pravila pape Leona XIII. Mnogi su smatrali da u Pravilu nedostaje evanđeoskog sadržaja što je korijen franjevaštva. Godine 1957. Treći red je dobio nove Generalne konstitucije s ciljem da se obnovi sadržaj Pravila. Red je, također, dobio duhovno, socijalno i apostolsko usmjerenje.

Drugi vatikanski sabor je bio prijelomni događaj za radikalnu reformu Trećeg reda. Godine 1966. započeo je rad na novom Pravilu Trećeg reda sv. Franje. Proces stvaranja novog pravila trajao je dugo. Različite komisije radile na novim prijedlozima. Konačno, 24. lipnja 1978. godine papa Pavao VI. formalno je potvrdio novo Pravilo Franjevačkog svjetovnog reda apostolskim pismom „Seraphicus Patriarca".

Novo Pravilo donijelo je novo ime za treći red sv. Franje: Franjevački svjetovni red (FSR). Pravilo sadrži: uvod (prolog) u kojem se nalazi poticaj sv. Franje braći i sestrama pokornicima. Na taj način Pravilo sadrži korijene evanđeoskog i pokorničkog života sekularnih franjevaca.

Tako je 1966. godine započela obnova zakonodavstva Franjevačkog trećeg reda. Proces pripreme trajao je desetak godina. Kroz to vrijeme održani su mnogi sastanci na svim nivoima, dati su i razmotreni mnogi prijedlozi, primjedbe, dotjerivanja, da bi na kraju oci generali odobrili konačnu verziju teksta i podnijeli ga Svetoj Stolici koja ga je odobrila apostolskim pismom „Serafski Patrijarh“ pape Pavla VI., dana 24. lipnja 1978.

 

Pravilo FSR-a sadrži tri poglavlja:

  • I. poglavlje: Franjevački svjetovni red
  • II. poglavlje: Oblik života franjevačkog svjetovnog reda
  • III. poglavlje: Život u Bratstvu

 

Struktura

Vodstvo Reda čini Međunarodno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Zakonito izabrani ministar (služitelj) Međunarodnog vijeća predstavlja FSR pred Crkvom i društvom. Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće s ministrom na čelu. Prema novim Konstitucijama organizacijska podjela FSR-a je slijedeća: mjesna, regionalna, nacionalna i međunarodna. Braća i sestre, tako se članovi FSR-a međusobno nazivaju, svoje zajedništvo najkonkretnije proživljavaju u malim bratstvima vezanim uz samostane i župe. Svako bratstvo ima svog duhovnog asistenta koji je najčešće redovnik - svećenik.

Što se tiče današnje prisutnosti FSR u svijetu i njihova cjelokupnog broja možemo reći da po zadnjim statističkim podacima (Generalni Kapitul - Rim 2000. god.) u svijetu ima nešto preko 431.000 zavjetovanih članova FSR-a. Naravno da taj broj nije u potpunosti točan jer mnoga bratstva ne dostave podatke a također postoje bratstva koja još uvijek rade na prikupljanju podataka u svojim bratstvima.
Nacinalna bratstva FSR-a, ona koja su službeno ustanovljena ili ona koja su u nastajanju, prisutna su na svih pet kontinenata te tako danas imamo 60 nacionalnih bratstava koja su službeno ustanovljena i negdje oko 40-tak koja su u fazi nastanka.

Na međunarodnoj razini FSR je animiran i vođen od strane međunarodnog vijeća FSR-a (CIOFS), koje čine međunarodni vjećnici iz različitih zemalja, na čijem je vodstvu generalni ministar sa članovima predsjedništva međunarodnoga vijeća FSR-a. Svi članovi, pak, predsjedništva biraju se na izbornom generalnom kapitulu te kroz šest godina, koliko traje njihov mandat, odgovorni su za animiranje i vodstvo cijelog reda, iako ih na osobit način biraju kao predstavnike različitih jezičnih skupina. Tom vijeću pripadaju i 4 generalna duhovana asistenta, kao predstavnici prvog reda (Manje braće, Konvetualaca i Kapucina) i trećeg samostanskog reda sv. Franje, te na taj način u duhu međusobnog životnog zajedništva surađuju s međunarodnim predsjedništvom FSR-a u animaciji i vodstvu FSR i FRAME na međunarodnoj razini.

FSR ima svoju službenu internet stranicu (www.ciofs.org) na kojoj se može naći mnoštvo različitog materijala na četiri službena jezika reda: talijanskom, engleskom, španjolskom i francuskom, te također i svoj bilten 'Koinoia' koji pripremaju duhovni asistenti.

U Hrvatskoj časopis "Brat Franjo" namijenen je članovima FSR-a hrvatskog govornog područja.

 

Karakteristike članova FSR-a

Oblik života

Članovi Franjevačkog svjetovnog reda obećaju da će živjeti Evanđelje u svijetu po uzoru na svoga utemeljitelja sv. Franju Asiškoga.

 

Ekologija

Slijedeći primjer sv. Franje, zaštitnika ekologije, članovi FSRa nastoje čuvati sve što je vrijedno u prirodi jer iskorištavanje prirode često donosi neprikladne poteškoće siromašnima. Slijedeći primjer sv. Franje, koji je imao poseban osjećaj za sva Božja stvorenja i koji je 1979. god. proglašen nebeskim zaštitnikom prijatelja ekologije, prednjače i podržavaju sve koji se bore protiv zagađenja prirode i ljudske okoline.

 

Socijalna pravda

Svjetovni franjevci pozvani su doprinositi, nadahnuti porukom sv. Franje, civilizaciji u koji dostojanstvo ljudske osobe, odgovornost i ljubav mogu biti stvarnost. Oni bi se trebali protiviti svakoj vrsti iskorištavanja, diskriminacije, isključivoti i svakog stava ravnodušnosti prema drugima. Promiču građenje bratstva.
Nadahnuti evanđeoskim duhom radosno susreću braću i sestre, napose one koji su siromašni i na rubu društva. Zauzimaju se i podupiru pokrete koji se bore protiv svih oblika izrabljivanja, diskriminacije i siromaštva. Kao zajednica, iza koje stoji Crkva sa svojim autoritetom, služi toj istoj Crkvi u promicanju evanđeoske poruke preko raznih oblika evangelizacije da će "više" raditi za humanije odnose u društvu.

 

Rad i odmor

Za sv. Franju rad je dar i raditi je milost. Dnevni rad nije samo sredstvo življenja, nego i prilika služiti Bogu i susjedima kao i način razvijanja osobnosti. Braća i sestre po svom pozivu trebali bi se brinuti da svi imaju mogućnost rada i da uvjeti rada budu uvijek ljudski. Odmor i rekreacija imaju svoju vrijednost i potrebni su za osobni razvoj. Braća i sestre trebaju održavati ravnotežu između rada i odmora i težiti da vrijeme odmora ima svoje značanje.

 

Promicanje mira

Svjetovni franjevci pozvani su biti nositelji mira u svojim obiteljima i društvu. Braća i sestre trebaju se brinuti da njihova djelovanja trebaju biti nadahnuta kršćanskom ljubavlju.

Surađuju sa svim pokretima koji promiču sveopće bratstvo među narodima i obavezuju se da će ostvarivati uvjete dostojne života za svakoga, te promicati slobodu svakog naroda.

 

Obitelj

Svjetovni franjevci trebaju razmišljati da je njihova obitelj prvo mjesto u kojem žive svoju kršćansku obvezu i franjevački poziv. Unutar obitelji trebaju pronaći vremena za molitvu, za riječ Božju i kršćansku katehezu. Ljepota i snaga ljudske obitelji – muža i žene – svjedočannstvo je za njihovu obitelj, Crkvu i svijet.

 

(Franjevačka) mladež

U Hrvatskoj je FRAMA nastajala i širila se početkom 90-tih godina, točnije 1992. godine. Početak Franjevačke mladeži u Hrvatskoj obilježen je velikim društvenim i političkim promjenama: priznanje Hrvatske, sloboda vjere i na poseban način rat za slobodu i samostalnost. U svim ovim velikim društvenim i političkim promjenama mladi iz FRAME u Hrvatskoj osjetili su milost franjevačkog poziva da bi se zatim malo pomalo organizirali u bratstvo postajući tako i pokretači nove duhovne obnove a za kojom su društvo i crkva u Hrvatskoj čeznuli. Ovaj "oblik života" mladi su brzo prepoznali kao novu mogućnost u življenju i promicanju evanđeoske poruke. Ubrzo nakon Hrvatske FRAMA je zahvatila i mlade u Bosni i Hercegovini koji su otvorena srca prihvatili ovaj novi način življenja poruke svetog Franje promičući tako duh suživota i pomirenja u vrlo teškim životnmim okolnostima koje su nastale za vrijeme i nakon rata u BiH. Osvrćući se nazad, danas nakon skoro 20 godina, možemo  samo zahvaliti Bogu na tolikim milostma kojima je blagoslovio sve nas te isto tako zahvaliti na svim mladima koji su prošli kroz FRAM-u ostavljajući tako svijetli trag u njenoj povijesti.

 

Kako postati članom FSR-a

Imati volju i želju izdignuti se iznad svakodnevne kršćanske "osrednjosti" i odlučno prihvatiti zov Evandjelja po uzoru na sv. Franju. Biti oduševljen idealima sv. Franje. Prijaviti se ministru mjesnog bratstva pismeno ili usmeno. Tom se prijavom postaje "kandidatom". Priprava traje oko šest mjeseci. Kroz vrijeme priprave upoznaje se narav i svrha bratstva, Sveto Pismo, osoba i spisi sv. Franje, franjevačka duhovnost, Pravilo i Konstitucije, odgaja se u ljubavi prema Crkvi i njezinu učiteljstvu.

Kad se završi vrijeme priprave, ulazi se u godinu novicijata. Nakon novicijata polažu se pred čitavom zajednicom "zavjeti" na Pravilo FSR-a i život po tom Pravilu.

Obećanja su svečani crkveni čin, kojim pripravnik, sjećajući se poziva Kristova, obnavlja krsna obećanja i javno potvrđuje vlastitu odluku da će živjeti Evandjelje u svijetu po primjeru sv. Franje i Pravila FSR-a. Jednom dato Obećanje jest trajno prihvaćanje obaveza pojedinca prema Bratstvu i Bratstva prema svakom pojedinom članu.

Zajednica FSR-a živi svoje poslanje preko redovitih susreta, duhovnih obnova, sakramentalnog života, raznih oblika karitativne djelatnosti, dosljednim svjedočenjem vjere u svakodnevnom ophođenju s ljudima i svim stvorenjima.

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2148
Ovaj mjesecOvaj mjesec73556
UkupnoUkupno4907277

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 108 

Administrator

franodoljanin@gmail.com