Šibenik-Crnica: Proslava svetkovine Bezgrješnoga Začeća

Trodnevnica Gospi Bezgrješnoga Začeća

U nedjelju 5. prosinca 2010.

     u 9          sati:       Gospina krunica i loretske pohvale, molitva trodnevnice 

     u 9,30     sati:        župna misa - predvodi župnik fra Nikola Ćurčija

U utorak 6. prosinca 2010.

     u 16,30    sati:       Gospina krunica i loretske pohvale, molitva trodnevnice 

     u 17        sati:      večernja misa - predvodi župnik fra Nikola Ćurčija

U srijedu 7. prosinca 2010.

     u 16,30      sati:       Gospina krunica i loretske pohvale, molitva trodnevnice 

     u 17           sati:      večernja misa - predvodi župnik fra Nikola Ćurčija

 

Svetkovina Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije

U srijedu, 8. prosinca 2010.

     u 9,30     sati:     župna misa - predvodi župnik fra Nikola Ćurčija

     u 17        sati:     večernja misa - predvodi fra Ivan Nimac župnik i gvardijan na Šubićevcu

Crnica - Crkva Sveta Nediljica
 

Osnivanje Župe Bezgrješnoga Začeća u Crnici

Djelovanje vjerskih zajednica u Narodnoj Republici Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, tako i Katoličke crkve, određivao je Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1953. godine. Zakon je imao 24 člana i previše je bio rastezljiv i davao je lokalnim vlastima previše ovlasti u odlučivanju. Iako je vjera, prema ovom Zakonu (čl. 1.), bila privatna stvar svakoga građanina, vjernici su bili slobodni u ispovijedanju vjere samo u vjerskim prostorima.

Kao nadopunu na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, Izvršno vijeće sabora Narodne Republike Hrvatske, od 12. srpnja 1961., donijelo je Uredbu o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ovom Uredbom državne vlasti su odredile značenje crkvenoga prostora koji mora služiti samo u vjerske svrhe. Vjerska zajednica, prema Uredbi, dužna je obavijestiti općinski Odjel za unutrašnje poslove ako želi da nova zgrada, odnosno nova prostorija, služi za vjerske obrede. Iako je, prema Uredbi (čl. 1.), vjerska zajednica samo dužna obavijestiti općinski Odjel za unutrašnje poslove o novim prostorijama, u stvarnosti je, često, trebalo dugo čekati odobrenje, odnosno uporabnu dozvolu.

Odnos Crkve i Države odredio je Protokol između Svete Stolice i Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, potpisan u Beogradu 25. lipnja 1966. godine. Prema Protokolu, katolički svećenici su dužni obavljati vjerske obrede samo u crkvenim prostorijama bez političke zloupotrebe.

Koristeći ovlasti mjesnoga biskupa, sukladno kanonu 1428. par. 1., odnosno pozivajući se na kanone 216. i 1427. crkvenoga Zakonika,  msgr. Josip Arnerić odlučio je osnovati nove župe na šibenskom području. U jugoistočnom dijelu šibenskoga dekanata, 19. kolovoza 1964., osnovao je dvije župe: Župu Sv. Josipa Radnika u Ražinama, jer se Donje Polje, oko Tvornice lakih metala (TLM), napučilo radničkim stanovništvom, i Župu Uznesenja Marijina u Grebaštici, jer se oko Jadranske magistrale povećao broj novoizgrađenih stambenih kuća.

U to vrijeme na području grada Šibenika bile su tri župe: Župa Sv. Jakova u Gradu, Župa Sv. Križa u Docu i Župa Gospe van Grada u Varošu.

Budući da je industrijska revolucija 60-ih godina 20. stoljeća napučila mnoštvo radničkoga stanovništva kako na gradsko područje tako i u prigradska naselja, msgr. Arnerić osnovao je, 4. studenoga 1966., šest novih župa šibenskoga dekanata: Župu Imena Isusova na Baldekinu (odluka br. 971), Župu Bezgrješnoga Začeća u Crnici (odluka br. 972), Župu Pohođenja Marijina u Njivicama (odluka br. 973), Župu Uznesenja Marijina u Bilicama (odluka br. 974), Župu Gospe od Zdravlja u Dubravi (odluka br. 975) i Župu Sv. Jeronima na Meterizama (odluka br. 976).  

Iznad jadranske magistrale, jugoistočno od Drniške ceste, nastalo je, 70-ih godina 20. stoljeća, novo gradsko naselje na Šubićevcu, koje je pripadalo župi Sv. Jeronima na Meterizama. Msgr. Arnerić osnovao je, 13. studenoga 1978., novu Župu Sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu.

Budući da je tada šibenski dekanat imao 26 župa, msgr. Arnerić je, 1978., osnovao dva nova dekanata: rogoznički dekanat sa šest župa i ražinski dekanat s osam župa, a šibenski dekanat je imao četrnaest župa, osam gradskih i šest prigradskih župa.

Osim Župe Gospe van Grada u Varošu, msgr. Arnerić povjerio je pet novih gradskih župa Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja: Župu Bezgrješnoga Začeća u Crnici, Župu Uznesenja Marijina u Bilicama, Župu Gospe od Zdravlja u Dubravi, Župu Sv. Jeronima na Meterizama i Župu Sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu.

Na području Župe Bezgrješnoga Začeća u Crnici, prema zadnjem blagoslovu obitelji, stanuje 467 katoličkih obitelji u kojima živi 1315 vjernika.

Da bi župnici-franjevci imali dolično mjesto stanovanja, na okružnom kapitulu u Franjevačkom samostanu Sv. Lovre u Šibeniku, 20. siječnja 1999., donesen je prijedlog da se sagradi nova Franjevačka kuća na području Šubićevca.

Kada su sve predradnje provedene, Uprava Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, donijela je odluku, br. 01-238/99, od 12. travnja 1999., da se izgradi nova redovnička kuća i župna crkva sv. Ante Padovanskoga u Šibeniku na Šubićevcu, prema nacrtu dipl. ing. arh. Nikole Bašića iz Zadra.

Izgradnja je trajala od blagoslova temeljnoga kamena, od 4. prosinca 2002., do blagoslova zaglavnoga kamena, do 15. studenoga 2007. godine.

Franjevačka kuća sagrađena je sjeverozapadno od crkve. To je suvremena građevina klaustralnoga oblika. U prizemlju, nakon dvorišnih vrata, nalaze se župne prostorije. Na katu je samostanski klaustar, blagovaonica i kuhinja, gospodarski dio i molitvena dvorana. Na dva kata su smještene redovničke sobe, a u potkrovlju je dnevni boravak, čitaonica i knjižnica.

Od 1. veljače 2008. u Franjevačku kuću, uz crkvu sv. Ante Padovanskoga, na Šubićevcu, nastanilo se pet župnika, među kojima je i župnik crkve Svete Nediljice u Crnici.

.

Župnici u Župi Bezgrješnoga Začeća u Crnici

U Župi Bezgrješnoga Začeća u Crnici (1966. - 2010.) pastorizirali su se sljedeći župnici:

  • Fra Brenardin Tičić,       1966. - 1967.
  • Fra Stanko Mandac,      1967. - 1970.
  • Fra Petar Bezina,          1970. - 1982.
  • Fra Ljubo Ivančević       1982. - 1994.
  • Fra Nedjeljko Tabak      1994. - 1995.
  • Fra Božo Ćurčija           1995. - 2000.
  • Fra Branimir Šegota      2000. - 2003.
  • Fra Ante Vukušić          2003. - 2006.
  • Fra Nikola Ćurčija          od 27. srpnja 2006.

.

Naziv mjesta Crnica

Naziv Crnica kroz povijest pisalo se na različite načine: Carvnica, Cermnica, Cernica, Carovnica, Carvnica, Carnica, Zarnica.

Ime najvjerojatnije dolazi od pojma «crn» ili «crnika» jer je ovo područje nekad bilo prekriveno crnogoričnom šumom, a ne, kako neki tvrde, da ime dolazi od crne kuge koja je u ovom kraju harala od 1649. do 1650., u vrijeme kada je iz ovoga kraja iselilo mnoštvo stanovništva.

 .

Župna crkva Svete Nediljice

Crkva Svete Nediljice, s mjesnim grobljem, nalazi se izvan povijesne jezgre grada Šibenika, na jugozapadnoj padini, uz srednjovjekovne gradske zidine, na visoravni iznad morske uvale Veslo. Prvi put se, prema povijesnim dokumentima, spominje 1460. godine.

Crkva na pročelju, iznad glavnoga ulaza, ima zvonik na preslicu; jednobrodna je s pravokutnim prezbiterijem, a orijentirana je prema kršćanskoj tradiciji ad lucem, to jest ulaz je na zapadnoj, a apsida, odnosno prezbiterij, je na istočnoj strani.

Tijekom više obnova unutrašnjost crkve je barokizirana, a osobito glavni oltar i svod.

Početak gradnje crkve je zagonetan. Naime, kao vrijeme gradnje navodi se godina 1460., ali Juraj Šižgorić je zabilježio legendu, koju spominje i Krste Stošić, da je na vrhu brežuljka, kod izvora Roško, već davno sagrađena crkva u čast Svete Nediljice, od koje do danas nije ostao nikakvih tragova, ali je na tom mjestu kasnije sagrađena nova crkva slična današnjoj.

Po sakralnom likovnom motivu stare oltarne Gospine slike Župa u Crnici, 4. studenoga 1966., dobila je ime Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije, ali vjernici crkvu i dalje zovu Sveta Nediljica.

Crkva je zavjetna, jer vjernici iz Šibenika i bliže okolice i danas rado posjećuju Svetu Nediljicu, osobito prve nedjelje u mjesecu, pogotovo u srpnju.

Prema imenu, koje i danas nosi, crkva u Crnici sagrađena je u čast prvoga dana u tjednu, kojega hrvatski vjernici zovu - nedjelja ili Dan Gospodnji, to jest crkva je sagrađena u čast dana uskrsnuća Gospodinova - Uskrsa. Tako bismo, s pravom, crkvu u Crnici mogli nazvati jedinstvenim imenom: Sveta Nediljica uskrsnuća Gospodinova.

.

Slika Svete Nediljice

Na glavnom oltaru sve do nedavno se nalazila stara Gospina slika, iz godine 1609., koju su vjernici nabavili prema preporuci šibenskoga biskupa. Slika je bila manjih dimenzija nego što je retabl glavnoga oltara, pa je nespretno i nestručno proširivana. Na sliku su, prema kršćanskom običaju, postavljani različiti zavjetni darovi. Vrijeme je učinilo svoje, i slika je tijekom vremena oštećena.

Novu sliku Gospe Bezgrješnoga Začeća u Crnici, koja se danas nalazi na glavnom oltaru, naslikao je Vlado Šerić. Nova slika postavljena je na retabl glavnoga oltara 26. veljače 1989., kada ju je šibenski biskup msgr. Josip Arnerić, prigodom pastirskoga pohoda, blagoslovio i predao vjernicima na štovanje. Tada je stara zavjetna slika smještena u župnu kuću.

Stara oltarna slika, koju vjernici nazivaju Sveta Nediljica, prikazuje motiv Bezgrješnog Začeća. U središnjem dijelu prikazana je Bogorodica s Djetetom u naručju. Stoji uspravno na polumjesecu a pod nogama joj je zmaj. Smještena je u mandorlu zlatne boje, okruženu anđelima.

Slika je izgrađena u tehnici ulje na platnu, dimenzije 121 x 214 cm. Slika je u izuzetnom lošem stanju. Platno je aplicirano na drvenu podlogu koja je crvotočna.

Platno je krhko i lomljivo, vidljiva su brojna mehanička oštećenja, a slikani sloj otpada. Prekrivena je slojem prašine i prljavštine. Drevni pozlaćeni okvir je gotovo potpuno uništen, preostao je samo mali dio na vrhu slike.

Spomenimo da povjesničar don Krsto Stošić, u knjizi “Sela šibenskog kotara”, tiskana u Šibeniku 1941., spominje Gospinu sliku u crkvi Svete Nedjelje ili Gospe Neoskvrnjenoga Začeća. Po njemu, slika je nabavljena 1609. godine. Ne zna se tko ju je naslikao, no konzervatori i restauratori su mišljenja da je to rad vrsnog slikara.

Po čudotvornoj Gospinoj slici crkva Svete Nediljice je bila na glasu i k njoj su hrlili hodočasnici sve do Drugoga svjetskog rata, posebno iz Ravnih Kotara. O štovanju slike upućuju tragovi zavjetnih pločica. Još su na slici vidljive brojne rupice koje potječu od čavlića kojima su devotne pločice bile pričvršćene.

U doba ratovanja s Turcima Crničari su napustili svoje kuće i živjeli zaklonjeni u gradu. Tada su svete slike iz svih crkava iz polja i predgrađa bile prenesene u grad. Crničari su Gospinu sliku smjestili u crkvu sv. Grgura, a selili su je još dva puta; u crkvu sv. Nikole, pa u crkvu Svetoga Duha.

Na poleđini slike nalaze se dva zapisa:

Prvi zapis: Il 28 marzo 1782/Fù resta.questa pala/sot(t)o il governo di sign./matteo Zanbeli/da me Domenico Vroda

Drugi zapis: ristaurata di/nuovo nel 1861 da me Zebadeo/piccini/il giorno 7 decemb

.

Dogma o Bezgrješnom začeću

Blažena Djevica Marija potvrdila je u Lurdu, 11. veljače 1858. skromnoj djevojčici Bernardici svoje ime: Ja sam Bezgrješno Začeće. Četiri godine prije Gospina ukazanja u Lurdu, godine 1854., papa Pio IX., bulom Ineffabilis Deus proglasio je dogmu o Bezgrješnom začeću u kojoj je izjavio: Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku začeća, jedinstvenom je milošću spašena i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.

U ikonografiji zapadnoga kršćanstva lik Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije prikazuje se na temelju Apokalipse (Otkr 12.1) kao stojeći lik, u bijeloj haljini i plavetnom ogrtaču, oborena pogleda, okrunjena vijencem od 12 zvijezda, stojeći na polumjesecu i na kugli zemaljskoj, gdje nogama satire edensku zmiju koja u ustima pridržava jabuku.

.

Župna kuća u Crnici

Župa posjeduje trošnu kuću, kao pastoralni župni centar u blizini crkve, u ulici Ive Zaninovića 35. Prema Posjedovnici, koja je pohranjena u župnom arhivu, površina župne kuće iznosi 88 m2, a dvorište 105 m2, s oznakom zemljišta kuće i dvorišta br. 5100/2, sveukupno 193 m2. Nažalost, kuća je u trošnom stanju i nije za pastoralnu uporabu, a nema ni svoj vlastiti ulaz. Zato je vrlo neprikladna za susrete vjernika za pastoralne djelatnosti u župi.

Stoga, Župa Bezgrješnoga začeća Blažene djevice Marije u Crnici koristi župnu crkvu Svete Nediljice ne samo za bogoslužje nego i za sve župne djelatnosti kroz liturgijsku godinu, kao što su: vjeronaučna obuka, probe zbornoga pjevanja, susreti s roditeljima, susret s pastoralnim  i ekonomskim župnim vijećem, susreti s caritasovim djelatnicima, susreti s ministrantskom skupinom, prigodnim predavanjima...

.

Župni list Sveta Nediljica

Prvi broj župnoga obavijesnog glasila pod nazivom Sveta Nediljica izišao je za Božić 2006. godine.

Župni list Sveta Nediljica izlazi dva puta godišnje, za Božić i Uskrs, u 500 primjeraka. List je dvobojan, formata B5, tiskan na eko-papiru. U pet godina izišlo je 9 župnih listova na 144 stranice. 

.

Web stanica

Prateći korak suvremenih obavijesnih sredstava i elektroničkih pomagala, od 25. svibnja 2007., Župa Bezgrješnoga Začeća u Crnici pokrenula je svoju web stranicu: www.zupa-crnica.net

.

Služba Božja

U župi Bezgrješnoga Začeća, odnosno u crkvi Svete Nediljice u Crnici, misno slavlje održava se prema ustaljenom slijedu:

            nedjeljom i svetkovinom

            u zimskom računanju vremena 

                   studeni - ožujak           u 9,30 sati

            u ljetnom računanju vremena

                   travanj – lipanj            u 9,30 sati

            u ljetnim mjesecima

                   srpanj - kolovoz          u  9,00 sati

            u ljetnom računanju vremena

                   rujan - listopad            u 9,30 sati

 

            radnim danom i blagdanom 

            u zimskom računanju vremena

                   studeni - prosinac       u 17 sati

                   prosinca - siječanj       u 16 sati

                   veljača - ožujak           u 17 sati

            u ljetnom računanju vremena

                   travanj - lipanj            u 18 sati

            u ljetnim mjesecima

                   srpanj - kolovoz          u 19 sati

            u ljetnom računanju vremena

                   rujan - listopad           u 18 sati

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1187
Ovaj mjesecOvaj mjesec69734
UkupnoUkupno5158193

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 90 

Administrator

franodoljanin@gmail.com