Split: Devetnica Gospi od Zdravlja (7. dan)

Nakon molitve krunice, u četvrtak, 18. studenoga 2010., sedmon dana devetnice Gospi od Zdravlja euharistijsko slavlje u 19.00 sati predvodio je i propovijedao fra Ivan Nimac, definitor te gvardijan i župnik u Šibeniku na Šubićevcu. Za vrijeme mise pjevao je Zbor sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga splitske provincije Navještenja Marijina. Fra Ivan Nimac u propovijedi je rekao:

Draga braćo i sestre, okupili smo se u ovoj crkvi oko ove drevne slike koju nazivamo Gospa od Zdravlja, dakle, Gospa koja pomaže kada je čovjeku ugroženo zdravlje. Kada je čovjek u nekoj određenoj krizi, i u toj životnoj krizi, vjerničko je iskustvo da nam Marija pomaže. Ta riječ kriza danas se čuje sto puta na dan. Malo sam pogledao, naravno na internetu, koliko se puta ta riječ upotreblja. I našao sam da je u njemačkom jezičnom području to bila riječ godine, bila prošle godine, i da će biti sigurno i ove godine. Dakle, riječ koja se najčešće upotrebljava u javnome životu, u komunikaciji, jest kriza. Pa kad je tako u Njemačkoj, kažem ja sam sebi, koliko je to onda u Hrvatskoj. Kriza može biti kod jednoga čovjeka, kriza može biti u Crkvi – vjernička kriza, kriza vjere, a kriza može biti i kriza čovječanstva, može biti kriza jedne civilizacije. Pa sam na jedan način odlučio, zajedno s vama, razmišljati ove tri večeri, koliko ću s vama biti, da razmišljamo o tome kako Marija može pomoći u jednoj, ono što se danas naziva globalnoj krizi, dakle, čovječanstvu. Čovječanstvo je, nema sumnje, u jednoj velikoj krizi. Večeras ćemo o tome razmišljati. Sutra ćemo: Marija je majka i Crkve, a Marija je i majka svakoga od nas kad se zajednica nađe u krizi i kad se i pojedinac nađe u krizi.

Kriza nije samo financijska kriza o kojoj se govori, ona je kudikamo dublja kriza. Jedan je Amerikanac napisao, prije par godina, knjigu 'Smrt Zapada'. Dakle, Zapad jedna kultura, jedna civilizacija koja je stvorila cijeli ovaj i ekonomski i tehnički napredak, stvorila moderno društvo, razvila znanost – nalazi se u jednoj dubokoj krizi. Dakle, ne samo ekonomska kriza, ne samo financijska kriza, ne samo kriza rada, nego kriza čovjeka. Dogodilo se upravo na tome području u svijetu u kojemu i mi živimo, u kulturi u kojoj i mi participiramo jedna duboka kriza koja se može usporediti sa onom prvotnom krizom, sa onim prvotnim grijehom koji je čovjek učinio, a to je neposluh Bogu. I tada je čovjeka, na početku, zahvatila ta kriza, da je on izgubio sam sebe 'Adame, gdje si?'. I danas je čovjek jednako tako odbacio Boga i on više ne zna gdje je on. Najveća kriza koja se mogla dogoditi a to je kad je čovjek odbacio Boga s kojim je stvarao ovu zapadnu kulturu kad se odrekao Boga da čovjek više ne zna što je on. Čovjek je biblijski definiran kao slika Božja. A što sada kada nema Boga, tko će sada čovjeka definirati? Tko će sada kazati što je sada čovjek? Tu se, braćo i sestre,  nalazimo u jednoj teškoj krizi – da čovjek ne zna što će sa sobom. Prepušten je silama ovoga svijeta financijskim, gospodarskim ekonomskim silama tako da je čovjek promatran samo kao ekonomsko biće, stvar među stvarima, stroj među strojevima. Dapače, i najskuplji stroj, najskuplji proizvođač – čovjek je preskup - tako svi ekonomisti kažu. Preskup je čovjek. Od onoga tko zapošljava nekoliko ljudi do onoga tko zapošljava tisuće ljudi. Nažalost, već dugo se u obiteljima govori da su preskupa i djeca. Preskupa su djeca. tko će ih nahraniti. Dakle, čovjek je postao preskup. Glasoviti ruski pjesnik Gorki kazao je: 'Čovjek kako to gordo zvuči', a danas se ponavlja 'Čovjek kako to skupo zvuči'. Naravno, da je onda poremećen cijeli sustav, sustav društevnih odnosa. Sada nagone starce da rade do 65, do 70 godina jer je čovjek skup.

Druga jedna kriza, kad je čovjek izgubio sebe, on je izgubio i svoga brata. Čovjek koji je izgubio Boga, izgubio je svoju dušu. Što je od njega ostalo? Ništa! To je kao kad tisuću stavite 1 i stavite tri nule uz to i onda odbacite onaj 1 – koliko god bilo nula to je ništa. Čovjek ne zna što je on, a još manje tko je njegov bližnji. Čovjek se osamio. Sam sa sobom. Prije nekoliko godina u jednom dječjem vrtiću, kojeg drže časne sestre, imao svetu misu prije Božića za malu djecu u vrtiću. Ne mogu djeci propovijedati onako samo monolog nego sam uspostavio mali dijalog s njima. Nosio sam mikrofon i upitao sam djecu: „Da ovdje dođe sada mali Isus, što bi ti njega upitao?“ Odgovori su bili različiti: jedan bi pitao igračku, drugi avion, ovu ili onu stvar, a mali Stipe diže ruku i reče 'Ja bi pitao jednoga brata'. Sva su se djeca, naravno, nasmijala - 'on bi brata'. Možda ni mali Stipe nije bio svjestan što on pita. Ali, izrekao je najdublju čežnju, izrekao je najdublju krizu koju proživljava današnji čovjek – nema brata! Nema sestre! Ne prepoznaje u čovjeku brata. Ne prepoznaje u čovjeku dostojanstvo čovjeka. Ako nema brata, nije se spreman ni žrtvovati za njega, nije spreman ni dijeliti ništa s njime. Naravno, da se onda u čovjeku javlja egoizam takovih razmjera da ne može ni on sam niti može društvo doći tome na kraj. Kad gledamo ljude koje zatvaraju, a imaju puno, pa se čovjek pita što ti ljudi rade. Kad u Americi zatvore direktora banke koji milijarde ima, draga braćo i sestre, pa što je njemu trebalo krasti? Ima milijarde! Ali, tu je taj egoizam, egoizam s kojim on ne može na kraj doći. I mi srljamo, zaista, kad je čovjek odbacio Boga, da se čovjek tako izgubio da se sam ne snalazi i sa svojim nutarnjim egoizmom ne može izići na kraj.

Gdje je izlaz iz te duboke krize? Braćo i sestre, ja duboko vjerujem da je blažena Djevica Marija ključ koji može otključati rješenje za današnjeg čovjeka, ne samo za mene, za vas koji ste večeras došli u crkvu kao vjernici nego i za čovječanstvo i ovu civilizaciju u kojoj mi živimo. Prije četrdeset godina je u Mariji Bistrici, još je bilo vrijeme komunizma, održan međunarodni znanstveni skup 'Marija - početak novoga svijeta'. Marija je naviještaj, početak (origo – original) i to onoga svijeta kojega Bog hoće. Naime, ta stara Eva, kad je počela kriza, koja je razgovarala sa Sotonom, zato je bila gotova, zato se iznevjerila Bogu, uspostavila je dijalog sa Zmijom, sa đavlom i iznevjerila se Bogu. Marija uspostavlja s Božjim glasnikom dijalog, Marija sluša Božji glas. Njoj nije bilo sve jasno. Ni Evi nije bilo jasno zašto ona ne smije jesti s toga stabla, nije joj bilo jasno što Bog od nje sve traži ali je poslušala glas sotonski i tada je nastala ta užasna kriza. Marija je poslušala, iznenadio ju je taj anđeoski glas 'Zdravo, milosti puna'. I ona prima obećanje Božje, ako bude slušala Boga, Bog joj nudi da postane Majka Božja. Ona ne zna kako će to biti, ali kaže 'Neka mi bude po riječi tvojoj!', 'Neka mi bude po riječi tvojoj!' Ovdje je, draga braćo i sestre, spas za čovječanstvo.

Mi vjernici, nama se ponekad čini, što mi možemo učiniti u današnjem svijetu. Možemo puno svakim odazivom Božjem glasu. Marija je bila jedna siromašna djevojka u Nazaretu, odazvala se tom Božjem glasu i Bog je promijenio svijet preko njezinoga predanja. Mi danas, kad se odazovemo Božjem pozivu, Božjoj ponudi, mi ne možemo sagledati Božje planove, ali možemo poput Marije reći 'Neka mi bude po riječi tvojoj!'. Marija je primila pod križem, slušali smo sada Eanđelje kako je Isus rekao Mariji 'Evo ti sina'. Nije to rekao samo za svetog Ivana. Mislim da je to rekao za sve koji su bili pod križem pa čak i za one koji su bili na križu s njime. Ne mogu vjerovati da je Isus ikoga isključio iz Marijina majčinstva od onih za koje je umirao, dakle, cijeli ovaj svijet, ovu kulturu koja se našla duboko u krizi.

Draga braćo i sestre, lako je biti vjernik kad su svi vjernici, lako je biti vjeran kad su svi vjerni. Ali biti vjernik, kad oko tebe nisu vjernici, biti vjeran kad je malo tko oko tebe vjeran to je poziv, to je zadatak, to je marijanski privilegij. Ovaj Marijin čin kojim je ona primila taj svoj zadatak da spasava čitavi svijet kad je pristala 'Neka mi bude po riječi tvojoj!' da živi, da prihvaća Božju riječ kao Božju volju u svome životu, ona je donijela ovome svijetu spas.

Jedan francuski filozof, razočaran u marksizam, davno je kazao: „Vi, kršćani, vi ljudi nade, dajte i nama tu nadu“. I mnogi danas, draga braćo i sestre, nemaju drugoga pogleda, nemaju drugoga ključa, nemaju druge nade osim kršćanske savjesti koja je ostala Bogu vjerna i s Marijonom pomoću ide kroz ovaj život. Amen.

 .

Kulturni događaj

20.00 sati      prigodni kulturni program

Orguljski recital: Mirko Jankov i Alma Karmelić  

                   Voditeljica kroz program: Suzana Mihaljević

G. Frescobaldi

            Toccata avanti la Messa della Domenica

            Ricercar con obligo di cantare la quinta parte senza toccarla

            Toccata II (dal II libro)

F. Durante

            Vergin tutt’amor

G. Böhm

            Aria Jesu, du bist allzu schön

G. Caccini

            Ave Maria

J. S. Bach

            Concerto C-dur, BWV 594 nach A. Vivaldi

            Bez oznake tempa (Allegro) - Adagio Recitativo - Allegro

J. S. Bach - Ch. Gounod

            Ave Maria

J. S. Bach

            Concerto C-dur, BWV 595 nach J. Ernst Prinz von Sachen - Weimar

            Bez oznake tempa (Allegro)

 

Mirko Jankov (Split, 1983.) na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu postigao je zvanje magistra glazbene pedagogije (2009.), te, kao drugi završeni studij, zvanje magistra muzike (orgulje - izvođački smjer), u klasi red. prof. Ljerke Očić (2010). Trenutno je student poslijediplomskoga specijalističkog studija orgulja na Muzičkoj akademiji (mentori red. prof. Lj. Očić i izv. prof. dr. sc. Vjera Katalinić). Interpretaciju i tehniku orguljanja usavršavao je kod prof. A. Meneghella (Mantova) te kod prof. B. Klapprotta (Weimar).

Uz sviranje orgulja i zborsko dirigiranje aktivno se bavi i organologijom te pedagoškim i muzikološkim radom. Poseban interes i naglasak polaže na stariju hrvatsku kulturnoglazbenu baštinu i glagoljaško pjevanje iz čega redovito objavljuje stručne i znanstvene radove. Radi u glazbenoj školi Dr. fra Ivana Glibotića u Imotskome kao nastavnik orgulja, klavira i povijesti glazbe.

Alma Karmelić (Split, 1983.) pohađala je glazbenu školu Josipa Hatzea u Splitu. Diplomirala je solopjevanje na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 2007. godine u klasi poznate pedagoginje i vokalne umjetnice prof. Nelli Manuilenko. Tijekom svoje glazbene izobrazbe osvojila je nekoliko nagrada.

Sudjelovala je u nekoliko projekata: Večer s Mozartom, koncertna izvedba opere Didona i Enej, a godinu dana bila je članica opernog zbora HNK-a u Splitu. Nastupila je na trideset koncerata s poznatim kvartetom Music Forever (grupa glazbenika s opernim solistima) s kojima uspješno surađuje izvodeći popularne operne i operetne arije. Radi u glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru.

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Duhovne vježbe - 2017.

*********

20.-23. lipnja: Šibenik/Sv. Lovre: Proslava Presvetoga Srca Isusova

********

24. lipnja: Svećeničko ređenje u Splitu

*******

23. - 25. lipnja: Vancouver - Mladifest

********

5. srpnja: Imotski - Dan Provincije

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas989
Ovaj mjesecOvaj mjesec57629
UkupnoUkupno5146088

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 131 

Administrator

franodoljanin@gmail.com