Preobraženje (Mt 17, 1-4)

Uvodna molitva

Prije svog preobraženja, Isus je vodio svoje učenike u područje Cezareje Filipove, oko 30 kilometara sjeverno od Galilejskog jezera. Tamo ih je pitao što oni misle tko je on, a Petar je rekao: „Ti si Mesija - Pomazanik, Sin Boga živoga“. I u tom trenutku Isus je spomenuo svoju muku po prvi put. Rekao im je kako će ga biti teško slijediti jer to uključuje poniženje i križ.

Gospodine Isuse, povedi me sa sobom na goru, da provedem vrijeme s tobom i otkrijem te novim očima vjere, preobraženog. Dopusti mi da te bolje upoznam. Dopusti mi da s tobom siđem s planine i da zauvijek ostanem u tvojoj prisutnosti.

Oče, u preobraženoj slavi Krista, tvoga Sina, ojačao si našu vjeru potvrđujući riječi proroka. Kada slušamo glas Tvoga Sina, pomaže nam baštiniti vječni život s njim.

 

Odlomak iz Evanđelja

Nakon šest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: “Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.”

Na gori

„Uze Isus Petra, Jakova i njegovog brata Ivana“. Isus je onaj koji je poveo učenike. Inicijativa nije bila njihova, nego Gospodinova. Ovaj trenutak moje molitve može izgledati kao moja inicijativa, na kraju svega, ja sam taj koji sam se odlučio na ovaj susret. Istinska molitva, uvijek je odgovor, kao što kaže Katekizam: „U molitvi, vjerna inicijativa Božje ljubavi uvijek dolazi na prvo mjesto; naš prvi korak je u biti odgovor. (Katekizam 2567).

„..i uze ih sa sobom na goru.“ Povijest do 4. stoljeća smatra pod visokom gorom mjesto Tabor, na Jugu Galileje. U Starom zavjetu, gora je mjesto gdje se Bog objavio u vidljivom obliku. U evanđeljima, gora je također mjesto produžene molitve, mjesto učenja i bitnih trenutaka u odnosu Isusa i njegovih učenika. Krist ima nešto čemu me želi poučiti, kao učenika, a to može označiti prekretnicu u našem odnosu.

„ …njih same“. Oni su sami, bez ometanja i bez mogućnosti da im nešto odvuče pažnju, slobodni od svega kako bi se mogli usredotočiti samo na Gospodina.

Kao što je Gopodin odveo svoje učenike da ih nešto pouči tako i nas želi odvesti nasamo kao bi nas preobrazio. Za to je potrebna tišina i osama. Ovo je razlog zašto je potrebno imati posebno vrijeme za molitvu.

 

Na gori: Isus se preobrazio

„I preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost.“ Morate ovo prepustiti svojoj mašti: zamislite tu sliku! Isusovo je lice sjalo kao sunce, a njegova je odjeća bijela kao svjetlost! Učenici su bili upoznati s pričom kako je Mojsijevo lice sjalo nakon razgovora s Bogom. Ali Isusovo lice nije sjalo s reflektirajućom svjetlošću; ono bijaše izvor svjetla. Grčke riječi za “bijaše preobražen“ doslovno znače da je promijenio oblik. Pavao govori o prijašnjom postojanju: „On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe “oplijeni” uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik” (Fil 2,6-7).

Na trenutak je Isus pustio da slava njegova zasvijetli, slava koju je obično skrivao. Očitovanja Krista u mom životu mogu biti preobražene dubljom vjerom, ispunjene nadom, aktivnijim milosrđem: milošću vrijednom da je se traži.

„I gle!“ Događaj je došao do nas preko apostola koji su bili prisutni prilikom preobraženja, Petra, Jakova i Ivana. I kako je Petar rekao, „I gle! Pojaviše se Mojsije i Ilija.“ Mi moramo doći do njihove obnove u molitvi, u neposrednu blizinu i uzbuđenje, čuđenje i strahopoštovanje njihovog doživljaja Krista.

Na gori: Mojsije i Ilija

„Mojsije i Ilija“. Na mnogo načina, to iskustvo promijenilo je njihovo doživljavanje Isusa. I Mojsije i Ilija imali su povjerljivi razgovor sa Bogom na vrhu gore. A na brdu Horebu (zvanom i Sinaj), Mojsije je susreo Boga u gorućem grmu a kasnije je primio i Deset zapovijedi. Na brdu Horebu, Ilija je susreo Boga, ne u oluji, ne u potresu, ne u ognju, nego u laganom lahoru. I jedan i drugi riskirali su svoje živote zbog Božje slave; Mojsije ispred Faraona, a Ilija ispred kralja Ahaba. Postoji i nešto misteriozno oko njihove smrti. Kada je Mojsije umro na brdu Nebo, njegov grob nikada nije pronađen. Ilija je uzašao na nebo, pred svojim pomoćnikom Elizejem, u gorućoj kočiji i konjima koji su ga poveli u nebo u snažnom vjetru.

„i ukazaše im se.“ Svrha pojavljivanja je manje zbog Isusa, a više zbog učenika: Mojsije i Ilija pojaviše se pred njima. Mojsije predstavlja zakon, a Ilija proroke. Židovske knjige često su, u Isusovo vrijeme, bile usmjerene na zakon i proroke. Njihova prisutnost svjedočila je da je Isus došao da ispuni zakon i ostvari proročke riječi: dakle, cijeli Stari zavjet. Njihovo je pojavljivanje potvrda za učenike da Isus ispunjava ulogu očekivanog Mesije: u neprihvaćanju, poniženju, patnji i smrti (samo preko križa do slave). Kako nam je teško prihvatiti da Isusov put mora biti i naš put!

„Petar prihvati i reče Isusu: “Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Čini se da je Petar želio produžiti iskustvo. Mi svi imamo svoje trenutke Tabora: iskustva intimnosti, prosvjetljenosti, mira i blizine Boga. Jasno je, stoga, da i mi želimo da ti trenutci traju što duže nego što inače traju ili se barem nadamo da ćemo ih moći ponoviti. U kršćanskoj duhovnosti molitva završava sa pročišćenjem srca, koje se očituje u svakodnevnom životu, a život se preobražava svjetlom vjere.

Pitanja

Bog ti je dao pomoć u raspoznavanju svog života u svjetlu nadahnuća u trenutcima koje si proveo s njim.

  1. Jesam li u svijetlu vjere otkrio skrivenu prisutnost Krista u Euharistiji, u Crkvi, u svom biskupu, u svećenicima, u siromašnima..u susjedu?
  2. Mislim li da je nešto pogrešno kada doživljavam poricanje, suprotstavljanje, porugu, bolest ili bilo koju poteškoću ? Ili sve nevolje gledam u svijetlu Božjeg vodstva koji me vodi kroz sve te poteškoće?
  3. Mjerim li ja svoju molitvu po tome kako sam je intezivno osjetio, ili po tome koliko sam postao suobličen Kristu (osobito koliko sam ponizniji i milosrdniji) u svom svakodnevnom životu?

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas205
Ovaj mjesecOvaj mjesec63633
UkupnoUkupno4897354

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 63 

Administrator

franodoljanin@gmail.com