Redovnici između sekularizacije i crkvenih pokreta

Dr. fra Ante Vučović

Split, 24. rujna 2010. - 26. Redovnički tjedan

.

Fra Ante Vučković je u predavanju istaknuo tri fenomena. Prvi fenomen je sekularni svijet (sekularizacija). Taj fenomen možemo prepoznati na temelju tri obilježja: a) društvo živi i ponaša se kao da Boga nema; b) religiozna praksa se smanjuje (sve manje ima onih koji žive praktičnu vjeru); i c) religiozna zajednica prisiljena je vidjeti sebe uz bok drugih zajednica.

Drugi fenomen je redovništvo. Redovništvo nije nastalo kao odgovor na sekularizaciju. Redovništvo je odgovor na površni kršćanski način života i ono pokazuje da se može dublje, radikalije, ozbiljnije živjeti Evanđelje. Međutim, problem je redovničkih zajednica manjak zvanja što kod nekih zajednica rađa osjećaj krivnje. Važno je napomenuti da nije redovništvo krivo za manjak zvanja nego se iz sekulariziranog svijeta teško opredjeljuju za redovništvo.

Treći fenomen jesu crkveni pokreti. Predavač je spomenuo dva: neokatekumenski i karizmatski pokret koji su djeca ovoga vremena. Pokreti su odgovor na stanje svijeta koji traži Boga. I jedan i drugi pokret su bliži svijetu.

Predavač je zatim naveo dva podfenomena: Spoj ekularizacije i redovništva te, drugi, spoj redovništva i crkvenih pokreta. Što se događa kad se spoje sekularizacija i redovništvo, tj. kad sekularizacija uđe u redovnički život? Redovnici žive prema rasporedu sekularnog svijeta (npr. usklađivanje radnog vremena), svoje zavjete uređuju prema sekularnom ključu (siromaštvo i poslušnost), nastoje biti shvatljivi u svijetu i uzimaju vrednote svijeta, prilagođavaju se svijetu tehnike.

Drugi podfenomen jest spoj redovništva i crkvenih pokreta. Taj spoj može biti ljekovit za redovnike i redovnice jer su prisiljeni sebe reflektirati u odnosu na redovnički život. Iskustvo redovničkog života i iskustvo crkvenog pokreta može dovesti do obraćenja.

Središte nije ni redovnički život ni crkveni pokret nego Evanđelje. Svijet, iako sve više postaje sekularan, s druge strane, svijet ostaje gladan Boga. Ljudima je možda lakše pronaći odgovor na glad prema Bogu u pokretima nego u redovničkom životu jer pokreti pokušavaju donijeti Evanđelje u svijet (u micro-svijet, obitelj), a redovnici se više bave organizacijom života. Crkveni pokreti govore jezikom sekularnog svijeta koji ističe autentičnost – kako ispuniti svoj život. Govoreći o autentičnosti predavač je koristio Platonov 'Mit o pećini', Augustinovo traženje Boga u nutrini uz njegovu pomoć, Decartesov pokušaj traženja istine bez Boga te Heideggerovu misao o autentičnosti koju on mjeri smrtnošću.

Pitanje koje se proteže iz svega rečenog jest 'kako pomoći onima koji su zainteresirani za Evanđelje?' Teško je dati odgovor na to pitanje jer redovništvo i crkveni pokreti nisu suparnici. S jedne strane, crkveni pokreti su ispunjeni oduševljenjem i poletom, a s druge strane redovištvo karakterizira iskustvo i zrelost. Predavač je, na kraju, naglasio nekoliko napomena kao odgovor na postavljeno pitanje: ljubiti Boga iznad svega; ljubiti svijet ('Bog je tako ljubio svijet' – kaže sv. Ivan); ljubiti ljepotu svijeta te razumijeti krhkost svijeta.

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1623
Ovaj mjesecOvaj mjesec49285
UkupnoUkupno4811881

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 68 

Administrator

franodoljanin@gmail.com