Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjmem na temu „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije“ započeo je 19. listopada 2010. godine u Dugopolju u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Kulturnog sabora Zagore i Matice Hrvatske - Ogranak u Splitu. Fra Luka Delić, župnik župe Unešić, kao izaslanik mons. Ante Ivana, šibenskog biskupa, pozdravio je sudionike znanstvenog skupa slijedećim riječima:

"Osobito mi je zadovoljstvo pozdraviti sve sudionike ovog znanstvenog skupa, na poseban način, predavače, predstavnike lokalnih vlasti, društvenih i gradskih institucija sa željom da ovaj skup bude poticaj za razmišljanje o Zagori a ne njezin „requiem“.

Zagora je postala beznačajno, opustjelo zaleđe čija se  vrijednost  neprestano negira. Mnogi su razlozi tome. Ne smijemo zanemariti činjenicu velikog odlijeva stanovništva u gradove, na obalu zbog prometnih, turističkih i industrijskih funkcija. Pod utjecajem industrijalizacije i prometne revolucije obala je  postala sve značajnija. U lukama se razvila  velika industrija koja je privukla radno sposobno stanovništvo, koje se prije uglavnom bavilo ratarstvom i stočarstvom. Kako za nove poslove u industriji nije bila potrebna osobita stručna sprema prilagodba je bila ubrzana a time i ostanak zagarantiran.  Tijekom 20. st. taj proces iseljavanja dodatno je potaknut razvojem turizma.

Čudnovato je ali istinito, Zagora je tako daleko od zbivanja i svjetske politike a poražena je  upravo tom politikom čija su dva temeljna stupa litoralizacija i globalizacija.

Današnje nas društvo svakodnevno obasiplje novostima ljudskih dostignuća na raznim poljima ljudskog stvaralaštva u okružju sveopće globalizacije. O globalizaciji svi govore, postala  je obilježje suvremenoga svijeta. Proces globalizacije i raspoloživost djelotvorne tehnologije koje prelaze nacionalne interese kriju u sebi i opasnost – univerzalizacije i uniformizacije stilova života što za posljedicu ima  eroziju dosadašnje koncepcije nacionalnog suvereniteta i nacionalne svijesti. Ovaj proces integracije cijeloga svijeta u jedinstveni gospodarski sustav ima svoje negativne učinke – rast nezaposlenosti usred primjene visoke tehnologije, širenje siromaštva i produbljivanje nejednakosti, prevladavanje političkih interesa nad humanim, jačanje individualističke svijesti na štetu zajedništva i drugih.

Najdublja razina fenomena globalizacije jest antropološka razina. Ivan Pavao II. općoj i  nemilosrdnoj globalizaciji suprotstavlja globalizaciju solidarnosti. Opće dobro, kako ističe blagopokojni papa mora postati u "globalizaciji solidarnosti" - globalno opće dobro, a to je - "... najveća moguća sreća svakog pojedinog društva u svijetu, u sadašnjosti i budućnosti, zasnovana na ljudskoj naravi i na očuvanju stvorenoga, s osobitim poštivanjem osnovnih životnih potreba sviju…."

Ulogu Crkve  u svijetu definirao je Drugi vatikanski koncil dogmatskom konstitucijom „O Crkvi u suvremenom svijetu“ (Gaudium et spes) gdje se kaže da je njezina uloga da obnavlja talente i vrline svakoga naroda. Tu svoju ulogu tijekom stoljeća Crkva  je u potpunosti izvršila u našemu narodu. No, današnje  joj je vrijeme, iz perspektive onih koji još žive u Zagori, namrlo sasvim drugačiju ulogu  -  da bude čuvarica kulturne baštine toga kraja  ali i „glas vapijućeg u pustinji“ kako bi neki konačno shvatili da to zaleđe nije samo gospodarski zaostao i demografski ispražnjen prostor, nisu samo radno nesposobni i ostavljeni ljudi ,  nego da je to zaboravljena zemlja, bogate prošlosti, siromašne sadašnjosti i jako neizvjesne budućnosti.

Vjerujem da će ovo vaše nastojanje pridonijeti što potpunijoj spoznaji, ali isto tako biti i poticaj da se suočimo sa stvarnošću i pokušamo unijeti barem tračak svijetla u zamršenost problema kojima se danas suočava Zagora.

Želim  vam dobar i uspješan rad! " 

*********************

Prigodom održavanja znanstvenog skupa izdana je Knjiga sažetaka „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije“ (Zadar-Dugopolje, 2010.) čiji je počasni član dr. sc. Vicko Kapitanović, umirovljeni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.