Samobor: Izabrano novo nacionalno vijeće FSR-a

U subotu, 9. listopada 2010. godine, na 10. redovitom i 14. izbornom nacionalnom kapitulu pod predsjedanjem Michele Altmeyer, delegata Generalne ministre, i fra Ivana Matića, u ime generalnih duhovnih asistenata, u Samoboru je izabrano novo nacionalno vijeće Franjevačkog svjetovnog reda. Nakon zaziva Duha Svetoga i molitve pristupilo se izboru prema Obredniku FSR-a.

Za novo nacionalno vijeće FSR-a izabrani su:

  • Stjepan Kelčić (Zagreb-Kaptol) - ministar
  • Petar Perković (Rijeka - Krnjevo) - doministar
  • Hilda Švarcmajer (Kaptol – Zagreb) - tajnica
  • Marina Lovrić (Ksaver– Zagreb) - blagajnica
  • Danijela Rebac (Dubrava BZ BDM – Zagreb) povjerenica za formaciju
  • Ivana Šarčević (Belišće)  - povjerenica za Franjevačku mladež
  • Dario Brigić (Kaptol – Zagreb) - međunarodni vijećnik
  • Marko Mihajić (Krnjevo – Rijeka) zamjenik međunarodnog vijećnika 

 

Novoizabrano vijeće s predstavnicima iz Rima

 

Zatim je uslijedila molitva za izabrane a uvođenje izabranih u službu prema Obredniku FSR-a predviđeno je u nedjelju 10. listopada za vrijeme svete mise.

Novoizabrani nacionalni ministar Stjepan Kelčić, diplomirani je teolog i dolazi iz mjesnog bratstva Kaptol (Zagreb) gdje je bio područni ministar od 2005. godine. Zavjetovan je u FSR 1998. godine nakon članstva u Frami. Bio je više godina bratski animator Frame i povjerenik za Framu u Područnom vijeću. Zaposlen je u Finumu u Zagrebu.

Ova 10. redoviti i izborni nacionalni kapitul započeo u petak, 8. listopada 2010. godine u Taboru (Samobor) u 15.00 sati. Početak rada započeo je molitvom i pozdravom nacionalnog ministra, delegata Generalne ministre Michele Altmeyer te osobnim predstavljanjem svih sudionika. Duhovni nagovor održao je fra Ivan Matić, član Konferencije generalnih asistenata. Potom su uslijedila izviješća za mandatno razdoblje od 2007. do 2010. godine. Izviješća su podnijeli: nacionalni ministar, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih astenata, nacionalni blagajnik, nacionalna tajnica, povjerenika za formaciju, međunarodna vijećnica te urednik „Bratstva“. Nakon pročitanih izviješća bila je rasprava i usvajanje izviješća. U drugom dijelu su bila izviješća područnih ministara.

Nakon svete mise i večere uslijedio je zajednički rad FSR-a i Frame kada su izviješća podnijeli Mato Batorović (nacionalni ministar FSR-a), Lovro Sučić (nacionalni predsjednik Frame), član nacionalnog vijeća za Framu, povjerenik za nazočnost u svijetu i socijalnu inicijatinu FSR-a, te na kraju povjerenica za rad s djecom. Rad Kapitula prvog dana završio je molitvom Večernje.

Drugog dana glavna tema u prijepodnevnim satima bila je obilježavanje 10. obljetnice preustroja hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a. Na tu temu održali su kratka predavanja Mato Batorović, fra Augustin Kordić, Renato Matić, Lovro Sučić, predsjednik Frame te područni ministri.

Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, u koncelebraciji fra Željka Željznaka, provincijala Franjevačke provincije sv. Ćirilai Metoda, te duhovnih asistenata prisutnih na Kapitulu.

Nakon rada po skupinama i izviješćima o radu, pristupilo se izbornom dijelu Kapitula.

U nedjelju, 10. listopada, predviđeno je donošenje smjernica i programa za slijedeće trogodište 2010. – 2013. godine kao i teme za skupštine mjesnih bratstava FSR-a u 2011. godini. Kapitul je završio euharistijskim slavljem koje je predviđeno s početkom u 11.00 sati.

 

Obilježena 10. obljetnica preustroja Hrvatskoga nacionalnoga bratstva FSR-a

U tijeku održavanja X. redovnog i IV. izbornog nacionalnog kapitula Franjevačkog svjetovnog reda i XIII. nacionalne i VI. izborne skupštine Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži, u Kući susreta Tabor u Samoboru u subotu, 9. listopada obilježena je deseta obljetnica preustroja Hrvatskoga nacionalnoga bratstva FSR-a.  Uz sudionike navedenih skupova, obilježavanju je nazočio i varaždinski biskup Josip Mrzljak, i sam član FSR-a, te ministar provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak, generalni asistent FSR-a fra Ivan Matić,  delegata generalne ministre FSR-a Michèle Altmeyer, kao i predstavnik duhovnih asistenata iz Bosne i Hercegovine fra Josip Vlašić.

Ministar Nacionalnog bratstva FSR-a br. Vid Mato Batorić pročitao je pozdravno pismo koje je uputio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, također član FSR-a. Nadbiskup ističe, kako organiziranje jedinstvenog FSR-a i preustroj po područjima svakako je znak dobrog nastojanja oko budućeg djelovanja, a proslava 10. obljetnice je prigoda da se članovi susretnu u bratskom zajedništvu. Uvjeren sam kako će ti dani biti korisni i plodonosni za cjelokupno djelovanje FSR-a u Crkvi u Hrvatskoj, ističe u poruci nadbiskup Srakić.

Osvrčući se na početke preustroja, br. Batorović je podsjetio kako je prije preustroja FSR na hrvatskom jezičnom području bio organiziran po provincijama prvih franjevačkih redova, i trećeg samostanskog reda. Drugim riječima svaka provincija je imala svoj FSR. Kako na ovim prostorima djeluje osam franjevačkih provincija, toliko je bilo i FSR-a, članovi FSR jedne provincije nisu poznavali braću i sestre iz drugih provincija, mjesna bratstva su se susretala na provincijskim susretima i skupštinama, a bila su međusobno jako udaljena, iako su članovi živjeli u istom mjestu. On je podsjetio kako prema Generalnim konstitucijama postoji jedan jedinstveni FSR uz duhovnu asistenciju različitih franjevačkih obedijencija. Stoga, se moralo pristupiti novoj organizaciji FSR na hrvatskom jezičnom području. Definiran je ključ ustroja: geografska blizina, zajednički problemi i pastoralna stvarnost. Korisnost raspodjele po područjima omogućavalo je bolju suradnju, bolje poznavanje, bolje duhovne, ali i materijalne povezanosti na pojedinom prostoru, istaknuo je br. Batorović, te podsjetio kako je ova korijenita promjena preustroja FSR-a bila veliki pothvat. U svom izlaganju posebno se osvrnuo na nacionalni kapitul održan 9. do 11. listopada 1998. godine, kada je zaključeno da FSR mora biti jedan i autonoman, tj. treba sačuvati jedinstvo, sebe nadići i ponizno se organizirati. Predloženo je osnivanje pet područnih bratstava zagrebačko, osječko, riječko, zadarsko i splitsko, potom da Hercegovina bude također jedno područno bratstvo, a da se Bosna podijeli na tri. Kasnije su braća i sestre iz Bosne predložili da i oni budu jedno, pa se tako pristupilo konstituiranju sedam područnih bratstava od kojih je svako moglo izabrati sjedište, ime i svog zaštitnika.

U ovoj prilici br. Batorović je istaknuo pozitivna iskustva koja pokazuju da područno bratstvo na svom teritorijalnom području omogućava bolje međusobno povezivanje braće i sestara mjesnih bratstava a tim i bolju suradnju. Blizina omogućava bolje organiziranje u zajedničkim akcijama, upoznavanje bogatstva duhovne asistencije sve četiri franjevačke obitelji. Trebamo biti svjesni da je novom organizacijom ostvaren veliki zahvat FSR i cijele franjevačke obitelji. No, također moramo biti svjesni da još puno treba činiti na životnosti naših bratstava kao i na našoj trajnoj formaciji, rekao je br. Batorović.

Fra Augustin Kordić, OFMConv. nacionalni duhovni asistent osvrnuo se na vrijeme koje je prethodilo preustroju FSR-a. Naglasio je, kako se može reći da preustroj na hrvatskom području počinje stvaranjem prvog nacrta za novo pravilo FSR-a. U tome su posebnu ulogu odigrali duhovni asistenti, odnosno upravitelji kako su se tada zvali. On je podsjetio kako su četiri komesara franjevačkog reda iz Rima uputila 9. ožujka 1966. godine pismo upraviteljima i trećoredcima svih franjevačkih obedijencija kojim se traži obnova pravila, konstitucija i obrednika trećeg reda. Fra Gabrijel Štokalo iz Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri predložio je da sve franjevačke provincije s hrvatskog jezičnog područja pošalju u Rim jedinstveni prijedlog. Tako je nastao nacrt pravila, koji je 2. ožujka 1967. poslan u Rim. U tom nacrtu se ističe želja da  III. red bude jedinstven tj. da se ne dijeli na franjevačke obedijencije. U nacrtu se također tražilo da III. red bude samostalan, a da prvi i treći samostanski budu duhovno vodstvo. Nacrt je želio da se III. red naziva FSR, da upravitelj bude duhovnik, te da se zadruga zove zajednice. Fra Kordić je istaknuo, kako je sve to kasnije ušlo u novo pravilo FSR-a, jedino novo pravilo umjesto zajednice upotrebljava riječ bratstvo. Potom se osvrnuo na niz događanja na nacionalnoj razini koja su označila bližu pripravu za preustroj, poput nacionalnih skupština, susreta nacionalnih odbora, sastanaka odbora i skupština provincija u Hrvatskoj i BiH, provincijskih godišnjih susreta i hodočašća, duhovnih obnova i duhovnih vježbi. Kratko se osvrnuo i na formiranje franjevačke mladeži. Svoj osvrt fra Kordić zaključio je konstatacijom kako je podjela na područja učinjena na dobro FSR-a. Prije preustroja FSR-a na područja jednu od glavnih uloga za FSR igrali su duhovni asistenti, na mjesnom provincijskom i nacionalnom planu. A sada poslije preustroja to su morali preuzeti članovi FSR-a. Tako i treba biti jer FSR je autonoman, rekao je na kraju fra Kordić.

Svoje osobno svjedočanstvo vezano uz preustroj predstavio je i br. Renato Matić, exministar Nacionalnog bratstva. U svom iskrenom, i vrlo emotivnom svjedočanstvu, istaknuo je kako gledajući iz ove perspektive, i nakon dva izlaganja čini se, da je sve bilo dobro organizirano. No, ipak umjesto „sestrice organizacije“, vladala je „sestrica improvizacija“. Istaknuo je nekoliko problema na koji se naišlo 1998. godine. Na prvom mjestu bio je sam pojam regionalizacija koji se doživljavao se u političkom kontekstu, a potom pojam nacionalnog bratstva koje se razumijevalo u tradicionalnom etničkom kontekstu. Tako je prva godina promicala, i teško je bilo mijenjati tradiciju. No, na nacionalnom kapitulu 1999. godine predloženo je da se članovi okupe u centrima prema prirodnim točkama okupljanja, te da sami odluče o granicama.  Tako je u drugoj godini djelovanje Duha Svetoga bilo na djelu, te je treća godina protekla u formiranju regionalnih vijeća. Matić je podsjetio kako se i sama generalna ministra koja je nazočila izbornom kapitulu čudila. Sjećanje na tih 12 godina, ljepota druženja koja nije ni na koji način okrnjena žalom onim što je postojalo, danas živi vrlo intenzivno. Događaju se značajne stvari na socijalnom području, rekao je Matić, te istaknuo kako se prednost regionalizacije može vidjeti upravo u toj geografskoj blizini ako nekome treba pomoć, jer se ljudi poznaju. Na kraju je izrazio nadu, da temeljem iskustava ovih deset godina, u budućnosti dođe do izražaja stvarna kreativnost, tj. da svjetovni franjevci u svijetu pokažu svojim primjerom radost življenja.

U ovoj prigodi prisutnima se obratio i fra Josip Vlašić iz Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Prenoseći čestitke nacionalnog duhovnog asistenta FSR-a fra Mate Topića i članova FSR-a. Zahvaljujem za sve dobro koje možemo primiti od vas. Moja prisutnost je izraz  zahvalnosti što ste nam pomogli da se odijelimo, ali iskusiti da nas niste odbili od sebe, rekao je fra Vlašić, te istaknuo kako je pred članovima FSR-a u BiH nacionalni kapitul, izglasavanje statuta Nacionalnog bratstva FSR-a.

Nacionalni predsjednik Frame Lovro Sučić istaknuo je važnost ovih povijesnih prisjećanja radi svijesti identiteta. Upozorio je kako Crkva općenito nije svjesna kolika je njena snaga, a isto tako svoje snage nisu svjesni ni FSR, ni Frama. Imamo snagu, a imamo i motivaciju. Mi smo odlučili slijediti Krista do kraja i činiti dobro, nemamo alternative, zajedno možemo činiti velika djela, rekao je Sučić.

Kratko je podsjetio na vrijeme od osnivanja prvog bratstva Frame 14. prosinca 1992. godine na Kaptolu, preko osnivanja nacionalnog bratstva 25. listopada 1997., do regionalizacije, usvajanja Statuta koji je dan na upotrebu na Kongresu FSR-a i Frame 2008. godine. Sučić je istaknuo kako preustroj nema alternativu, no najveća poteškoća u prestrukturiranju je nesnalaženje duhovnih asistenata. Neka područja bratstva nemaju imenovane područne asistente, konferencije područnih duhovnih asistenata još ne funkcioniraju u smisli da kolegijalno vrše službu, a u tome najviše trpi Frama. Pozvao je da se ne pokušava Framu prilagoditi potrebama Crkve, već je potrebno biti uz mlade i razumjeti njihove potrebe.

U završnom dijelu, kraće doprinose dali su i područni ministri koji su također isticali pozitivne strane regionalizacije, te predstavili aktivnosti kojima će obilježiti desetu obljetnicu.

Biskup Mrzljak predvodio zahvalno misno slavlje u povodu 10. obljetnice preustroja FSR-a

U kapeli Kuće susreta Tabor u Samoboru u subotu, 9. listopada zahvalno misno slavlje u povodu 10. obljetnice preustroja Franjevačkog svjetovnog reda predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak, i sam član FSR-a. U koncelebraciji su uz nacionalne i regionalne duhovne asistente FSR-a i Frame, bili i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak i generalni asistent FSR-a fra Ivan Matić.

Na početku mise, biskup Mrzljak je podsjetio kako je euharistijsko slavlje trenutak ujedinjenja Crkve, jer se vjernici okupljaju oko izvora i vrhunca kršćanskoga života, Isusa Krista.  Svi mi živimo u nekim zajednicama, počevši od obitelji, potom u raznim molitvenim, župskim ili samostanskim zajednicama, sve to jača Crkva, a ne razdvaja, rekao je biskup.

U prigodnoj homiliji, biskup je temeljem misnih čitanja pojasnio što znači djelovati u svijetu. Citirajući riječi sv. Pavla „Bože sačuvaj da bi se ja ponosio ičim osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojemu je meni svijet raspet i ja svijet“, biskup je podsjetio kako apostol stavlja križ kao razdjelnicu dva svijeta. To su ta dva svijeta o kojima je Isus govorio kada je rekao „ja nisam od ovoga svijeta“, a isto je rekao i učenicima. No, isto tako iz Isusova života vidimo da on nije bježao od svijeta, nije bježao od nijednog čovjeka. Išao je među ljude, prihvaćao je sve ljude, pa i one za koje su neki mislili da nisu dostojni biti s Njim. Isus pokazuje kako je on duboko u svijetu, a opet nije od svijeta. Isto tako i mi kada razmišljamo o svjetovnom redu, ne možemo bježati od svijeta, ne može se izolirati, ne možemo otići nikamo, ne možemo birati neki drugi svijet, upozorio je biskup, jer mi živimo u svijetu takav kakav je, i živimo u ovom vremenu. Stoga smo mi, Franjevački svjetovni red na poseban način poslani u taj svijet da ga preoblikujemo, ali i da pokažemo da kao zajednica Isusovih učenika nismo od ovoga svijeta. Iako, s druge strane i mi smo duboko u svijetu: rađamo se, borimo za život, učimo, mučimo se, i umiremo sve nam je isto kao i svakom drugom čovjeku, ali opet nismo od toga i takvoga  svijeta, već moramo svjedočiti o nekom drugom svijetu. I čini mi se da je to jako teško, rekao je biskup, te upozorio na „uobičajeni“ način života u kojem su riječi poput malverzacije, prijevara, mito, korupcija i mnoge druge riječi svakodnevica. U tom svijetu ne rabi se riječ „grijeh“. Ona ne postoji, govori se o negativnostima, prekršaju zakona, ali ne i da je to grijeh, prekršaj protiv Božje zapovijedi.

Kako to iskorijeniti, jeli rješenje zatvor, ili treba tražiti promjenu čovjeka, i može li se to uopće učiniti bez Boga, upitao je biskup, jer ako čovjek odbaci Boga kao temelj svoga života, i odbaci taj svijet koji je Isus donio na zemlju možemo li mi mijenjati ovaj svijet? Postavlja se stoga pitanje kako Crkva može dati svjedočanstvo o nekom drugom svijetu, svijetu poštenja istine, kako biti kvasac i sol i svjetlo. Zadaća je kršćanina, a na poseban način i ovog svjetovnog reda koji u sebi ima tu riječ „svijet“, da po uzoru na sv. Franju pokuša stvarati drugi svijet, upravo taj svijet o kojemu je i Franjo čitao u Evanđelju. Kada čitamo Evanđelje možemo vidjeti kako nam nadahnuće može biti taj drugi svijet. Mi svjetovni franjevci želimo unositi u ovaj svijet Evanđelje, tj. po uzoru na sv. Franju jednostavno živjeti evanđeoskim načinom. On je to radikalno učinio, mi to možda ne možemo, ali sigurno je da možemo svatko na svojem području u obitelji,  društvu, na radnom mjestu, u školi svjedočiti taj drugi svijet, rekao je biskup Mrzljak, te upozorio kako to nije lako, ali što se vrijedno i dobro može postići u životu bez križa i žrtve, bez zalaganja? No, isto tako vjerujemo kad to činimo da u tome nismo osamljeni, da nas Bog ne napušta nego da nam daje snagu, pomoć. Stoga se okupljamo i na euharistiju slaveći Isusov život, žrtvu, uskrsnuće, rekao je na kraju propovijedi biskup.

Nakon popričesne molitve prisutni su otpjevali „Tebe Boga hvalimo“, a prije blagoslova biskup je još jednom potaknuo članove FSR-a i Frame nadahnuti životom sv. Franje svjedoče Evanđelje.

Program Kapitula 8. - 10. listopada 2010.

 

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

Split:

18. prosinca: Predstavljanje monografije „Gospodin vam dao mir“

*********

2. - 13. prosinca: Sinj - Karitativna akcija "Daruj Božić"

*********

13./16./20. prosinca: Koncerti pjevačkog zbora „Neuma“ iz Drniša

**********

14. - 17. prosinca: Sinj - Duhovna obnova

*********

Trstenik: Mjesečne teme u OFS-u 'Blagovijest' - 2018.

*********

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1185
Ovaj mjesecOvaj mjesec43330
UkupnoUkupno5578837

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 115 

Administrator

franodoljanin@gmail.com