Split: Predavanje prof. dr. A. Vučkovića na međunarodnom simpoziju |
![]() U četvrtak, 21. 10., na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu otvoren je XVI. međunarodni teološki simpozij Fenomen savjesti. Simpozij traje dva dana (21.–22.10.), a održava se u velikoj dvorani KBF-a. Prof. dr. Nediljko Ante Ančić, dekan, je na početku pozdravio cijelu akademsku zajednicu – na osobit način predstavnike Sveučilišta te goste i predavače simpozija. Uime odsutnog o. nadbiskupa, prisutne je pozdravio msgr. Ivan Čubelić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. Između ostaloga, msgr. Ćubelić je istaknuo važnost govora o savjesti, osobito u današnje vrijeme te zaželio da zajedno probudimo osobnu i društvenu savjest, vjerni svom dostojanstvu i svom Bogu. Početkom rada simpozija moderirao je doc. dr. Dušan Moro, a uvodno predavanje pod naslovom Glas i savjest. Filozofska interpretacija fenomena savjesti održao je prof. dr. Ante Vučković. . Sažetak predavanja Glas i savjest. Filozofske interpretacije fenomena savjesti Zapad poznaje mnoštvo interpretacija savjesti. U svakoj od njih uvijek se javlja glas. Glas, običan ljudski glas je akustična iskaznica. Naliči otisku prstiju. Osoban je, jedincat, poseban, individualan. Glas se izdvaja od zvukova i razlikuje od drugih ljudskih glasova. Među zvukovima i glasovima koji dopiru do nas izdvajamo i razlikujemo pojedine glasove. One bliske, važne, značajne. I, naravnom, one prijeteće, neprijateljske. Među svim glasovima najneobičniji od svih je nijemi glas, glas savjesti. Kakav je to glas? Kako govori? Čiji je? Kako ga shvatiti? Postoji mnoštvo pitanja i mnoštvo odgovora. U kršćanskom ozračju glas savjesti se najčešće shvaća onako kako ga opisuje Drugi vat. sabor ačiju defginiciju preuzima i KKC: “U dubini savjesti čovjek otkriva zakon koji on sam sebi ne daje ali kojemu se mora pokoravati. Taj glas, što ga uvijek poziva da ljubi i čini dobro a izbjegava zlo, kad zatreba, jasno odzvanja u intimnosti našeg srca: čini ovo, a izbjegavaj ono. Čovjek naime ima u srcu zakon što mu ga je Bog upisao. U pokoravanju tom zakonu jest čovjekovo dostojanstvo, i po tom zakonu će mu se suditi. Savjest je naskrovitija jezgra i svetište čovjeka gdje je on sam s Bogom, čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini.” (Gaudium et spes, 16) To je, u kršćanskom svijetu, gotovo samorazumljivi način shvaćanja savjesti. Ovaj opis savjest, uz uvjet da riječ «Bog» zamijenimo riječju «čovjek» i da izbacimo priziv na sud, prihvatljiv i nevjernicima. No, u filozofiji to nije sasvim razumljivo. Ona pamti mnoštvo interpretacija ovog glasa. Mi ćemo izdvojiti tri. Sva tri se razlikuju od ovog kršćanskog shvaćanja. To je način kako na ovakvo shvaćanje savjesti može pasti drukčije svjetlo. I to je način kako se može osluhnuti s čim se sve veže savjest i kako
Savjest ima karakter glasa koji je moj i dolazi iznad mene. On se javlja i prije nego otkrijem da ga je moguće shvaćati na različite načine. Moje važne životne odluke i važni i značajni odnosi utječu i na to kako ću razumijevati glas savjesti. Glas me prati ovisno i o tome koliko i kako ophodim s njime. Moja poslušnost mu daje veću važnost i učestalije pojavljivanje. Moja nebriga i neposluh utječe na njegovu nejasnoću, gubljenje pa i sami nestanak. Ponekad u obliku ušutkane i “dobre” savjesti. Iskustvo mišljenja, dvoje u jednome, ima veliki utjecaj na glas savjesti. No, ono se ne može zamijeniti s njom. Isto tako, ako ne i više, religiozni odnos s Bogom (molitva, sakramenti, liturgija). Savjest je fenomen odnosa. On ne dokazuje da postoji neki odnos s Bogom. Još manje je dokaza da Bog postoji. Obratno. Odnos s Bogom, vjera, preduvjet je da glas savjesti bude prihvaćen kao Božji glas. Nakon predavanja uslijedila je rasprava, nakon koje je predstavljen zbornik radova Kršćanstvo i evolucija s XV. međunarodnog teološkog simpozija, koji se održan prošle godine na Fakultetu. Predstavljači su bili prof. dr. Špiro Marasović i dr. Tonći Kokić. Ovim je završen prvi dan rada simpozija, koji se nastavlja u petak. U petak 22. listopada prvo predavanje u 8.30 sati imat će prof. dr. Eberhard Schockenhoff (Freiburg) naslovljeno „Stvaralačko načelo morala. Značenje savjesti u katoličkoj moralnoj teologiji". Potom će o temi „Uvjetovani refleks straha ili čovjekova jezgra? Savjest u katoličkoj religijskoj pedagogiji" govoriti prof. dr. Anton Bucher (Salzburg). Nakon rasprave i kratke stanke u 10.50 sati prof. dr. Ivica Raguž (Đakovo) održat će izlaganje na temu „Crkva i savjest u kontekstu današnjeg društva. Dogmatsko-teološki pristup", a poslije njega prof. dr. Marinko Vidović (Split) govorit će o temi „Savjest u Bibliji". Jutarnji dio završava raspravom koja traje do 12.30 sati. Popodnevni program počinje u 15.30 sati predavanjem prof. dr. Ilije Živkovića (Zagreb) na temu „Savjest kao sastavna komponenta psihološkog pristupa moralnom razvoju", a potom će o temi „Etika, moral, savjest i film: plodan susret" govoriti prof. dr. Lloyd Baugh (Rim). Nakon kratke stanke, u 17 sati uslijedit će kratko izlaganje mr. sc. Borisa Vidovića (Split) o temi „Logoterapija i savjest". Simpozij će u 19 sati zatvoriti dekan KBF-a u Splitu prof. dr. Nediljko Ante Ančić. Galerija slika (prvi dan) Galerija slika (drugi dan)
|
Pretraži sadržaj
Najave
***********
1.-4. ožujka: Zagreb - 'Antićevo - 2019.'
***********
11.-13. ožujka: Tečaj za duhovne asistente OFS-a i Frame
***********
Aktualno
FRANJEVAČKI BOGOSLOVI
**********************
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Posjetitelji
![]() | Danas | 1311 |
![]() | Ovaj mjesec | 38480 |
![]() | Ukupno | 6593385 |