Hrvace - Župa Svih Svetih

Sažetak

Župa Hrvace nalazi se u južnoj Hrvatskoj. Zauzima sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije i Cetinske krajine "jedne lijepe pokrajine" (Alberto Fortis). Omeđena je vi­sokim planinskim barijerama Dinare (1913 m) i Svilaje (1509 m). Župi Hrvace pripadaju sela Hrvace i Rumin s pripadajućom katastarskom površinom 34000 m2. Graniči sa župama Gospe Sinjske, Zelovom, Potravljem, Bitelićem i Bajagićem.

Središnjim dijelom župe prolazi prometnica Split-Sinj-Knin-Zagreb.

Prirodne su ljepote župe iznimne: valoviti brežuljci koji prerastaju u visoke planine, te "čarobno Hrvatačko polje" površine 19 km2, koje je ispresijecano potocima: Krupom, Žužinim vrilom, te rječicom Vojskovom, tim biserom i draguljem Hrvaca, zatim Šajanom i Jejevcem i dvama krasnim jezerima Miloševim i Stipančevim kod Krinja, koji iz­gledaju kao dva modra oka na licu zemlje. Sve te vode, potoci i rječice, jezera i izvori slijevaju se u rijeku Cetinu, tu gospodaricu voda srednje Dalmacije. Još se u Cetinu s lijeve strane ulijevaju potoci Veliki i Mali Rumin.2

Župa Hrvace spada među najbogatije župe vodama i izvorima; ima 52 izvora, od kojih ljeti presuši 12.

Hrvatačka kotlina spada u kategoriju zaštićenog krajolika, jer predstavlja pejzažno i geomorfološki kraj, hidrološki zanimljiv, posebno karakterističan za ovo područje.

Ovu divnu prirodu, ljepotu ove župe i mjes­ta mnogi su zapazili. Izdvojimo dvojicu. Dr. Vjekoslav Klaić piše 29. lipnja 1868. godine:

"Popodne pođosmo na čarobno Hrvatačko polje i do najljepšeg sela Hrvatce, koje se stere Sinju na sjeveru..." a dr. Ivan Bašić, prof. ani­malne fiziologije, rekao je: "Selo Hrvace je jed­no od najljepših sela u Hrvatskoj, njegove su ljepote i položaj jedinstven i veličanstven."

Na ovom tlu živjeli su i vladali razni narodi i vladari. Najstariji tragovi prapovijesnog čovjeka na ovom području smještaju se u mlađe ka­meno doba ili u neolitik (7000. - 2500. g. pr. Krista). O tome nam govore dvije pećine: peći­na Tamnica i Stipanovića (Vodena) pećina.

Slijedi razdoblje bakra i bronce (2500. - 800. g. pr. Krista). Iz ovog razdoblja imamo nalazišta oko Velikog Rumina i Velike Kekezove gomile.

U željeznom periodu (800. g. pr. Krista – 9. g. posl. Krista) tu žive ilirska plemena: Delmati, Liburni...

Rimljani su nakon 160 godina uspjeli pokoriti Ilire. Iz ovog rimskog vremena pronađeno je više nadgrobnih spomenika, ostaci rimskog vodovoda što je kroz Hrvace vodio prema Aeq-uumu, te natpis posvećen u čast rimskom caru Aurelijanu (270. - 275. posl. Krista), ugrađen u kuću Mate Lovrića kod Malog Rumina.

Hrvati su se ovdje nastanili u vrijeme seobe naroda, odnosno doseljenja Hrvata u ove kra­jeve od 7. - 8. stoljeća. Tu su prihvatili kršćan­sku vjeru i živjeli u Cetinskoj županiji i Splitskoj biskupiji (nekoć Solinskoj). Hrvati­ma su vladali najprije hrvatski knezovi i kra­ljevi, a zatim u srednjem vijeku, hrvatski ve­likaši: Šubići, Nelipići, Frankopani...

Turske su snage osvojile Sinj 1513. ili 1536. godine. Nakon pada Klisa 1537. godine, Cet­inska krajina, pa tako i Hrvace, bili su pod osmanlijskom vlašću do 1686. godine. Narodu je bilo vrlo teško živjeti pod muslimanskom vlašću. Sigurno su tada mnogi iz ovog kraja pobjegli, a neki su i ostali. U ovo mjesto Tur­ci su doveli svoje sunarodnjake. U Hrvacima su, kako svjedoči defter iz godine 1604., ure­dili svoju kasabu (varoš), sagradili džamiju i imali svoje imame (svećenike), mujezina (službenika koji je s minareta pozivao vjernike na molitvu).Vjerskih službenika bijaše 59 oženjenih i 31 neoženjenih. Najveći vele­posjednici bili su mahom muslimanske age. Za vrijeme 150 godina osmanlijske su vlasti u svim mjestima porušile kršćanske vjerske objekte: crkve, kapele i groblja.

Cetinska krajina i Hrvace oslobođeni su od muslimanske vlasti 1686. godine. Franjevci Bosne Srebrene dovode u krajinu veliko mnoštvo kršćana i tako naseljavaju ovu plodnu zemlju. Od sada ovdje vladaju Mlečani (Venecija) od 1686. - 1797., a Austrijanci (Aus­trougarska monarhija) od 1797. - 1918., s malim prekidom vladavine Francuza. Kroz ovo vri­jeme mnogo toga se obnovilo, sagradile crkve, putovi...

I dalje tuđinci vladaju Hrvatskom i našim mjestom od 1918. -1941. godine. Hrvatska ula­zi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovena­ca (Kraljevine Jugoslavije). Hrvati su opet pod srpskom hegemonijom. Vrlo kratko vrijeme narod se veselio svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941. - 1945.), a od tada pa sve do 1990. opet na ovim prostorima vladaju Srbi u novoj komunističkoj Jugoslaviji. Komunisti šalju u zatvore svoje protivnike i ubijaju ih. S posebnim su žarom progonili katoličku Cr­kvu, njezine službenike i vjernike. Spomeni­mo samo to da su iz redova naše Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu ubili 44 franjevca.

U Domovinskom ratu od (1991. - 1995.), Hr­vati su pod vodstvom svoga predsjednika, dr. Franje Tuđmana, pobijedili neprijatelje i us­postavili Republiku Hrvatsku. Bogu hvala na njegovu daru, daru slobode i države! I sada postoje problemi, kao i svugdje po svijetu, ali sve je lakše kad si svoj na svome. Kako budemo radili i kakvu vlast budemo birali, tako će nam i biti!

Sredina župe je uzvisina Crkveni brijeg s koje­ga se pruža divan pogled na čitavu župu i dio Sinjske krajine. Tu je bila prva crkva - staro­hrvatska crkva - o kojoj nam svjedoče ulom­ci (ostaci) koji se nalaze u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Tu crkvu porušile su Osmanlije kad su zauzeli Cetin­sku krajinu. Drugu crkvu su ponovno sagradili vjernici već 1686., čim su se oslobodili islam­ske vlasti. Treću, sadašnju crkvu sagradili su vjernici 1871. pod vodstvom vrijednog žup­nika fra Mate Vezilića. Crkva ima pet oltara. Najvrijednije što crkva ima su dvije svete, umjetničke slike Gospe Žalosne (Hrvatačke Gospe), koja je nastala iz škole Karla Dolcija krajem 18. stoljeća, te sliku Svih Svetih, koju je naslikao Francesco Maggioto 1790. Ove su slike najveći ures hrvatačke crkve. Hrvatačka župa bila je dugo vremena kapelanija (dio) župe Gospe Sinjske, kojom su upravljali fra­njevci Sinjskog samostana. Od 1757. broje se hrvatački župnici, kojih je dosada bilo 48. Podrijetlom iz župe dosad je poznato 24 svećenika (franjevca), od kojih je preminulo 13, a živih je još uvijek 11. Časnih sestara raznih redovničkih zajednica bilo je 37. Umr­lo ih je 10, a živih još ima 27. Uz crkvu se nalazi staro groblje, a novo groblje s novom mrtvačnicom dvjestotinjak je metara južnije. Između crkve i novog groblja sagrađena je i nova župna kuća 1991- godine.

Prema maticama od 1818. - 2001. godine u župi Hrvace krštenih je 10.703, umrlih 6.861, vjenčanih 2.485.

U I. svjetskom ratu poginulo je 32, u II. 165, a u Domovinskom ratu 6. Ukupno 203.

Godine 1857. Hrvace broje 1286 stanovnika; 1900. godine 1784 stanovnika; godinel921. stanovnika je bilo 2137; godine 1948. 2026 stanovnika; godine 1953- bilo je 2602; god­ine 1971. stanovnika 2250; godine 1981. stanovnika 2402; godine 1991. stanovnika 2082 i godine 2001. stanovnika 1857.

Iseljenici u prekomorske zemlje: Australija (56 -151), Južna Amerika (15 - 60), Sjeverna Ameri­ka (16 -74), te još u europske zemlje (75 - 267); ukupno 162 obitelji s 552 člana. Danas pos­toji 60 hrvatačkih prezimena.

U ovoj Monografiji još možete doznati o običa­jima u Hrvacima, školi u Hrvacima i Hrvatačanima (u mjestu i po svijetu s visokom struč­nom spremom, koliko smo mogli doznati). Posebno ističemo najpoznatije Hrvatačane: Ivana Galica, promotora moderne umjetno­sti u Splitu, Stjepana Rađana, hrvatskog pučkog književnika, fra Jerka Lovrića, provin­cijala Franjevačke provincije Presvetog Ot­kupitelja sa sjedištem u Splitu, a tu su i naši svećenici - mučenici fra Petar Paviša, fra Stan­ko Bradarić i don Ivan Šarić. Možete još proči­tati poslovice i šale, o športu, gospodarstvu u Hrvacima, alkarima iz Hrvaca itd.

Knjiga je napisana i kao sjećanje na Veliki jubilej Kršćanstva, 2000-tu godinu, te kao sjećanje na 520. obljetnicu (1480.-2000.) pr­vog pisanog poznatog spomena Hrvaca -Hrowacza - 25. srpnja 1480. godine u Budimu (Budimpešti), u povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša Korvina poslanicima Poljičke Republike (vidi sliku str. 61-62).

Svim Hrvatačanima iseljenicima iz Hrvaca i njihovim potomcima u prekomorskim zemljama i u Europi želimo mir, radost, Božji blagoslov i svako dobro od Gospodina Isusa Krista.

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Odgođeni su susreti trajne formacije (regionalni susreti)

************

Dan otvorenih vrata Klerikata

************

Adresa e-pošte:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Muka po Ivanu (provincijski napjev /zapisao fra Stipica Grgat)

Muka po Ivanu (provincijski napjev /Služba Božja - fra Mile Čirko)

Muka po Marku (provincijski napjev /Služba Božja - fra Mile Čirko)

Muka po Mateju (provincijski napjev /Služba Božja - fra Mile Čirko)

Muka po Luki (provincijski napjev /Služba Božja - fra Mile Čirko)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1985
Ovaj mjesecOvaj mjesec69566
UkupnoUkupno7612067

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 56